Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Saudijska Arabija godišnje na hadžijama zaradi oko 12 milijardi dolara: “Mekka je više nalik na Las Vegas ili Disneyland nego na bliskoistočni grad”

Published

on

Naftne rezerve Saudijske Arabije su među najvećim na svijetu i čine osnovu ekonomije te zemlje. Saudijska Arabija posjeduje ogromne količine nafte smještene uglavnom u velikim podzemnim rezervoarima.
Prema podacima sa kraja 2021. godine, Saudijska Arabija ima procijenjene rezerve nafte od oko 268 milijardi barela. To je čini zemljom sa drugim najvećim dokazanim rezervama nafte na svijetu, odmah iza Venecuele. Nafta je ključni stub ekonomije Saudijske Arabije, čineći većinu njenih prihoda od izvoza. Zemlja je članica OPEC-a (Organizacija zemalja izvoznica nafte) i ima značajan uticaj na globalno tržište nafte.

Saudijska Arabija zarađuje 80% prihoda od izvoza naftom i čini oko 40% saudijskog bruto domaćeg proizvoda, odnosno BDP-a.

No postavlja se pitanje, šta kada nestane nafte? Odnosno, od čega će zemlja “živjeti” nakon toga?

Zanimljiva je priča o jednom saudijskom biznismenu koji je svom kolegi iz Njemačke objašnjavajući ekonomsku putanju svoje zemlje kazao: “Moj djed je jahao na posao na magarcu. Onda se moj otac vozio na posao u Mercedesu. Sada se ja vozim na posao u Lamborghiniju. Ali moj sin? Vjerovatno će se voziti na posao na magarcu”, piše DW.

Prema prognozama pojedinih analitičara, saudijske rezerve nafte bi trajale 60 godina kada bi se vadile po aktuelnim stopama.

Osim toga, izvještaj Instituta Brookings za 2020. godinu kaže da se u “srednjem roku, očekuje da će prihodi od nafte opasti suočeni sa smanjenjem globalne potražnje počevši od 2040. godine, ako ne i prije”.

Ovo je djelimično zato što, dugoročno gledano, zapadni svijet pokušava da se u potpunosti odmakne od fosilnih goriva, prebacujući se na obnovljive izvore energije. Rat u Ukrajini je ubrzao planiranu tranziciju na obnovljive izvore energije. U Evropi se na to gleda kao na način da kontinent postane manje ovisan o dobavljačima fosilnih goriva poput Rusije i Saudijske Arabije.

Inače, saudijska vlada decenijama pokušava da diverzifikuje poslovne aktivnosti zemlje dalje od nafte.

Velika saudijska strategija pod nazivom Vizija 2030, objavljena 2016. godine, pokušava to ubrzati.

Strategija uključuje sve, od onoga što se čini prilično fantastičnim planovima za izgradnju Neoma, ogromnog eko-grada 33 puta većeg od New Yorka, zajedno sa skijaškim odmaralištem Trojena i najvišim zgradama na svijetu, do planova kojima se može upravljati kao što je poboljšanje jednostavnosti poslovanja, pojednostavljenje državnih usluga i jačanje vjerskog turizma.

Projekat Neom

Neom je jedan od najambicioznijih projekata na svijetu, a koji je zamišljen kao potpuno novi grad, koji će se prostirati na površini od preko 10.000 kvadratnih kilometara. Očekuje se da će Neom postati globalni centar za inovacije, tehnologiju, turizam i industriju. Ideja je da ovaj grad bude potpuno autonomna zona, sa svojim zakonodavstvom i regulatornim okvirom koji bi trebali privući investitore i talente iz cijelog svijeta.

U sklopu plana za Neom, Saudijska Arabija planira da investira stotine milijardi dolara u različite projekte, uključujući infrastrukturu, tehnologiju čistih energija, veštačku inteligenciju, robotiku i biotehnologiju. Cilj je da se privuče domaći i strani kapital, kao i stručnjaci iz različitih oblasti, kako bi se podržao ekonomski rast i razvoj novih industrija u zemlji.

Projekat Neom uključuje 12 različitih projekata. Neki od njih su privredni lučki grad Oxagon, odnosno, najveća plutajuća struktura na svijetu.

Potom, Sindalaha, odmarališta u obliku morskog konjića za one što “ne znaju šta će sa parama”. Predviđa se da bi Sindalah mogao biti prvi završen projekat do 2025. godine, a kada bude završen, imat će marinu s 86 vezova i jahtaški klub.

Tu je i The Line, grad s ogledalima, bez cesti i automobila, zamišljen kao hermetički zatvoreni zid koji presijeca pustinju.

Planirano je da se dnevne potrepštine nalaze unutar pet minuta hoda za stanare. A tu će na usluzi biti i bespilotne letjelice za dostavu, te roboti-sluge.

Vjerski turizam

Prema pisanju Reutersa, Saudijska Arabija zarađuje oko 12 milijardi dolara godišnje od hadža, dok još 4-5 milijardi dolara zaradi od osam miliona posjetilaca koji obavljaju umru, neobavezno hodočašće u Mekku koje se može obaviti u bilo koje vrijeme osim tokom perioda hadža, sa najvećim brojem stanovnika tokom Ramazana.

Prema privrednoj i industrijskoj komori Mekke, 25-30 posto prihoda privatnog sektora u svetim gradovima dolazi od dva hodočašća. Prihodi od hodočašća čine drugi najveći udio državnih prihoda.

Saudijska Arabija je 2018. godine procijenila da će ova dva hodočašća donijeti zemlji 150 milijardi dolara u narednih pet godina, ali je kraljevstvo željelo više. Plan Vizije 2030 za ekonomsku diverzifikaciju sastavljen pod pokroviteljstvom prijestolonasljednika Muhameda bin Salmana predviđa da će do 2030. godine oko 30 miliona ljudi godišnje obavljati umru. On je opisivao  vjerski turizam kao “održivu opciju”.

Podsjećamo da je za bh. građane, cijena ovogodišnjeg hadža iznosila 12.650 KM, a cijena je pokrivala troškove avionskog prijevoza, smještaja u hotelu, hranu i takse.

Zbog rasta i razvoja avio-saobraćaja, između 1950. i 2017. godine, broj hodočasnika se povećao sa 50 hiljada, na 10 miliona.

Sa porastom hodočasnika, Mekka je pretvorena u betonsku džunglu, bez drveća, ali popločanu mermerom, sa 100.000 hotelskih soba, 70 prestižnih restorana, pet helidroma i mnogo kampova u kojima pod platnom borave manje imućni hodočasnici, prenosi Le Monde riječi Mohameda Larbi Bouguerra iz 2020. godine, bivšeg profesora na naučnom fakultetu Univerziteta u Tunisu i bivšeg pomoćnika direktora istraživanja u Francuskom nacionalnom centru za naučna istraživanja.

Dalje piše da kranovi i neboderi poput hotela Abraj al-Bait okružuju Kabu, njenu svetu tačku.

ABRAJ AL-BAIT

“Povezana sa ostala tri mjesta na hodočasnoj ruti sa 60 tunela, moderna Mekka sa svojim betonskim konstrukcijama više je nalik na spoj Disneylanda i Las Vegasa nego na bliskoistočni grad. Kaba i Masjid al-Haram, velika džamija koja će primiti dva miliona vjernika, okruženi su hotelima od 40 spratova, luksuznim prodavnicama i restoranima brze hrane. Tradicionalna arapska arhitektura, sa prirodnim sistemima ventilacije koji su dobro prilagođeni vrućoj klimi, zamijenjena je ružnim betonskim zgradama i klima uređajima, tako da ništa ne podsjeća na otomansku prošlost grada. U ovom okruženju, čini se da je hadž ispražnjen od vjerskog, duhovnog i historijskog značaja, postajući tek nešto više od mehaničkog pridržavanja rituala i poticaj za kupovinu”, prenio je Le Mondo riječi tunižanskog profesora.

Ulaganja u sport

Kao dio saudijske strategije za spremanje na svijet bez nafte je i ulaganje u sport.

Iako su druge nacionalne države imale utjecaj na globalni sport u prošlosti, nikada nismo vidjeli ništa tako sveobuhvatno kao što su velika ulaganja Saudijske Arabije u mnoštvo različitih sportova u posljednjih nekoliko godina.

Manji susjed Saudijske Arabije, Katar, bio je domaćin Svjetskog prvenstva u fudbalu 2022. godine i mnogih drugih takmičenja, ali Saudijska Arabija ima još više novca od njih za “bacanje” i neograničene ambicije u tome, piše New York Times.

Ovo može biti spas za neke sportove, ali za kritičare je sve ovo vježba u sportskom pranju, odnosno skidanja fokusa sa užasnog stanja ljudskih prava u zemlji.

Kako je izvijestio The Athletic, profesionalna teniska turneja za žene priprema se da objavi da će se finale WTA Toura koje se završava sezone održati u Saudijskoj Arabiji, što će označiti posljednji korak u ogromnom ulaganju zemlje u elitni sport.

Kada govorimo o fudbalu, Saudijski fond za javna ulaganja (PIF) kupio je Newcastle United 2021. godine nakon godina pravnih prepirki. Klub je potrošio preko 400 miliona funti na transfere od preuzimanja, što je brojka koja bi vjerovatno bila znatno veća da nije bilo sve strojižih pravila o profitu i održivosti Premier lige.

Reprezentacija Saudijske Arabije plasirala se na posljednjih šest Svjetskih prvenstava, ali njena domaća liga je ranije imala malo međunarodnog profila i bilo kakve reputacije. To se iznenada promijenilo u januaru 2023. godine kada je Al Nassr potpisao Cristiana Ronalda i pokrenuo revoluciju u saudijskoj Pro ligi.

CRISTIANO RONALDO

Ljetni prijelazni rok 2023. godine počeo je remontom lige, u kojem je PIF preuzeo kontrolu nad četiri osnivača: Al Ahli, Al Ittihad, Al Hilal i Ronaldov Al Nassr. Nekoliko drugih klubova dobilo je investicije od državnih industrija.

Ova promjena je pokrenula ogromno trošenje jer su saudijski klubovi potpisali neka od najvećih imena evropskog fudbala, uključujući Neymara, Karima Benzemu, Sadia Manea i N'Gola Kantea.


NEYMAR

U tom ljetnom periodu, klubovi Saudijske Pro lige potrošili su rekordnih 957 miliona dolara (754 miliona funti), prema Deloitteovoj sportskoj poslovnoj grupi, što je rezultiralo neto potrošnjom od 907 miliona dolara. Ovo je bilo drugo odmah nakon neto potrošnje Premijer lige (1,39 milijardi dolara).

Uz sve to, Saudijska Arabija će samostalno organizovati Svjetsko prvenstvo 2034. godine. U vezi s tim, očekuje se da će Aramco, državna naftna kompanija Saudijske Arabije, postati najveći sponzor FIFA-e sa ugovorom od 100 miliona dolara godišnje, navodi se u prošlogodišnjem izvještaju The Timesa.

S obzirom na velike infrastrukturne zahtjeve turnira koji se širi sa 32 tima na 48, ovo će zahtijevati ogromne količine novca.

Saudijska Arabija je već bila domaćin Svjetskog klupskog prvenstva 2023. godine, a pripremat će se dalje organiziranjem Azijskog kupa 2027. godine. Zemlja je već bila domaćin italijanskog i španskog Superkupa.

Osim fudbala, ogroman novac je uložen i u golf, kriket, ali i boks.

Priča je započela još 2019. godine kada je Antony Joshua posjetio Riyadh na ‘Clash of the Dunes’, osvojivši svoje IBF, WBO i WBA naslove u teškoj kategoriji od Andyja Ruiza Jr.

Sport je vođen svađama i rivalitetima, koji se često svode na sporove oko novca – koje ogromna saudijska bogatstva mogu riješiti.

Najveća imena boksa odbacila su optužbe za sportsko pranje, pri čemu je Joshua rekao “ne znam šta je to”, a Tyson Fury je rekao da je Saudijska Arabija “veoma sigurno mjesto”. Fury je također pohvalio vladu jer mu je bila više dobrodošla nego njegovoj rodnoj Velikoj Britaniji.


FURY I JOSHUA

Ulaganje Saudijske Arabije u boks vodio je Turki Al-Sheikh, predsjednik Opće uprave za zabavu, koji je postao jedna od najutjecajnijih ličnosti u sportu.

Osim pomenutih sportova, Saudijska Arabija ulaže novac i u auto-moto sportove, poput Formule 1, te tenis, MMA, hrvanje…

Svijet / Zanimljivosti

O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike

Published

on

Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako?

Piše: Kristina Bačkonja, dipl. psiholog

U svojoj praksi često se srećem s vrlo sličnim pitanjima i problemima roditelja. Jedno od njih, koje se opetovano ponavlja jest kako da njihova djeca – koja su sada već dovoljno odrasla – počnu konačno preuzimati odgovornost za kućne poslove i postanu samostalnija.

Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako? – prenosi ordinacija.vecernji.hr

Iako bi bilo idealno da dolaskom kod stručnjaka možemo dobiti recept nakon čije primjene stvari funkcioniraju bez problema, to je gotovo nemoguće. Taj “kako“ ne stane u jedan savjet i jednu pilulu koju je dovoljno jednom popiti da bi došlo do promjene. Taj “kako“ se gradi godinama, puno prije nego do problema uopće dođe.

Ako ste ikada pokušali promijeniti neku svoju naviku koja egzistira već godinama, sigurno ste primjetili da to baš i nije jednostavno. Ako već godinama imamo običaj popiti kafu prije doručka, trebat će nam neko vrijeme da se naviknemo na promjenu u kojoj ćemo prvo doručkovati a tek potom popiti kafu. Nije nemoguće, no isto tako je i prilično nerealno za očekivati da ćemo nakon prvog puta odmah usvojiti novi obrazac.

Navike se usvajaju od najranije dobi

Iz navike radimo puno stvari: zaključavamo vrata po izlasku iz stana, palimo svjetla na automobilu, zatvaramo vodu kada operemo ruke… Ali isto tako navika je i spremiti tanjir za sobom, oprati posuđe, složiti krevet, brinuti o svojim obavezama. Navika koja se usvaja od najranije dobi.

Kako to da onda nemaju svi 15-godišnjaci te navike? Odgovor na to pitanje imaju roditelji koji tih 15 godina sve čine umjesto djece.

Mogu razumjeti roditelje koji su sami imali teško djetinjstvo i stroge roditelje i koji su željeli svoju djecu osloboditi obaveza, dopustiti im da uživaju kako oni nikada nisu mogli. Mogu razumjeti roditelje u procesu rastave braka ili samohrane roditelje koji pokušavaju djetetu smanjiti stres i pritom čine sve kako bi ono bilo sretno. Međutim, ako dijete godinama nije imalo obaveze, ako nikada nije moralo pospremiti krevet, oprati suđe ili posuditi knjigu za lektiru (neovisno o razlozima) zašto bi ono odjednom to htjelo (ili znalo) u starijoj dobi?

Sa sigurnošću mogu reći da se nijedno dijete neće samoinicijativno uhvatiti posla u starijoj dobi ako do tada nije steklo radne navike i ako su do tada roditelji sve radili za njega. Godine same po sebi ne znače ništa ako tokom njih nismo ništa naučili. Drugim riječima, same godine ne garantiraju da će  20-godišnjak znati oprati posuđe a 10-godišnjak neće. To ovisi o njegovom prijašnjem iskustvu i stavu roditelja.

Sjećam se posjeta prijateljici koja je sa svojom trogodišnjom kćerkicom spremala posuđe u mašinu za pranje suđa – ponos koji je u tom trenutku zasjao na malom licu ne može se ni opisati. Prijateljica mi je tada objasnila da se njezina kćerkica voli tako igrati s njom: kada je mama pospremala kuću, malena je imala svoju igračku metlu koju je vukla po podu; kada je mama slagala ormar i malena je s veseljem i ponosom pomagala. Je li dijete od tri godine pomelo pod? Nije. Je li to isto dijete dobro posložilo posuđe u stroj za pranje? Nije. Jesu li majice u ormaru bile dobro posložene? Nisu. No to nije ni bila poenta. Majčin cilj nije bio da njezino dijete odradi posao umjesto nje; cilj je bio da dijete kroz igru i druženje stiče radne navike koje ne možemo usaditi nabrzinu i odjednom. Za to je potreban dobar primjer nas odraslih i vrijeme.

Nikada nije kasno

Rekla bi da nikada nije prerano (a ni prekasno) da se bavimo djetetom i naučimo ga sve što želimo da usvoji. Dok će nam u mlađoj dobi biti jednostavnije (dijete će vjerojatno s guštom i ponosom učiti kako se slaže krevet i veseliti se malim ritualima čišćenja, kuhanja i slično), u starijoj dobi se stvari malo kompliciraju. Da bi privolili našeg adolescenta da se osamostali potrebno je osluškivati što je njemu važno, kakav je njegov tempo. Primjer, ako znamo da je naše dijete jako motivirano da se jednog dana odseli od nas, tada mu i obaveze kao što su kuhanje i pospremanje možemo prezentirati kao nešto u čemu će jednog dana uživati u vlastitom domu. Rečenica poput “Pa sigurno nećeš visiti kod mame na ručku svaki dan – to nije cool” itekako bi ga mogla nagnati da uzme stvari u svoje ruke. Naravno da se stvari neće promijeniti preko noći i da ih neće prihvatiti s oduševljenjem – no, ništa se ne usvaja preko noći.

Na kraju bih voljela reći svim roditeljima da ne vjerujem u greške – samo u povratne informacije koje dobivamo od okoline. Neka svoju djecu i godine do kojih su došli iskoriste kao povratnu informaciju koja će im dati odgovor na pitanje kako (ne) dalje.

akos.ba

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

5 navika za zdraviji um i život

Published

on

Top pet navika za neurološki napredak. Ove navike će značajno smanjiti stres, povećati sive mase mozga, pomoći vam da iskoristie vašu podsvijest za rješavanje problema i da otkrijete nevjerovatani potencijal.

Napade sam počela dobivati u dobi od 5. godina. One napade kakve ste gledali u filmovima: padanje na tlo, tresenje kao da vas struja udara, kolutanje očima… Ovakvi napadi danas se nazivaju toničko-klonički napadi, a kad sam bila mala te napade su nazivali “grand mal” što znači “big bad” – veliki belaj.

Možda su promijenili ime iz razloga što kada nešto nazivate “big bad” pacijentu ne ostavlja baš puno nade. Niko još nije sa sigurnošću utvrdio zašto sam počela da dobivam te napade. Međutim, ta bolest me natjerala da već u ranoj dobi shvatim kako ta kašasta masa unutar naše lobanje funkcionira.

Počela sam da studiram i učim o nervima, nakon što sam uradila prvi EEG (snimak glave) u dobi od 11. godina. Na glavu su mi zalijepili masu nekih malih žica. Izgledala sam poput dijeteta vanzemaljaca iz naučno-fantastičnih filmova. To me nagnalo da se zapitam – Što oni s tim ispitivaju? Zašto? i Kako mogu kontrolirati te stvari koje nazivaju moždani valovi i električni impulsi? Strašno je imati takve napade koji su nalik na smrt i shvatiti kako ste bespomoćni. Kasnije

sam otkrila da bi ovi napadi možda mogali i biti pod kontrolom bez lijekova. Tada je nauka postala ustvari moj spasitelj. Kada sam imala 15. godina, bez znanja mog doktora i mojih roditelja, prestala sam uzimati lijekove i nisam ih od tada nikada više trošila.

Uporedo sa sticanjem doktorske titule iz oblasti kliničke psihologije i aktivnog učešća u neuro-naučnim studijima, te rada na UCLA neuropsihijatrijskom Institutu, naučila sam kako možemo proširiti kapacitet našeg mozga, ne samo zbog našeg zdravlja, već i zbog napredovanja na način na koji to prije nismo mogli ni zamisliti.

Tako sam otkrila pet top navika za neurološki napredak. Ove navike su bile uzrok da napadi koje sam imala prestanu. U posljednjih 25. godina, imala sam samo dva toničko-klonična napada.

Za vas, ove navike će značajno smanjiti stres, povećati sive mase mozga, pomoći vam da iskoristite vašu podsvijest za rješavanje problema i da otkrijete nevjerovatani potencijal.

Evo pet dnevnih navika koje već danas možete započeti praktikovati u okviru vaših svakodnevnih navika:

1. Spavanje umanjuje stres

Da li ste se ikada zapitali šta se dešava sa svim tim stresom kojeg akumuliramo u toku jednog dana? To auto koje ste skoro udarili? Vaše dijete koje vrišti na vas? Postoji čak i nesvijesni stres u vidu samokritike i osude? Gdje to sve odlazi?

Vaš mozak to prikuplja i čuva za onaj period kada budete spavali, a zatim to dalje obrađuje. Da ponovim još jednom. Kada spavate, vi obrađujete stres i traume koje ste doživjeli. Dakle, jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih stvari koje možete učiniti, jeste da u vremenskom periodu od punih sedam do devet sati zatvorite vaše oči i spavate.

2. Budite se sa prvim izlaskom sunca

Vaš mozak koristi splet nervnih ćelija koji se zove suprahijazmatska jezgra i nalazi u se vašem hipotalamusu, a služi za regulaciju nečeg što se zove “cirkadijski ritam.” to je neka vrsta “sata” u vašem mozgu koji sinhronizuje sve ostale “satove” (ritmove) vašeg tijela. Abnormalni cirkadijalni ritam je povezana sa gojaznosti, dijabetesom, depresijom, poremećajima sna, hormonskim poremećajima, bipolarnim poremećajima i sezonskim afektivnim poremećajima.

Drugim riječima, probudite se u vrijeme izlaska sunca i nemojte više spavati. Ako ste roditelj, ova navika će vam dobro doći, jer većina djece se budi u to vrijeme.

3. Konzumirajte riblje ulje

Riblje ulje ima pozitivne efekte na zdravlje mozga. Moja djeca su veliki ljubitelji fermentiranog (visoko kvalitetna i ekstra obrađena hrana) bakalara i jednostavno smo ih navikli tokom godina da to jedu svakodnevno, iako ukus nije baš prijatan. Uzimajte to po kašiku, ali možete ga koristiti i u obliku kapsula dostupne su na tržištu i imaju ugodan limunski ukus.

4. Budite koncentrisani i meditirajte

Meditacija je odmah ispod svijesti i ima bezbroj neuroloških prednosti. Ne znate kako to svakodnevno postići i kako da na najjednostavniji način meditirate? Ja volim “Headspace”(čisto razmišljati i biti slobodan od pristiska) to je za vaš um kao odlazak u teretanu. Putem meditiranja i tehnika za postizanje svijesti i sabranosti, možete istrenirati vaš um za sretniji, zdraviji i ugodniji život.

5. Kreirajte sebi neugodnosti

Vašem um su potrebe nove stvari kako bi napredovao. Kako znati da li je ono što radite dovoljno? Kada se osjeća nelagodno, neugodno, čudno ili vas nešto plaši. Radeći svakodnevno stvari koje zahtjevaju veći napor a samim tim uzrokuju i neugodnost, stvarate vašem umu podlogu za razvoj novih grana na neuronskom stablu, umjesto da uništavate to vaše stablo.

Da budem iskrena, mogla sam i knjigu napisati o ovome, jer cijeli moj život živim vrteći se oko ovoga. Iako ima još mnogo stvari, voljela bi za početak da počnete sa ovih pet. Na kraju, možete li samo zamisliti koliko bi čudesno bilo da svi živimo u okviru naših potencijala koje imamo?

Izvor: success.com
Autor: Jennifer Jones

Za Akos.ba preveo Fahrudin Vojić

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Zabavni načini da djeci odagnate dosadu

Published

on

Iako je roditeljstvo definitivno najodgovorniji posao koji ćete u životu raditi, ponekad je potrebno da se poslužite nekim zabavnim metodama da dijecu naučite pameti. Djeci je tokom zime kada ne mogu napolje stalno dosadno i od nas očekuju da ih zabavimo.

Iako je roditeljstvo definitivno najodgovorniji posao koji ćete u životu raditi, ponekad je potrebno da se poslužite nekim zabavnim metodama da dijecu naučite pameti. Djeci je tokom zime kada ne mogu napolje stalno dosadno i od nas očekuju da ih zabavimo. Slijedeći put kad se djeca požale da im je dosadno predložite im neke od slijedećih „zanimacija“.

Autor: Jelena Računica

Grlite se. Insistirajte na tome da se stalno grlite sa djecom. Kad god klinci zakukaju da im je dosadno vi ih zovite da se mazite. Ovo će biti posebno odbojno tinejdžerima.

Igrajte se k’o pisne… Ovo uvijek pali jer djeca ne mogu dugo da šute, a ne vole ni da gube zato kad god klinci požele da ih zabavljate predložite igru šutnje i veoma brzo će naći način da se zabave sami.

Gledajte najdosadnije i najdugotrajnije filmove. Iz arhive izvucite sve one stare, dosadne filmove koji traju duže od dva sata i predložite filmski maraton tokom hladnih večeri.

Igra skrivača, ali ne ona klasična igra skrivača, već vi sjedite na kauču, brojite do sto, a klinci treba da vas sakriju jastucima sa sofe i svim onim što nađu u dnevnom boravku, ako ne uspiju dok izbrojite do 100, igra prestaje.

Čitajte sastojke sa namirnica. Ako predložite djeci da razgovarate o zdravoj harni i kako bi bilo dobro da čitate sastojke sa omiljenih prehrambenih proizvoda sigurno će glavom bez obzira pobjeći u svoju sobi i naći neku zanimaciju.

Pričajte o tome kako nastaju bebe. Ako vaše dete tinejdžerskog uzrasta stalno kuka kako mu je dosadno, predložite da razgovarate o tome kako dijeca dolaze na svijet i kažite da imate i film koji baš o tome govori. Vjerujte nam na riječ, više vas neće gnjaviti.

Ovo su sve mali zabavni trikovi namenjeni za nešto stariju decu koja bi trebalo da znaju kako da se zabave sami bez pomoći roditelja i koji na kraju krajeva razumiju ironiju i šalu. I ne brinite zbog ovoga nećete biti loš roditelj, naprotiv.

akos.ba

Nastavi čitati

Najčitanije