Connect with us

BiH

UZP plan Dodika i Čovića uz podršku Moskve, Zagreba i Beograda: RS bi da se otcijepi, tzv. HRHB oživljava

Published

on

Milorad Dodik i Dragan Čović imaju direktnu podršku Beograda, Zagreba i Moskve za svoje secesionističke planove. Punu deceniju ovaj dvojac korak po korak radi na rušenju države Bosne i Hercegovini. Blokade, ucjene, traženje politički nemogućeg… 

Dodik je to sve ove godine radio glasno i transparentno, ne libeći se slati poruke o otcjepljenju RS-a, dok se Čović muteći vodu na izvoru, prodavao kao “nositelj europskih vrijednosti” kojem je do domovine Bosne i Hercegovine, navodno, iznimno stalo.

Međutim, ogolio je svoje političko djelovanje do kraja u posljednjih godinu dana, a najnovijim pismom međunarodnim zvaničnicima jasno stavio do znanja da kreće u definiranje granica davno zacrtanog trećeg entiteta, tzv. Herceg-Bosne čiji su projektanti i izvršioci u Hagu osuđeni na 111 godina zatvora, a HRHB okarakterisan kao UZP-ovski projekat.

– S obzirom na daljnji nastavak procesa ukidanja pariteta, ravnopravnosti i konstitutivnosti hrvatskoga naroda, Hrvatski narodni sabor će pristupiti realizaciji svih zaključaka s Vanrednoga zasjedanja HNS-a u BiH od 19. februara 2022. te pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju Bosne i Hercegovine na načelima federalizma i konsocijacijske demokratije, čime će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost hrvatskog konstitutivnog naroda u BiH – poručuje Dragan Čović u pismu upućenom brojnim dužnosnicima EU-a, SAD-a i tijela međunarodne zajednice.

Sve svoje aktivnosti, Čović i ekipa okupljena oko njega u privatno udruženje Hrvatski narodni sabor, usmjerili su na izmjene Izbornog zakona BiH, a što je ustvari tek dobro upakovana i osmišljena politička krinka, jer je bio svjestan da ono što on traži diskriminatornim izbornim pravilima, neće nikada proći u Parlamentarnoj skupštini BiH, a uz to nije uopće u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

Izmjene Izbornog zakona tek su mu “dobar” izgovor da aktivira najsporniji od svih zaključaka, a to je onaj pod brojem 7 koji glasi:

– HNS i sve njegove članice će s krajnjom pažnjom pratiti nastavak političkih pregovora o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim reformama kao i rješenja ukupne političke situacije u BiH. Ako se i dalje nastavi s procesom dekonstituiranja hrvatskog naroda, HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokratije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH.

Zapadne diplomate odmah su reagirale na njegovo pismo te ga osudile, i upozorile da su “opstrukcije finansiranja i održavanja izbora i prijetnje daljnjom podjelom BiH antidejtonske, destabilizirajuće i u suprotnosti sa euroatlanskim putem BiH”.

Prije 11 godina, Čović je u Švicarskoj na za javnost zatvorenom HDZ-ovom skupu poručio:

– Naš cilj je treći entitet u Bosni i Hercegovini, a do njega se dolazi preko izborne reforme. Formalno, upravo ako imamo svoj treći entitet, imamo genijalan način da zaštitimo svakog Hrvata koji živi izvan tog entiteta, to ne razumijem. Mi želimo ove privremene odluke, rješenja oko Ustava, upravo iskoristiti da u konačnici dobijemo svoj entitet, svoju federalnu jedinicu ili u konačnici kako će se već zvati, to je manje bitno. Bitno je da ona ima izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast. Kada smo organizirali Hrvatski narodni sabor, neki od vas to pamte, 2001. godine, tada je donesena odluka o Hrvatskoj samoupravi i tada je bio onaj upad u Hercegovačku banku, smjene mnogih dužnosnika, politički, odnosno pravni procesi, smjene ljudi koji su završili lišeni slobode, po zatvorima. Sada smo se dogovorili da to radimo malo mudrije – pojasnio je tada Čović prisutnima na skupu.

HNS, na čijem je čelu tada bio Ante Jelavić, u martu 2001. godine donio jeodluku o uspostavi međukantonalnog / međuopćinskog vijeća kao oblike privremene hrvatske samouprave u Bosni i Hercegovini i Platformu za demokratsku i samoodrživu Bosnu i Hercegovinu.

U ovoj platformi navedeno je tada kako je potrebno preoblikovanje unutrašnje organizacije BiH u federalnu republiku BiH koja se sastoji od više federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima te istovjetnim načinima zaštite vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda.

Federalnim jedinicama, kako su to vidjeli Jelavić i ekipa okupljena oko njega, pripale bi sve ovlasti koje nisu izričito dodijeljene / prenesene na institucije federalne republike BiH.

Božo Ljubić je na jednom od sabora HNS-a prije nekoliko godina jasno stavio do znanja da je njihov konačni cilj federalna jedinica sa hrvatskom većinom.

– Ako BiH želi postati samoodrživa, onda je nužan i njezin administrativno-teritorijalni preustroj, koji bi uključivao federalnu jedinicu s hrvatskom većinom. I to ostaje trajna težnja hrvatskog naroda u BiH – rekao je Ljubić.

Federalna jedinica sa hrvatskom većinom je treći entitet, koji je Čović sve do 2017. godine predstavljao kao rješavanje “hrvatskog pitanja”, “ugroženosti Hrvata”, ali naravno samo onih koji su u HDZ-u BiH.

Nedavno je gostujući na N1 prof. dr. Ivo Komšić, član ratnog Predsjedništva BiH i učesnik pregovora u Dejtonu 1995. godine, kazao kako je sve bilo isplanirano za otcjepljenje RS-a i obnovu tzv. Herceg-Bosne, ali da ih je u tome spriječio otpor Ukrajine:

– Da Željko Komšić nije bio član Predsjedništva BiH u ovom mandatu, ova država bi se raspala. Milorad Dodik je sve bio pripremio da proglasi samostalnost Republike Srpske početkom agresije Rusije na Ukrajinu. Trebali su Srbija i Rusija da zaštite RS. Imam informaciju da je sve digao na entitetsku granicu i spremao se taj scenarij. Spriječio ih je ukrajinski otpor. Dobio je Vučić zadatak od Rusije. Da se proglasi RS, a da Srbija štiti. Isto je i pripremao Čović za obnovu Herceg-Bosne – kazao je on.

BiH

VIDEO Sutra isplata penzija uvećanih za “pola kg piletine”: Za dva dana pojedemo i idemo ponovo

Published

on

By

Penzije u subotu plus dodatak, razlika za prva tri mjeseca

Lijepa vijest, za sve penzionere u Federaciji BiH jeste da isplata penzija za april počinje u subotu četvrtog maja. Uvećana je za 1,55 posto, pa tako će minimalna biti veća za 8,35 maraka.

Iako svjesni da sa ovim povećanjem ne mogu osigurati ni osnovno, penzioneri će ovaj mjesec možda ipak osjetiti olakšicu jer će biti uplaćena i razlika za prva tri mjeseca ove godine.

Povećanje od 1,55 posto osiguralo je cijelih 8 maraka i 35 feninga više, koliko košta npr. pola kg piletine, za korisnike koji primaju minimalnu penziju. Uplaćena će biti i razlika za prva tri mjeseca ove godine tako da će ukupno minimalna penzija ovaj mjesec iznositi 33,40 maraka više. Penzioner Anto Miličević – nezadovoljan.

Mogu osigurati više

“Kilogram mesa kupiti i to je sve. Za dva dana pojedemo i idemo ponovo”, kaže Anto za BHRT.

Smatra da nadležni itekako mogu osigurati više.

“Ima novca, ako je prošle godine moglo ići na 12 posto, može i ove godine. Evo ja pristajem odmah, nek se povećaju minimalne, ne moraju naše srednje povećavati”, smatra Anto.

Nakon najave federalnog Zavoda PIO/MIO da će penzije za april biti isplaćene u subotu, uslijedili su upiti penzionera i sumnje da li će novac uopće leći na račun prije ponedjeljka.

Iz Zavoda su odmah pojasnili da će novac preko Trezora biti uplaćen bankama i poštama u petak, 3. maja, a do banaka je da li će one taj novac odmah rasknjižiti.

Predsjednik saveza Udruženja penzionera Federacije, Redžo Mehić smatra – da hoće.

“Kada se desi da 5. pada u nedjelju ili u vikend, odnosno drugi praznik, onda se isplaćuje dan ranije”, ističe Mehić.

“Ove godine to je 20,47 maraka”

Penzioner Anto sa početka naše priče, mišljenja je da penzioneri moraju biti uporniji u borbi za veće penzije. Većina njih, kako je i sam kazao, bila je primorana naučiti živjeti i sa nešto skromnijim prihodima.

“Potrebno je da političke partije ove koje vladaju, koje viču znaš ti ko sam ja, da budu upozorene jer sam vidio neki dan štrajkače, da za koju godinu neće niko imati da zaradi za penziju”, smatra sociolog Sead Pašić.

A prema posljednjoj odluci Vlade Federacije, povećanjima nisu zaboravljeni ni kandidati koji u 2024. godini steknu uslove za penziju.

“Koliko bodova zaradi za radni vijek, to se na dan polaska u penziju množi sa tim brojem. Ove godine to je 20,47 maraka”, kaže Mehić.

Činjenica je da je na ulicama sve više nezadovoljnih građana. Dok u marketima cijene enormno rastu, povećanje penzija od osam maraka teško da će stići ionako prebrzi voz poskupljenja. Zbog toga penzioneri kažu i ne mogu biti zadovoljni.

 

Nastavi čitati

BiH

Crni dan na bh. cestama: U jednoj nesreći poginuo dječak, u drugoj žena

Published

on

By

Ovo je druga nesreća danas na cestama u BiH sa smrtnim ishodom

Jedna žena je poginula, a druga je teško povrijeđena u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se danas dogodila kod Kotor Varoša, javljaju Nezavisne novine.

Tragedija se dogodila kada je pežo, u kojem su se vozile, sletio sa puta oko 13 sati na putu Banja Luka – Teslić, u mjestu Rujevica, opština Kotor Varoš.

Kako Nezavisne novine nezvanično saznaju, Kotorvarošanka koja je vozila automobil je teško povrijeđena i prevezena je na Univerzitetski klinički centar RS, a na mjestu suvozača bila je njena sugrađanka koja je usljed povreda preminula.

Poginuo dječak

Ovo je druga nesreća danas na cestama u BiH sa smrtnim ishodom.

Podsjetimo, u sudaru automobila i teretnjaka u mjestu Živinice kod Dervente poginuo je maloljetnik. Nesreća se dogodila jutros na putu Derventa – Doboj, saopšteno je iz Policijske uprave Doboj.

Maloljetno lice bilo je saputnik u automobilu Fiat kojim je upravljalo lice sa područja Dervente čiji su inicijali S. Đ, a o čijem se stepenu povreda ljekari Bolnice “Sveti apostol Luka” u Doboju još nisu izjasnili.

Kako javlja ATV, poginuo je dječak, dok je njegov otac S.Đ. povrijeđen.

Teretnim vozilom VW upravljao je M.T. iz Modriče. Sudar se dogodio u 8.15 sati na magistralnom putu Doboj-Derventa.

Ilustracija (fotografija nije s mjesta nesreće navedene u tekstu)

Nastavi čitati

BiH

U ovom bh. gradu ste bogati tek ako imate 100 miliona KM

Published

on

By

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.
Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.
Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili veći od milion KM. No, zanimljivo je da je čak 6 kompanija čiji su prihodi bili veći od 100 miliona maraka.
Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima u iznosu većem od milion KM, ali “samo” četiri s prihodima većim od 100 miliona.
Tešanj, dakle, ima više kompanija sa prihodima većim od milion KM, a Široki Brijeg više onih prihodima većim od 100 miliona.
Nastavi čitati

Najčitanije