Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder potpisala je danas ugovor s vršiocem dužnosti direktora Javnog preduzeća Nacionalni park „Una“ Alenom Zulićem o dodjeli sredstva za tekuće poslovanje JP NP „Una“ za 2024. godinu, u iznosu od 750 hiljada konvertibilnih maraka. Ugovor je proizašao iz odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o usvajanju programa utroška sredstava Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima – Transfer za NP „Una“.

Ministrica Pozder tim povodom kazala je da je opredjeljenje Vlade Federacije BiH stvaranje što boljih uslova za očuvanje ovog nacionalnog parka i razvoj turizma, piše N1.

“Izdvojili smo dva miliona maraka za poboljšanje putne infrastrukture unutar samog Nacionalnog parka Una. Usvojili smo Odluku o pristupanju izradi Regulacionog plana Štrbački buk, što je također jedan od značajnih pomaka. Povećali smo redovne izdatke planirane za Nacionalni park, što smo danas ozvaničili i to su sve kapitalne odluke. NP „Una“ je jedini nacionalni park u Federaciji BiH i opredjeljenje Federalne vlade je da stvorimo što bolje uslove za njegovo očuvanje, kao i da se generiše zdrav, održivi razvoj turizma i ugostiteljstva u toj regiji”, kazala je ministrica.

Istaknula je i značaj zaštićenih područja.

“U skladu s međunarodnim obavezama, kao i našim realnim potrebama i opredjeljenjem da unaprijedimo životnu sredinu i da je što funkcionalnije koristimo za razvoj naše ekonomije, Bosna i Hercegovina i Federacija u njoj treba puno više zaštićenih područja. Nedavno smo u Posavini dobili dva nova zaštićena pejzaža, bare Staraču i Tišinu, a s gradonačelnikom Konjica smo pokrenuli postupak zaštite Prenja što govori o našoj viziji i opredjeljenju da ispunjavamo prioritetne ciljeve iz Strategije zaštite okoliša Federacije BiH. Uvjerena sam da je to dobar pravac za očuvanje naše prirode i razvoj turizma po najvišim standardima”, podvukla je ministrica Pozder.

Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma ističu da je ove godine povećan iznos dodijeljenih sredstava kako bi se još više pomoglo Javnom preduzeću NP „Una“ da što efikasnije i bolje upravlja jedinim nacionalnim parkom u FBiH. Podsjećaju da su za NP „Una“ doneseni strateški dokumenti, Studija izvodljivosti za Nacionalni park „Una“, te Master plan razvoja turizma za zaštićeno područje NP „Una“, kao i Plan upravljanja za NP „Una“, koji su putokaz osnivaču, Vladi FBiH i Federalnom ministarstvu okoliša i turizma da odredi visinu i dinamiku doznačavanja sredstava na godišnjem nivou za ovo javno preduzeće.

Također, na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH usvojen je prijedlog odluke o pristupanju izradi Zoninog plana urbanog područja Kulen Vakuf – Klisa i Martin Brod, za period od 10 godina.

“Ove godine se od 24. do 27. jula održava jubilarna 50. Internacionalna turistička Una-regata, što će biti jedan od najznačajnijih događaja ovoga ljeta. Veća podrška u budžetu omogućit će da regata bude organizirana na visokom nivou, a što će privući brojne goste iz Bosne i Hercegovine, regije i svijeta, te koristimo priliku da pozovemo sve zainteresirane da oborimo rekorde posjećenosti“, saopštili su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Inače, u najavi ovogodišnje jubilarne 50. Una regate, organizatori su najavili kako će kotizacija za sudjelovanje u događaju biti besplatna.

Nakon ubistva austrijskog nadvojvode Franza Ferdinanda u Sarajevu, i njegove supruge, došlo je do progona srpskog stanovništva, posebno onog sa granice prema Srbiji i Crnoj Gori.

Nakon ubistva austrijskog nadvojvode Franza Ferdinanda u Sarajevu, i njegove supruge, došlo je do progona srpskog stanovništva, posebno onog sa granice prema Srbiji i Crnoj Gori, piše novinska agencija Patria.

Protiv takve politike i takvih postupaka prvi se javno oglasio tadašnji reisu-l-ulema Džemaludin Čaušević. On je već 4. jula 1914. uputio apel Bošnjacima savjetujući “svakom muslimanu, da se kani zadirkivanja i izazivanja, a naročito da se prođe Bogu mrskog djela uništavanja imovine”.

Reis Čaušević je svoj apel proširio i kao “Proglas muslimanima” objavio u sarajevskom alhamiado listu “Jeni mishab” (Nova baklja), 24. jula 1914.

Pored reisa Čauševića, sličnim su se apelima protiv progona Srba i uništavanja njihove imovine oglašavali i drugi bošnjački politički, vjerski i kulturni prvaci i radnici, sve dok se to moglo objaviti u nekim od sarajevskih novina.

Zahvaljujući tome, već 26. jula 1914. godine ukinut je u Sarajevu prijeki vojni sud, koji je general Potiorek prolasio 29. juna.

Džemaludin Čaušević rođen je 1870. godine u mjestu Arapuša kod Bosanske Krupe. Pred svojim ocem, učenim Ali-hodžom, završio je početno obrazovanje. Nakon toga upisuje medresu u Bihaću, gdje naukovanje nastavlja pred bihaćkim muftijom Ahmed-Sabitom ef. Ribićem. Kako je bio talentiran i briljantan učenik, u dobi od sedamnaest godina bio je preporučen za daljnje naukovanje u Istanbulu pred znamenitim profesorom Salih-efendijom Tokatlijom.