Connect with us

USK

“Dođu da se uslikaju i napišu neka se nikad ne zaboravi – a znate li koliko su puta proglasili 20. juli danom žalosti?”

Published

on

Bliži se kolektivna dženaza za četiri pronađene prijedorske žrtve. “Sav teret sjećanja, istrage i borbe za pravdu podnijelo je samo tamošnje stanovništvo. Mislite li da će biti proglašen dan žalosti?”, pitaju sagovornici N1 na ovu temu – Jasmin Medić, doktor historijskih nauka i naučni saradnik za modernu historiju Instituta za historiju na Univerzitetu u Sarajevu, te Hikmet Karčić, doktor nauka i naučni saradnik pri Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Univerziteta u Sarajevu. “Kao da smo navikli na zločine protiv čovječnosti, kao da smo navikli na masovne grobnice”, upozorili su, dok napominju da brojna mjesta mučenja i silovanja ne samo da nisu ni obilježena – nego su čak i uređena (ponekad i međunarodnim sredstvima), da bi služila kao prostori za različite manifestacije i aktivnosti.

“Upravo zahvaljujući radu ljudi iz Prijedora, i novinarima koji su sve otkrili, je i osnovan Haški tribunal. Mi obično kažemo da je Prijedor zapostavljen u bh. javnosti. U zapadnim naučnim krugovima u kojima se izučava genocid on ima puno veću pažnju nego među naučnicima u Bosni i Hercegovini. Činjenica je da godišnje pedesetak univerziteta dolazi na prijedorska stratišta – samo otprilike dva su iz BiH, ostali iz svijeta”, započeo je Medić.

No, šta to govori o ovdašnjem stanovništvu – pitanje je koje se samo nameće.

Karčić naglašava da narodi po prirodi imaju problema sa suočavanjem s onim što im se dogodilo.

“Naročito jer su zločini u Prijedoru i Podrinju mahom počinjeni od ljudi koji su poznavali svoje žrtve. To zločine čini još strašnijim, a traume većim. To je samo jedan od razloga u nizu njih, poput nezainteresovanog kadra u obrazovnim institucijama. Ja sam prije dva mjeseca imao grupu studenata iz SAD-a koji obilaze svake godine sve logore sa područja Krajine, zašto domaći ne dolaze? Mislim da će mlađe generacije u tome biti hrabrije”, nada se Karčić.

JasminMedić i Hikmet Karčić (N1)

Dakle, sagovornici N1 su saglasni – zbog činjenice da nije došlo do proglašenja zločina u ovom kraju BiH genocidom, dolazi do njihovog umanjivanja i zanemarivanja opsega i strahote, te zaboravljanja.

“Kao da zločini protiv čovječnosti nisu dovoljno strašni. Masakar na Koričanskim stijenama je toliko strašan da zaslužuje posebnu pažnju. Kao da smo navikli na masovne grobnice. Mi smo normalizovali brutalnost do te mjere da je nama svejedno što imamo skoro 90 lobanja zakopanih pod kamenjem. Da se ovo negdje drugo u svijetu dešavalo, mi bismo izražavali otpor i zabrinutost. Ovdje je i Tomašica prošla, i jezero Peručac – bez ikakvih reakcija u javnosti”, podsjeća Karčić.

Još jedno od pitanja koje se nameće je i ono – šta na ovom polju čine, a šta bi trebali da čine političari?

“Bošnjačkim političarima je ova tema teret. Oni bi htjeli da odu i uslikaju se u Srebrenicu…To je naše lično iskustvo s njima. Oni da su htjeli, do sada bi napravili Memorijalni centar u Prijedoru. Mogli su očuvati povratak u Kozarcu. Pravili su kratkoročne dogovore sa lokalnim srpskim političarima u tim gradovima – zato oni imaju odgovornost. Kada bi i htjeli da rade nešto, to bi ih dovelo u situaciju da gube političke poene. Zato mi sve ovo možemo i bez njih”, naglasio je Karčić, dok Medić dodaje da je pamćenje, istraga i borba za pravdu nakon svih gnusnih zločina u Prijedoru spala samo na tamošnje stanovništvo.

Anadolija

“Odu 31. maja, naprave selfie i poruče ‘da se nikad ne zaboravi’. Sa time se sve završava, a ljudi s tog područja sav teret nose skoro tri decenije. Koliko je puta 20. juli (u znak sjećanja na žrtve u prijedorskoj općini op.a.) bio dan žalosti u FBiH? Samo jednom, 2014. godine. Ove godine je donesena odluka samo za Unsko-sanski kanton”, poentira Medić.

Jedan od posljednjih radova Hikmeta Karčić upravo je na ovu temu i nastao je nakon što je autor primjetio da je najmanji broj publikacija posvećen onim zločinima iz 1992. – kada ih je najviše i počinjeno.

“U cijeloj BiH tada su se koristili logori u svrhu kolektivne traumatizacije, a sa ciljem da se stanovništvo više nikada ne vrati u svoj rodni kraj. To se vidi u Foči, Višegradu, Bratuncu, bosanskoj Krajini – gdje su ljudi u logorima bili izloženi masovnim torturama, silovanjima, zlostavljanjima – koji su za cilj imali da vam potpuno zgade rodni kraj. To su i priznali ljudi koji su sada vani i koji ni sa svojom djecom nisu pričali o onom što im se desilo. Dosta djece mi se javilo nakon čitanja knjige, tek tada su počeli ispitivati i roditelje”, istaknuo nam je Karčič.

Anadolija

Brojni objekti u kojima se navedeno dešavalo u RS, danas ne samo da nisu obilježeni spomen pločom, nego se i dalje koriste kao škole, domovi kulture, sportske sale. Drugim riječima, sjećanja na one koji su patili ostaje jedino s njima.

I aktualnim skorim dešavanjima u Prijedoru, među kojima je svakako i paradiranje kadeta Srbije, sagovorinici N1 imaju usaglašen stav: “Cilj je poslati poruku da je Prijedor srpski.”

“Pitanje trijumfalizma Haris Halilović je uvrstio kao 11. fazu genocida. Ja bih sve ovo što se dešava nakon ‘svesrpskog saobra’ ocijenio kao tihu agresiju na Bosnu i Hercegovinu’. Ona je pokazala koliko je nemoćna vlast na nivou države, odnosno probosanski blok. Svi su tvrdili da nemaju ništa s tim”, podsjetio je Medić.

Opširnije u videu gostovanja koji će biti dostupan uskoro.

USK

Krajiškom narkobosu oduzeti Porsche i Audi vrijedni skoro 200.000 KM

Published

on

By

Pripadnici Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom, zajedno sa Sudskom policijom FBiH, zaplijenili su jučer vozilo Audi 3 Sportback, koje je u vlasništvu 38-godišnjeg krajiškog narkobosa Dine Muzaferovića Cezara, kojeg Europol smatra „visokovrijednom metom“.

Bila potjera
Saznajemo da je vozilo pronađeno sakriveno u jednoj garaži u Bijeljini, a u BiH je prekjučer stiglo iz Crne Gore. Naime, zapljena je provedena prema rješenju Kantonalnog suda u Bihaću, a vozilo je bilo i na Interpolovoj listi.

Ovaj sud je još prije nekoliko mjeseci donio rješenje kojim se Agenciji za upravljanje oduzetom imovinom dozvoljava privremena zapljena imovine Dine Muzaferovića, koji trenutno služi četverogodišnju zatvorsku kaznu u Italiji, gdje je izručen iz Njemačke.

Tada su pripadnici Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom zaplijenili Muzaferovićevu imovinu u Velikoj Kladuši, a radi se o dvije kuće. Osim toga, prema rješenju Suda, od Cezara su oduzeti skupocjeni satovi, među njima i ručni sat zlatne boje, ali i zlatni nakit.

Tada policija na adresi nije pronašla tri vozila – Mercedes, Porsche i Audi 3. Nađen je samo motocikl marke Yamaha, koji je također zaplijenjen. No, kako saznajemo, prije nekoliko dana nađen je i oduzet i skupocjeni Porsche koji je koristio Cezar vrijedan 120.000 KM.

Ovaj Porsche je, prema informacijama „Avaza“, nedavno kupio jedan sarajevski biznismen. Ali, kada ga je došao registrirati u MUP KS, utvrđeno je da vozilo traži Interpol te da pripada Cezaru.

Mercedes sakriven

Kada je u pitanju skupocjeni Mercedes, vrijedan više od 200.000 KM, on je prevezen preko prijelaza kod Orašja i za njim se traga.

Vrijednost vozila koja pripadaju Cezaru viša je od 300.000 KM, dok je imovina višemilionska.

Harali Hrvatskom

Cezarovoj grupi, podsjećamo, koja je harala Hrvatskom stavlja se na teret da su od početka 2022. do 24. maja 2023. u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Nizozemskoj i Belgiji kontinuiranom nabavkom i daljnjom prodajom raspolagali s najmanje 23 kilograma kokaina, 87 kilograma heroina, 131 kilogramom marihuane i 100 kilograma hašiša. Tvrdi se da je Cezar iz zatvora upravljao prodajom narkotika.

USKOK navodi da je grupa prodavala kilogram kokaina za najmanje 30.000 eura, kilogram marihuane za 1.600 eura te 100 grama hašiša za 500 eura.

Avaz

Nastavi čitati

USK

USK: Vlada i Ministarstvo obrazovanja osigurali potrebnu didaktičku opremu za 21 školsku ustanovu

Published

on

By

Predstavnici Vlade i Ministarstva obrazovanja USK, obradovali su danas predstavnike 21 škole iz svih ovdašnjih gradova i općina. Naime, udovoljili su njihovim zahtjevima za neophodnom didaktičkom opremom, te za nabavku, izdvojili skoro pola miliona maraka. Riječ je o raznim školskim pomagalima, koji će olakšati nastavni proces i pomoći učenicima da uz ogledne časove shvate zadano gradivo. Ovo je, je kazano je, tek prva u nizu, planiranih nabavki za poboljšanje rada u školskim kabinetima…

CAZIN/VELIKA KLADUŠA, 12. septembra – Direktor Osnovne škole „Stijena“ u Cazinu, zahvalan je na pomoći Vlade i resornog ministarstva, koju je u iznosu od ukupno 200 000 maraka, dobio ranije za obnovu fasade i rekonstrukciju ogrijevne peći. Današnja donacija, kaže, samo je nastavak dobre saradnje, koja vodi daljem uređenju unutrašnjosti škole od čega će svi, dodaje, imati koristi, a naročito učenici. Danas je ovoj školi, uručena i oprema za kabinet fizike, koja je prema Vatićevom mišljenju, jedna od najljepših prirodnih nauka. Osim ove cazinske škole, podrška opremom stigla je i na vrata velikokladuške škole „25. Novembar“.

Inače, zajednički je ovo napor Vlade i Ministarstva obrazovanja USK, da se polako ali sigurno djeluje na polju ostvarivanja boljih i po evropskim standardima definisanih obrazovnih procesa, što su nam svojim riječima potvrdili premijer Nijaz Hušić i resorni ministar Denis Osmankić.

Dio je ovo tek predstojećih aktivnosti i plana za narednu godinu, čija bi realizacija bila utvrđena kantonalnim Budžetom, koji će, nadaju se, biti usvojen do kraja decembra. Misli se i na mnogo veća izdvajanja za škole, što opet zavisi od inicijativa njihovih direktora. Trenutno su u obavezi provesti zakonske procedure za rekonstrukciju i investiociono ulaganje u školske objekte, za koje je resorno ministarstvo, već izdvojilo pet i po miliona maraka.

Nastavi čitati

BiH

HASAN PAJIĆ IZ CAZINA POSTAO HAFIZ KUR'ANA ČASNOG

Published

on

Danas je pred Komisijom za hifz Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, nakon samo pet dana preslušavanja, hifz Kur'ana Časnog položio i stekao časnu titulu hafiza Kur'ana Časnog hafiz Hasan Pajić iz Cazina.
Njegov muhaffiz je bio hafiz dr. Rifet Šahinović. Komisija koja ga je preslušavala je bila u sastavu: hafiz dr. Mensur-ef. Malkić, hafiz Haso-ef. Popara, hafiz mr. Salih-ef. Halilović, hafiz mr. Sadrudin-ef. Išerić i hafiz mr. Hamza-ef. Lavić.
Svoju čestitku mladom hafizu i njegovom muhaffizu je uputio i muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić, koji je ujedno u jednom periodu bio njegov muhaffiz.
„Dragulji naše domovine su ovi mladi ljudi koji nam iz dana u dan dokazuju nadnaravnost časnog Kur'ana. Pogotovo kada to jedan mlad čovjek učini u samo pet dana i to pred Komisijom za hifz koja prati njegovo učenje i koja ga na kraju i promoviše u hafiza. Iskrene čestitke upućujem dragom hafizu Hasanu Pajiću, njegovim čestitim roditeljima hadži Rasimu i Edini, poštovanom muhaffizu dr. Rifetu Šahinoviću, medresi „Reis Džemaludin-ef. Čaušević“ u Cazinu i cijeloj našoj zajednici, što smo dobili još jednog čuvara Knjige Časne i što smo počašćeni što su to mladići i djevojke, uglavnom, koji su se opredjelili da cijeli svoj život posvete učenju, proučavanju i postupanju u skladu sa propisima časnog Kur'ana.
Drago mi je što naša medresa u Cazinu iz dana u dan priprema nove kandidate za polaganje hifza i što značajan broj mladih ljudi ulaže velike napore u učenju Kur'ana napamet i na takav način potvrđuje riječi Svevišnjeg koji je rekao: „A Mi smo Kur'an učinili jednostavnim za pamćenje – pa ima li ikoga ko bi pouku primio?“ – istakao je u svojoj čestitki muftija Kudić.
Nije svoje emocije i ponos skrivao ni mentor/muhafiz mladog hafiza hafiz dr. Rifet Šahinović. On je istakao da je zahvalan Allahu na ovakvom kandidatu i na ovoj lijepoj omladini koja uči i proučava Kur'an Časni.
„Zahvalan sam Stvoritelju na ovoj blagodati kojom sam i danas počašćen. Hafiz Hasan je još jednom dokazao svu mudžizu Kur'ana Časnog, a njegova priprema za Komisiju je bila više nego fascinantna. Da su nam njegove školske obaveze dozvoljavale, siguran sam da bi za mjesec dana dodatne pripreme mogao proučiti cijeli Kur'an za jedan dan pred cijenjenom komisijom. Jednostavno, njegova memorija i posvećenost Kur'anu je fenomen i velika Božija blagodat. Čestitam njemu i njegovim roditeljima, a zahvalan sam i našoj medresi i našem muftiji na podršci i na brizi o hifzu i hafizima.“ – rekao je hafiz Šahinović.
Hafiz Hasan Pajić, sin hadži Rasima i Edine, je rođen 9. septembra 2007. godine u Cazinu, gdje je završio osnovu školu. 2022. godine je upisao medresu reis „Džemaludin-ef. Čaušević“ u Cazinu i danas je učenik trećeg razreda. Svoje početke hifza je počeo u osnovnoj školi pred muftijom hafizom Mehmed-ef. Kudićem. S njegovim dolaskom u medresu, intenzivirao je učenje Kur'ana napamet pred svojim muhaffizom hafizom dr. Rifetom Šahinovićem i danas je završio sa tom fazom svoga učenja. Odličan je učenik, a krasi ga lijepo ponašanje i ljubazna komunikacija sa kolegama, profesorima i ljudima općenito. Njegov brat Tarik i sestra Najla također uče hifz, što je na ponos cijele porodice i naroda u cjelini.
muftijskobihacko, fb
Nastavi čitati

Najčitanije