Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Srbija izdvaja novac za projekte “jačanja srpskog identiteta” u BiH: “Drina nije rijeka nego kičma”

Published

prije 2 mjeseca

on

Ministar bez portfelja u Vladi Srbije Đorđe Milićević potpisao jučer u Banjaluci 13 ugovora o finansijskoj podršci projektima namenjenim “jačanju srpskog nacionalnog i kulturnog identiteta” u Bosni i Hercegovini, konkretno entitetu Republici Srpskoj.

Finansijska podrška iznosi 79 miliona dinara (1.32 miliona KM), saopćeno je iz Vlade Srbije. Ugovori su potpisani na sastanku Milićevića sa predstavnicima “srpskih udruženja i nevladinih organizacija iz RS-a i Bosne i Hercegovine”.

U saopštenju se navodi da je “najveći dio sredstava namijenjen za nabavku opreme za kulturno-umjetnička društva, udžbenika i lektira za srpske dopunske škole, kao i sportske opreme za srpske klubove u dijaspori”.

Milićević je posle potpisivanja ugovora rekao da su “nacionalni interesi i ciljevi srpskog naroda u 21. vijeku mir, stabilnost, ekonomija i pre svega jedinstvo”.

Naveo je da je u okviru “Svesrpskog sabora”, koji je održan 8. juna u Beogradu, potpisao Memorandum o saradnji sa ministarstvom RS-a, koji podrazumjeva “jačanje postojećih i stvaranje još čvršćih veza između matice i Srba koji žive van Srbije”.

“Ja uvijek govorim da Drina nije nikada bila rijeka koja je razdvajala Srbiju i Republiku Srpsku, već kičma koja spaja Srbiju i Republiku Srpsku”, rekao je Milićević.

Skupština Srbije na vanrednoj sjednici, koja je počela 23. jula, raspravlja o “Deklaraciji o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda”, koju je prethodno usvojila Vlada Srbije, piše Radio Slobodna Evropa.

U dokumentu koji je ranije potvrđen i u Skupštini RS-a, navodi se, pored ostalog, da srpski narod predstavlja jedinstvenu cjelinu.

Usvajanje ovog dokumenta osudili su, između ostalih, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić, kao i Evropska unija i Sjedinjene Američke Države.

State Department pozvao je nakon “Svesrpskog sabora” u Beogradu političke lidere u regionu da “bolje iskoriste svoje sastanke kako bi promovisali regionalnu stabilnost i pomirenje”.

Evropska unija poručila je da se suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni identitet Bosne i Hercegovine ne mogu narušiti i da će svaka akcija protiv ovih principa dovesti do ozbiljnih posljedica.

 

Povezane teme:

Svijet / Zanimljivosti

Poznati klimatolog: ‘Postoje 3 stvari kojih se bojim. Ne želim to ni sanjati, a kamoli doživjeti’

Published

prije 5 sati

on

16. Septembra 2024.

By

Najtoplije ljeto koje završava snijegom, apokaliptične poplave diljem planete, “zelena” Sahara…

Planeta se mijenja velikom brzinom, to je već svima jasno, a teritorij na koji ulazimo donosi sam (neistražene) vremenske ekstreme. Na tri pitanja o klimi za Večernji je odgovarao Branko Grisogono, klimatolog i profesor atmosferske fizike na zagrebačkom PMF-u.

1. Neki dan je svijetom protutnjala vijest da u Sahari danima – pada kiša. Neki su mediji to popratili naslovima kako je i to još jedan dokaz da planet odlazi kvragu. Ima li mjesta ovakvim ocjenama i hoće li takve pojave u najsušnijim dijelovima našeg planeta ubuduće postati nešto normalno?

Grisogono: To je malo pretjerana novinarska informacija. Tačno je da je u Sahari kiša padala nekoliko dana, ali ne u cijeloj Sahari. Sahara je toliko velika da istočni dio Sahare nije dobio kišu. Inače, Sahara dobije kišu svakih nekoliko godina, ali se u ovim klimatskim promjenama ne zna hoće li to biti češće ili rjeđe, jer to još nije dovoljno istraženo. Općenito, očekuje se da će se Sahara širiti, a ne smanjivati. Međutim, s oborinama koje je teško prognozirati neki dijelovi Sahare možda će se smanjiti. Znači, u prosjeku se Sahara širi, ali s vremenom ona možda izgubi neki svoj manji, rubni dio.

 

2. Naša je zemlja posljednjih godina tokom ljetnih razdoblja naprosto usijana. Temperature su nepodnošljive, rekli bismo – paklene. Šta možemo očekivati ubuduće, do kojih bi maksimalnih vrijednosti temperature mogle rasti u našem području?

 

Grisogono: Najveći dio Mediterana ubrzano se zagrijava. Odnosno, zagrijava se brže od planetarnog prosjeka. Konkretno, Hrvatska treba očekivati dulje toplinske valove na relativno širim područjima u odnosu na prije. Sami maksimumi temperatura nisu toliko bitni koliko je bitno trajanje i površina jer se radi o toplinskoj energiji koja se može raspodijeliti na različite načine. Međutim, energija progresivno raste. Maksimalne temperature u idućem desetljeću vjerojatno će biti više od 40 Celzijevih stepeni, a to znači da će apsolutni lokalni maksimumi – pritom mislim na neki grad, neku lokaciju – ići i više od 45 Celzijevih stepeni. To nije dobro ni za biljke, ni za životinje, ni za ljude, no ljudi će se snaći.

3. Kada je riječ o klimi i posljedicama klimatskih promjena, postoji li nešto čega se vi kao naučnik možda bojite?

Grisogono: Da, postoje tri stvari kojih se bojim – što će biti s biljnim i životinjskim svijetom, što će biti s bioraznolikošću te što će biti s djecom i našim unucima, u kakvom će oni svijetu živjeti. Strahove volim kratko formulirati, zato što ih ne želim ni sanjati, a kamoli doživjeti.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Njemački preduzetnik: Imam 70 radnika iz BiH, vrijedni su, plaćam ih koliko i Nijemce

Published

prije 6 sati

on

16. Septembra 2024.

By

Imaju iste plaće i socijalne benefite kao i njihove njemačke kolege, kaže Matthias Regner
Matthias Regner (60), njemački građevinski preduzetnik, priznaje da bez radnika iz Bosne i Hercegovine ne bi mogao da prihvati ni polovinu poslova koje dobija. U firmi koja broji 130 radnika, njih 70 je iz Bosne i Hercegovine.
Nedostatak radnika na tržištu rada uvjetovala je njemačke preduzetnike da radnike potraže u drugim zemljama. I Regner je počeo sa tom praksom, i kaže da je trenutno zadovoljan.
– To je i razlog zašto sam zaposlio 70 radnika iz BiH – kaže Regner, koji se nalazi na čelu Projektbau Matthias Regner GmbH.
Naime, kaže da je prije sedam godina zaposlio prve radnike iz istočne Evrope. Kasnije je svoju potragu za radnicima proširio na područje Zapadnog Balkana.
To su jako vrijedni radnici, nevjerovatno motivisani. Evo, više od polovine mog tima dolazi iz BiH, imaju iste plaće i socijalne benefite kao i njihove njemačke kolege. I zaista, svoj posao rade veoma profesionalno, motivisano – kaže Regner za njemački Bild.
Prema njegovim riječima, građevinci u Njemačkoj provode tri-četiri sedmice, a onda imaju sedmicu odmora kod kuće. To je poslovni aranžman koji svima odgovara: i njemu i radnicima.
– Naravno, i dalje će mi trebati novih radnika. Evo, upravo očajnički tražim poslovođu koji tečno govori i njemački i njihov jezik – kaže Regner.
On priznaje da je građevina težak posao od kojeg mladi danas bježe. Ali to je ujedno i posao koji je nevjerovatno isplativ, što bi ga trebalo učiniti atraktivnijim za mlade.
Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Cesta kao rijeka: Pogledajte kako je jučer izgledao autoput kod Beča

Published

prije 8 sati

on

16. Septembra 2024.

By

Brojne evropske države ovih dana suočene su s poplavama koje su napravile velike probleme stanovništvu i nadležnim službama, a jedna od zemalja koje su najgore prošle je Austrija.
Austrijska vlada je cijelu poplavom pogođenu pokrajinu Donju Austriju, oko glavnog grada Beča i na granici s Češkom, proglasila područjem katastrofe.Na društvenim mrežama pojavljuju se brojni snimci koji prikazuju katastrofu koja je zadesila ovo područje. Tako je objavljen i snimak na kojem se vidi kako je jučer izgledala autocesta kod grada Wiener Neudorf koji je udaljen 16 kilometara od Beča. Kako se vidi, autocesta je bila potpuno pod vodom.

Zbog poplava brojni putevi u Beču i oko grada, kao i u ostatku zemlje bili su zatvoreni tokom vikenda.

Glasnogovornik vatrogasne stanice je jutros rekao da je preko noći situacija bila mirna. Ipak, do sutra se u zemlji očekuje dodatnih do 60 litara kiše po četvornom metru, rekao je državni dužnosnik.

Meteorolozi javne televizije ORF predvidjeli su još više oborina u određenim dijelovima Austrije, poput Tirola i istočnog dijela zemlje.

Nekoliko stotina ljudi spašeno je od poplava u Donjoj Austriji, prema vatrogasnim službama. Vatrogasac je poginuo u nedjelju dok je ispumpavao vodu iz podruma. Iako se nivo vode smanjio u Beču, danas je došlo do ogromnih problema u javnom prijevozu te je većina linija podzemne željeznice u gradu s dva miliona stanovnika tek djelomično funkcionisala.

Klix

Nastavi čitati

Najčitanije

✕