Connect with us

USK

Krajiškinja Nermina duže od 40 godina čeka transplantaciju bubrega, u međuvremenu oboljela od raka

Published

on

Proces transplantacije organa u Bosni i Hercegovini je nažalost pun poteškoća. Ono što bi po svim parametrima trebalo da bude sasvim normalan dio u spašavanju vlastitog života, ponekad se pretvori u pravu noćnu moru.

Prema zvaničnim podacima, Bosna i Hercegovina je jedna je od rijetkih zemalja u kojoj nadležni skoro pa da i ne pridaju značaja procesu transplantacije organa. Primjera radi, u 2022. godini je obavljeno svega osam zahvata, dok je u prošloj taj broj iznosio 16.

Nada za bolje sutra

Da ima nade za bolje sutra potvrđuje za Fokus predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH Tomislav Žuljević, koji nam govori da je samo u prvoj polovini ove godine urađeno isto transplatacija kao tokom cijele protekle.

“Transplantacija ili presađivanje organa je najbolji način liječenja kod zatajenja vitalnih unutarnjih organa. Dakako, transplantacija je važna i kod presađivanja tkiva, kostiju, itd.

Kada je u pitanju transplantacijski proces u našoj zemlji, tu u potpunosti ne možemo biti zadovoljni jer je premali broj transplantacija u odnosu na teško bolesne pacijente koji su na listama čekanja za presađivanje organa i tkiva.

Prošle godine smo uradili samo 16 transplantacija, no veseli nas činjenica da smo u prvoj polovini ove godine uradili gotovo isto transplantacija kao za cijelu 2023. godinu. To je pokazatelj da bi ove godine mogli imati između 20-30 transplantacija, što je sigurno najviše u zadnjih pet-šest godina, ali ipak ne dovoljno. Sigurni smo da imamo i mogućnosti i resurse i kapacitete da se u našoj zemlji radi godišnje 50 i više transplantacija. To nam je, na kraju krajeva, i želja i cilj. Transplantacijom organa spašavamo živote teškim bolesnicima, a istovremeno štedimo novac koji je potreban za liječenje pacijenta, jer jedna godina dijalize za jednog pacijenta košta isto kao jedna transplantacija, a to je oko 30.000 KM. Transplantacije u BiH su besplatne i rade se u UKC-u Tuzla i KCUS-u”, govori na početku Žuljević.

Napominje da je u svijetu uobičajeno transplantirati srce, jetru, bubreg, gušteraču, tanko crijevo, kosti, kožu, rožnice, koštanu srž i srčani zaliske.

“Kod nas je situacija ovakva. UKC Tuzla radi transplantaciju jetre, bubrega, rožnice i koštane srži, a KUCS bubreg, rožnicu i koštanu srž. Ostali gore nabrojani organi i tkiva još uvijek se ne rade u BiH. Mišljenja smo da je sazrelo vrijeme da se uradi i prva transplantacija srca u jednom od naša tri klinička centar koja imamo u FBIH, ali ta odluka je na menadžmentima i liječnicima ovih ustanova”, smatra naš sagovornik.

Naglašava da Hrvatska i Slovenija trebaju da nam budu nit vodilja kako unaprijediti transplantacijski proces.

“Te dvije zemlje su Evropski lideri po broju izvedenih transplantacija, ali i po broju donora na milion stanovnika. Ove dvije zemlje nam trebaju biti nit vodilja kako unaprijediti transplantacijski proces i povećati broj presađenih organa. Saradnja sa njima je neminovna. Srbija ima sličnu problematiku kao i BiH, ali oni rade i transplantaciju srca i drugih organa kao i Sjeverna Makedonija koja je još 2020. u jeku pandemije uradila i prvu transplantaciju srca. U Crnoj Gori stanje nije najbolje – i dole se transplantacije broje na prste jedne ruke.

Smrt obično bude brža od “najvažnijeg poziva u životu”

Sve u svemu, zemlje koje su članice Eurotransplanta – a to su Slovenija i Hrvatska – daleko, daleko su ispred zemalja u regionu po svi parametrima kada je u pitanju donaciji i transplantaciji organa”, izričit je Žuljević.

Našeg sagovornika smo upitali i za slučaj iz Ključa, gdje jedna pacijentica čeka na transplantaciju bubrega već 40 godina. Kako kaže, nada se da će i ona što skorije dobiti “najvažniji poziv u životu”.

“Najčešće pacijenti koji čekaju na transplantaciju, istu ne dočekaju, jer smrt obično bude brža od ‘najvažnijeg poziva u životu’, a to je poziv na transplantaciju. U Europi svakoga dana umre 18 pacijenta koji nisu dočekali transplantaciju organa. U našoj zemlji imamo oko 2.000 pacijenata na dijalizi. U prosjeku godišnje premine oko 400 pacijenta od kojih bi sigurno jedna trećina mogla biti spašena da imamo dovoljan broj donora i presađenih organa. Naša članica Upravnog odbora Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH Nermina Krivić već više od 40 godina čeka na transplantaciju bubrega. Ona je 40 godina na mukotrpnoj dijalizi. U međuvremenu imala je i druge zdravstvene probleme, rak dojke itd, međutim, naša Nerka, naša heroina kako je mi u Udruzi zovemo, sve je to prebrodila i nastavlja da živi životom koji je jako surov i nepošten prema ovoj dobroj ženi. Svi bismo bili sretni da naša heroina jedan dan dobije taj ‘najvažniji poziv u životu’ i da napokon živi kao sve druge zdrave osobe. Nadamo se da će se to u skoroj budućnosti i dogoditi”, jasan je.

Podizanje svijesti

Da li se pacijenti mogu nadati boljem u budućnosti, to isključivo ovisi o građanima, mišljenja je Žuljević.

“Za uspjeh u transplantacijskom procesu potrebna je sinergija svih aktera u političkom, zdravstvenom, obrazovnom i životu građana općenito. Jer, transplantacijska medicina je jedina grana medicine koja ovisi isključivo o GRAĐANIMA! BEZ DONACIJE ORGANA-NEMA TRANSPLANTACIJE! Da bismo imali dovoljno donora, potrebna je sveobuhvatna kampanja na podizanju svijesti kod građana o važnosti donorstva i presađivanja organa”, zaključuje u razgovoru za Fokus.

USK

Nogometni sudija iz Krajine Haris Halkić kandidat SDA na lokalnim izborima

Published

on

By

Manje od tri sedmice ostale su do održavanja lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, a na listama stranačkih kandidata našla su se brojna poznata imena.

Jedno od imena kandidata koje je privuklo pažnju nogometnih fanova u našoj državi jeste ime Harisa Halkića, koji se našao na listi kandidata Stranke demokratske akcije (SDA) za Općinsko vijeće općine Sanski Most, piše Klix.

Halkić je već dobro poznato ime ljubiteljima Wwin lige Bosne i Hercegovine, u kojoj pravdu dijeli u posljednje dvije sezone, nakon što je dugo sudio utakmice nižih rangova bh. nogometa.

Foto: Facebook

Na listi kandidata SDA Halkić je na pretposljednjem 35. mjestu.

Podsjećamo, u BiH je u toku izborna kampanja, koja će trajati do 5. oktobra, ujutro do 7 sati, kada na snagu stupa izborna šutnja. Izbori će uslijediti narednog dana.

Inače, ove sezone je Halkić sudio dvije utakmice Wwin lige BiH, i to one između Veleža i Željezničara (1:2) te Sloge Meridian i Širokog Brijega (1:0).

Na utakmici Sloge i Širokog je Halkić pokazao dva crvena kartona, a kombinovano je na pomenuta dva meča pokazao sedam žutih kartona.

Nastavi čitati

USK

USK – Djevojčica Ajna Kahrimanović pobijedila leukemiju: Lijepa sam s kosom, ali sam lijepa i ćelava

Published

on

By

Ajna Kahrimanović, djevojčica iz Sanskog Mosta koja ima samo 10 godina, primjer je hrabrosti i snage, ali i inspiracija mnogima, pa i Medihi Sadić, koja je odlučila napraviti slikovnicu o njoj. Ajna je pobijedila leukemiju i sada je jedna zdrava djevojčica koja uživa u životu i može mnogima održati lekciju o samopouzdanju.

 

Donira kosu

Njena majka Ermina Kahrimanović za „Avaz“ je pričala o borbi kroz koju je cijela ova porodica prošla.

– Ajna je 2017. počela dobivati temperaturu, imala je upalu gnojne angine te smo otišli u bolnicu, međutim, iz Sanskog Mosta smo prebačeni u Bihać, gdje je ljekarima bilo nešto sumnjivo pa su odlučili da nas transportuju u Sarajevo. Kroz nekoliko dana otkrilo se da Ajna ima leukemiju, a ona je u tom momentu imala tri godine – kazala je Kahrimanović.

 

Kako kaže Ermina, samo liječenje Ajna je prilično dobro podnijela i, srećom, sve je išlo svojim tokom, bez većih komplikacija.

 

– Hemoterapija je sama po sebi teška, ali, srećom, sve je dobro izdržala, a ta faza je trajala nekih sedam mjeseci, nakon čega je uslijedila terapija održavanja. Sada je, hvala Bogu, dobro, ima kontrole i sve ide kako treba, evo od kraja 2019. godine – ispričala je Kahrimanović.

Sadić: Moja inspiracija. Facebook

Ističe da je Ajna shvatila da se nešto dešava kad je počela da gubi kosu te da ju je uvijek zanimalo što se to dešava, a posebno jer je viđala i drugu djecu bez kose.

– Nekako se pomirila s tim, iako je djevojčica, te je uvijek govorila: „Ja sam lijepa i kad sam ćelava. Bila sam lijepa s kosom, ali lijepa sam i bez nje. Uvijek sam najljepša.“ Kasnije je dobila i periku, ali nikad nije osjećala pretjeranu potrebu da je nosi, dok sada i sama donira kosu i čuva je kako bi mogla pomoći djeci – istaknula je Kahrimanović.

Veliki gubitak

Međutim, nije samo Ajna prošla kroz tešku borbu. Ona je imala i brata blizanca, Ajmana, ali su njega, nažalost, izgubili.

– Ajman je imao Batenovu bolest koja je neizlječiva, a teška, užasna borba za njegov život trajala je do 2022. godine. Mi smo znali ishod te bolesti, ali ništa vas ne može pripremiti za kraj. On je od samog rođenja imao nekih problema i vodio se kao dijete s poteškoćama u razvoju. Ne znam je li se desila neka viroza koja je sve to pokrenula, ali smo tek tada otkrili od čega zapravo boluje – kazala je Kahrimanović.

Ajna je, dodaje, veoma teško podnijela gubitak brata jer je gledala borbu s njim, a on na koncu nije mogao ni da jede sam, nije vidio, ni čuo, nije mogao bez kisika. Ona je to gledala i nadala se da će sve biti uredu.

Inspirirala slikovnicu

Mediha Sadić je Ajnu upoznala 2018., dok je njena borba još bila u toku. Kroz svoj rad s djecom shvatila je da im je lakše neke teške stvari objasniti kroz slikovnice, jer oni često ne razumiju riječi koje odrasli koriste. Njena prva slikovnica „Gusjenica i bubamara“ je o gubitku bliske osobe, a druga je o Ajninoj borbi. Sav novac od prodaje namijenjen je Udruženju „Srce za djecu“.

Činjenica da je inspirirala Medihu da napiše knjigu o njoj je zaista velika stvar i uvijek je oduševljeno i presretno govorila „Ja glavni lik?“

Nastavi čitati

USK

Ko i zašto danima blokira ulaz na parking prodajnog centra ROBOT u Bihaću? Kompanija pojašnjava: ‘Taj spor nema veze s nama’

Published

on

By

Radi pravilnog informisanja javnosti, istaći ćemo činjenicu da gospodin M.A. ima potraživanja prema “Bira” d.d., a koja naplaćuje putem izvršnog postupka na nekretninama “Bira“ d.d., te da navedeni spor nije vezan za “Robot General Trading” d.o.o. – navodi se, između ostaloga, u saopćenju ove kompanije

Kompanija “Robot General Trading”, zastupana po punomoćniku, advokatu Kočo M. Damiru, uputila je saopćenje za javnst u kome pojašnjava pozadina incidenta koji se posljednjih dešava na ulazu u parking njihovog prodajnog centra u Bihaću.

Saopćenje u cjelosti prenosimo u nastavku:

Dana 06. 09. 2024. godine od strane gospodina M.A. blokiran je ulaz na parking prodajnog centra “Robot General Trading”, a koji se nalazi u Bihaću, u ulici Jablanska bb.

Radi pravilnog informisanja javnosti, istaći ćemo činjenicu da gospodin M.A. ima potraživanja prema “Bira” d.d., a koja naplaćuje putem izvršnog postupka na nekretninama “Bira“ d.d., te da navedeni spor nije vezan za “Robot General Trading” d.o.o.

Želimo da upoznamo javnost sa činjenicom da nam je od strane imenovanog od dana 06. 09. 2024.godine onemogućen prilaz objektu na navednoj adresi, te da nije omogućeno dobavljačima da pristupe objektu, kao ni iznošenje robe koja je lako kvarljiva.

O navedenim radnjama je obaviješten MUP USK, te u skladu sa podnesenim prijavama očekujemo da se poduzmu zakonom propisane radnje, a koje su dosad izostale.

Kao domaća firma sa više od 1500 zaposlenih, ističemo da smo prije svega posvećeni našim kupcima, kojim se ovim putem izvinjavamo zbog eventualnih neugodnosti, ali želimo istaći da namjeravamo poduzeti sve pravne radnje u okviru zakona, a sve kako bi što prije omogućili nastavak rada našeg prodajnog centra.

Ovim putem želimo da apelujemo na nadležne organe, prvenstveno MUP USK da blagovremeno reaguje, te preduzme zakonom propisane radnje u sprečavanju imenovanog u daljnjem ometanju obavljanja djelatnosti za koju imamo odobrenje nadležnih organa, a istog upute da svoja prava ostvaruje na zakonom propisani način – navodi se u saopćenju kompanije “Robot General Trading”.

(DEPO PORTAL/ad)

 

Nastavi čitati

Najčitanije