Centar za kulturu i turizam (CKT) grada Cazina raspisao je javni poziv građanima Unsko-sanskog kantona da pomognu u pripremama za stalnu etnološku postavku u kući Nurije Pozderca u ovom gradu, koja je nacionalni spomenik BiH.

Među Krajišnicima ima mnogo ljubitelja starina, profesionalnih i amaterskih kolekcionara koji mogu pridonijeti autentičnosti, bogatstvu i raznolikosti ove stalne postavke, koja je nazvana Bosanska divanhana.

Poziv Krajišnicima

Prema preporukama kustosa etnologije, potrebni su originalni bosanski ćilimi, serdžada, zarovi, draperije, jambezi – peškiri za sećije, potom vezovi, muška i ženska tradicionalna nošnja stanovnika lokalnog područja, mangala, demirlija, sehara, nakit, stare kubure i sablje, rahle ili stalak za Kur’an, kao i stari rukopisi Kur’ana, te bakarno posuđe kao što su ibrici, džezve, tacne za kahvu, šećerluk i posuđe za hranu.

Grad Cazin dobio je još jednu atrakciju za turiste

Etnološka zbirka će obuhvatati samo jedan dio muzejske ponude u okviru nacionalnog spomenika, a drugi dio će se odnositi na bogatu historiju i život porodice Pozderac.

Biće to finalna faza projekta u obogaćivanju turističke ponude grada Cazina i Unsko-sanskog kantona. Kuća Nurije Pozderca je nedavno obnovljena, uz rekonstrukciju njenih temelja, unutrašnje i vanjske radove, što je sve koštalo oko 600.000 maraka.

– Većinu sredstava uložio je Grad Cazin, pokazujući inicijativu i važnost očuvanja nacionalnih spomenika. Sa takvom inicijalnom kapislom krenuli smo u apliciranje na javne pozive za sredstva putem različitih fondova, te nije izostala podrška nadležnih ministarstava sa kantonalnog i federalnog nivoa, kazao je Ermin Beganović, direktor Cantra za kulturu Cazin.

On kaže da će svaki eksponat koji dobiju od građana biti uredno označen, te da će uz informacije o porijeklu i starosti predmeta biti istaknuto i ime vlasnika koji predmet poklanja muzejskoj zbirci ili ga iznajmljuje na revers.

– Zaista, bez građana ne bismo bili u mogućnosti da potpuno opremimo muzejske prostorije koje smo označili kao prostor bosanske sobe, istakao je Beganović.

Sama kuća Nurije Pozderca izgrađena je 1820. godine u tipičnom bosanskom arhitektonskom stilu sa četiri funkcionalne etaže, od čega će tri biti dostupne posjetiocima. Kao nacionalni spomenik i kulturno blago BiH, kuća će biti značajna atrakcija za razvoj turizma, ali i za edukaciju mlađih naraštaja.

Naime, za preciznu sliku istorije naše zamlje neophodno je poznavati i Pozderce, najznačajniju političku dinastiju 20. stoljeća Bosni i Hercegovini, piše Oslobodjenje.

Hamdija Pozderac bio je predsjednik Narodne skupštine Bosne i Hercegovine, te član Predsjedništva SFRJ, a umalo je postao i prvi predsjednik bivše zajedničke države iz reda muslimanskog naroda da nije sabotiran kroz implikacije afere Agrokomerc. Često se naziva ocem bošnjačke nacije, pa čak i prvom žrtvom agresije na BiH. Njegov brat major Hakija također je bio u politici i Saveznoj skupštini SFR Jugoslavije i član Izvršnog vijeća.

Kuća je nacionalni spomenik naše zemlje

Nurija Pozderac, koji je također bio istaknuti političar ali i učitelj, bio je amidža Hakije i Hamdije, a Nurijina kuća, koja je danas nacionalni spomenik naše zemlje, ušla je u istoriju kao sigurno utočište na prijelazu između dva svjetska rata. Naime, kada je u okrugu zavladala NDH, Nurija se aktivno borio protiv međunacionalne mržnje, nastojeći spriječiti zločine nad Srbima, Jevrejima i Romima koje je često skrivao.

Naša i vaša kuća

O Nuriji i njegovoj supruzi Delveti ostale su zapisane sljedeće riječi jevrejske porodice, doktora Isidora Levija. Doktorova supruga po imenu Klarica je navela, između ostalog, sljedeće: “Prelaskom u njegovu kuću počeo je za nas novi život. Osjećali smo se kao u oazi okruženi prijateljima, daleko od fašističkog pritiska i terora. Takvom našem osjećanju mogu zahvaliti Nuriji, Delveti i njihovoj porodici koji su uvijek govorili – što imamo u kući, to je i vaše kao i naše”.

Hamdija Pozderac na markici BH Pošte

Istorija ove kuće poznata je i priznata svjetskoj humanističkoj i antifašističkoj baštini, a to će se najbolje pokazati kada se uskoro njena vrata otvore za posjetitelje koji će dolaziti iz svih krajeva svijeta. Također će biti nezaobilazna stanica za školske eskurzije na kojima se ponešto nauči o svojoj domovini, ali i odlična prilika da se vidi lijepi grad Cazin u srcu Krajine.

U proteklih 24 sata na području Grada Cazin zabilježene su sljedeće pojave i događaji:

Policijska stanica Cazin:

• Intervencije: 5

  • Krivična djela: 0

  • Javni red i mir: 2

    1. 04:25 – Trg I Predsjednika Predsjedništva A. Izetbegovića: Vika, galama i drsko ponašanje prema službenim licima od strane jedne osobe.

    2. 21:50 – Naselje Stijena: Drsko ponašanje i fizički napad jedne osobe na drugu.

  • Saobraćajne nesreće: 3

    1. 10:00 – Naselje Kličići: Saobraćajna nesreća s materijalnom štetom, bez povrijeđenih lica.

    2. 10:10 – Mihaljevac: Saobraćajna nesreća s materijalnom štetom, jedno lice zadobilo lakše povrede.

    3. 11:40 – Naselje Stijena: Saobraćajna nesreća s materijalnom štetom, jedno lice zadobilo teže povrede.

Profesionalna vatrogasna jedinica Cazin:

• Aktivnosti: Nema aktivnosti.

Zdravstvene usluge:

• Pregledi: 68

• Povrede: 2

• Korištenje saniteta: 2

Vodosnabdijevanje:

• Snabdijevanje vodom uredno.

Elektrosnabdijevanje:

• Zbog planskih radova i održavanja elektroenergetske mreže najavljeni su prekidi u snabdijevanju električnom energijom u sljedećim naseljima:

  • 03.04.2025. od 09:00 do 15:30 sati: Gnjilavac, Kličići, Polje, Polje-Selimovići, Polje-Čataci, Glogovac, Glogovac-Brezik, Glogovac-Malići, Glogovac-Salkani, Glogovac-Silići.

Komunalne usluge:

• Odvožnja komunalnog otpada odvija se po planu.

Cazin.ba

U cijeloj BiH se očekuje odluka iz Lyona da li će Interpol raspisati međunarodnu potjernicu za predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom. Za njim je Sud BiH raspisao centralnu potjernicu, jer se nije odazvao pozivu na saslušanje koje mu je uputilo Tužilaštvo BIH.

Zahtjev za raspisivanje međunarodne potjernice Sud BiH je uputio nakon što je Dodik, pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima, napustio BiH i preko Srbije otišao u Izrael. Nakon što je praktično izbačen sa Konferencije o holokaustu, Dodik je, opet preko Srbije, umjesto u Bih, otišao u Moskvu, piše Oslobodjenje.

Cazinjanin Ramiz Huremagić, ekspert u oblasti kriminologije, koji je vodio više istraga u oblasti organizovanog kriminala, iznosi pretpostavku da bi Interpol mogao odbiti zahtjev naše zemlje za raspsivanje međunarodne potjernice.

– Prema Statutu i Pravilima Interpola, krivična djela koja se tiču ustavnog uređenja i napada na ustavni poredak, odnosno djela koja spadaju pod širi generički okvir neustavno oduzimanje vlasti (kao što je državni udar) obuhvataju svaku promjenu vlasti u zemlji koja se ne dešava u skladu sa procedurama predviđenim zakonima zemlje koja traži raspisivanje međunarodne (crvene) potjernice. A sve ovo vezano za neposrednu primjenu odredbi člana 2. – Osigurati i promovirati najširu moguću međusobnu pomoć između svih organa kriminalističke policije[…]

U duhu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, i člana 3. Statuta Interpola – Strogo je zabranjeno da Organizacija preduzima bilo kakvu intervenciju ili aktivnosti političkog, vojnog, vjerskog ili rasnog karaktera.

U slučaju Milorada Dodika, prevashodno se radi o primjeni člana 3. Statuta.

S obzirom da Interpol odlučuje o svakom slučaju posebno, ovaj će slučaj biti jednako tretiran. S obzirom na dosadašnju praksu Interpola, moguće je očekivati da Generalni Sekreterijat Interpola odbaci zahtjev BiH za raspisivanje međunarodne potjernice za Dodikom i Stevandićem, i to ne bi bilo ništa iznenađujuće, s obzirom na pravila i procedure, te dosadašnju istoriju sličnih slučajeva.

Organizacija je posebno osjetljiva u predmetima koji se odnose na neustavno preuzimanje vlasti i/ili društvene/građanske/političke nemire koji predstavljaju izazove u pogledu poštovanja člana 3. Statuta.

Međutim, mogu postojati izuzeci. Ključni element za procjenu je potencijalna veza između zahtjeva i situacije u zemlji. Zahtjevi koji se odnose na krivična djela iz općeg dijela krivičnog prava koja se dešavaju prilikom neustavnog preuzimanja vlasti ili izazivanja nemira, ali nisu u vezi s tom situacijom, vjerojatnije je da će se smatrati usklađenima. Ovo može uključivati i zahtjeve koji su djelimično povezani sa neustavnim preuzimanjem vlasti i/ili nemire, koristeći ga kao pokriće za činjenje „redovnih“ krivičnih djela, pojasnio je Huremagić na Facebooku.