U svakom scenariju koji predviđa treći svjetski rat, postoje izrazito neutralne zemlje koje bi mogle biti pošteđene razaranja. Ove nacije karakterizira i geografska udaljenost, a bogati resursi čine ih idealnim odredištima za prevladavanje globalnih sukoba.

Atmosfera na planetu, čini se, nikad nije bila napetija, čak ni među zemljama u kojima nema drame. Tako Skandinavci dobivaju popis namirnica za slučaj rata, a Times of India objavljuje popis zemalja u koje bismo se trebali preseliti ako želimo da nas zaobiđe treći svjetski rat… Ne čudi da su dosta su udaljeni i nedostupni, pogotovo iz naših krajeva.

Antarktik

Iako nije država, Antarktik je osigurao mjesto na svim listama ove vrste zbog svoje izuzetne izoliranosti.

Poznat po krajolicima koji oduzimaju dah i ledenim terenima, nije baš mjesto koje bi mnogi nazvali domom, ali…

Fidži

Fidži je izolirana otočna država u ogromnom Tihom oceanu koja vodi miroljubivu vanjsku politiku.

Stanovništvo živi skromno, a njegove zelene šume, mineralni izvori i bogata ribolovna područja čine Fidži privlačnim utočištem usred globalne neizvjesnosti, prenosi Nova.rs.

Island

Island je konstantno na vrhu popisa Globalnog indeksa mira.

S obilnim rezervama slatke vode, obnovljivom energijom i morskim resursima, Island postiže samodostatnost, tako da se uopće ne mora oslanjati na druge zemlje za osnovne resurse. Uostalom, tu je i najusamljenija kuća na svijetu za koju se priča da je utočište u slučaju apokalipse.

Grenland

Dok Danska, kao dio Europske unije i NATO-a, može biti na udaru rata u Europi, Grenland, autonomna konstitutivna država, ostaje strateški udaljen i politički nesvrstan.

Njegov udaljeni, planinski teren čini ga pogodnim mjestom za bijeg od ostatka svijeta.

Novi Zeland

Novi Zeland, sa svojom stabilnom demokracijom i poviješću bez rata, još je jedna skrivena i razvijena nacija.

Uz plodno tlo, čistu vodu i mogućnost proizvodnje vlastite hrane, planinski teren Novog Zelanda nudi prirodna utočišta od potencijalne invazije.

Butan

Okružen Himalajom, Butan pruža izvrsno utočište, ušuškan i skriven od potencijalnih prijetnji.

Sa svojom predanošću vanjskoj neovisnosti i opreznim izbjegavanjem diplomatskih zavrzlama, Butan sigurno nije logična meta za invaziju.

Irska

Unatoč blizini potencijalnog sukoba u Engleskoj, Irska vodi potpuno neovisnu vanjsku politiku i suzdržava se od članstva u NATO-u. Vojno je neutralna pa bi je svaki sukob mogao zaobići.

Švicarska

Švicarska, poznata po svojoj političkoj neutralnosti, ima planinski teren bez izlaza na more i brojna nuklearna skloništa. Čak i kad bi tamo pale nuklearne bombe, švicarsko stanovništvo dobro je zaštićeno bunkerima i okruženo planinama, stvarajući obranu od susjednih zemalja.

Indonezija

Uključivanje Indonezije na ovaj popis proizlazi iz njezine tradicionalno neutralne pozicije prema globalnim političkim pitanjima, utjelovljene u “slobodnoj i aktivnoj” vanjskoj politici.

Zemlja je usredotočena na neovisno djelovanje u međunarodnim poslovima i predana je njegovanju globalnog mira.

Tuvalu

Unutar golemih prostranstava Tihog oceana, Tuvalu je iznimno povučena i politički nesvrstana nacija.

Mala populacija i zanemarivi resursi ne daju poticaj velikim zemljama uključenim u svjetski rat da ciljaju na Tuvalu. Jedinstveno samodostatni, tamo proizvode vlastitu hranu i zalihe, osiguravajući svoju neovisnost i vjerojatnu izolaciju u ratnom scenariju.

U ovom najturbulentnijem desetljeću od Drugog svjetskog rata, a još nismo stigli ni do polovine, imali smo niz događaja bez presedana u geopolitičkom smislu, a povratak Donalda Trumpa na čelo Amerike uistinu se tako može nazvati.

Početkom desetljeća bio je apsolutno otpisan, ismijan zbog stavova o pandemiji, izvrgnut ruglu nakon što su njegovi pristaše upali u Kongres, osramoćen zbog raznih optužnica, a onda se digao iz pepela poput Feniksa, preživio atentat i pokušaj atentata te dobio izbore.

Prijeti gubitak 33 milijarde dolara

Sve to govorimo jer će ovaj događaj snažno utjecati na Europu, a na Bosnu i Hercegovinu i iz njezinog ugla, a možda još snažnije iz ugla Njemačke, gdje je danas oko 200 hiljada radnika porijeklom iz BiH koji šalju milijarde maraka svojima ovdje.

Njemačku bi, prema svemu sudeći, moglo čekati teško razdoblje ako se brzo ne osvijesti, a prema najnovijim događajima, neće, no krenut ćemo redom, i to od istraživanja münchenskog ekonomskog instituta Ifo. Trumpove najavljene carine na uvoz iz drugih dijelova svijeta, uključujući Kinu i EU, značajno će smanjiti izvoz Njemačke u SAD, koji je za ovu zemlju najvažnije izvozno tržište.

Prema analizi Ifa, visoke carine i ograničenja međunarodne trgovine mogli bi Njemačku godišnje stajati čak 33 milijarde eura, pri čemu bi njemački izvoz u SAD mogao pasti za 15 posto, dok bi izvoz u Kinu zbog neizravnih učinaka mogao pasti za dodatnih 10 posto. I kako to nadomjestiti!? Njemački ekonomisti upozoravaju da bi te mjere, ako se provedu, mogle imati ozbiljne posljedice na radna mjesta i gospodarski rast Njemačke. Sada idemo dalje, na posljednji događaj, a to je dodatna destabilizacija Njemačke (ili uvod u stabilizaciju ako pitate naše ljude vani).

Pala je vlada kancelara Olafa Scholza nakon što je on odbio predložene mjere partnera u vlasti, poput smanjenja socijalnih davanja, ublažavanja klimatskih propisa i smanjenja poreza kompanijama. U ovom trenutku događaj je dodatno otežao poziciju Njemačke.

Šta čeka radnike iz BiH u Njemačkoj, koja nam je više od pola stoljeća, uz Hrvatsku, glavno odredište za život i rad. Prema procjenama, u Njemačkoj živi i radi oko 200.000 radnika iz BiH. U Njemačkoj im nikad nije bilo lako. Rad od jutra do sutra je činjenica i nekad i danas, međutim, nezadovoljstvo je danas veće nego ikad. Neko je dobro primijetio da dio tog nezadovoljstva, i to ne samo naših ljudi vani već i Nijemaca koji su tu od postanka, proizlazi i iz osjećaja da rade kako bi financirali sistem socijalne pomoći koji u velikoj mjeri koristi novopridošlim migrantima. Prema trenutačnim njemačkim socijalnim propisima, socijalna naknada za nezaposlenog migranta može iznositi i do 450 eura mjesečno za pojedinca, uz dodatne iznose za članove obitelji, kao i subvencije za stanarinu i zdravstveno osiguranje.

Marko koji trenutno živi u Berlinu otkriva da sve više radnika iz BiH razmatra povratak u domovinu.

“Radim ovdje već pet godina i u početku je bilo dobro. Međutim, sve više osjećam da moj rad ide u korist sistemu koji ne pomaže radnicima, nego financira ljude koji i ne rade, a primaju naknade. Sve više nas razmišlja o povratku jer ni Njemačka više nije kao što je bila.

Prije je bila sigurna i stabilna, sada je haotičnija i nesigurnija. Tome, iskreno, doprinosi i “woke” agenda koja uči našu djecu nekim nelogičnim stvarima, da ne iskoristim neku grublju riječ – priča nam sagovornik. Nezadovoljstvo, čini se, raste svakim novim danom, a sve spomenuto, kao i činjenica da je u zemlji oko 1,2 miliona ilegalnih migranata, itekako tome pomažu jer je opterećen sistem socijalne skrbi, troškovi koje država troši na socijalu rekordni su, kriminal i nesigurnost rastu.

Prema riječima Lisandre Flach, direktorice Ifo centra za međunarodne ekonomske odnose, Njemačka i EU moraju ojačati svoju poziciju kako bi se nosili s očekivanim ekonomskim promjenama. Preporučuje se veća integracija EU-a na području tržišta usluga i vjerodostojan odgovor na događaje u svijetu. Njemačka mora pokazati zašto je najjača europska sila, piše Večernji list BiH.

Apple planira značajne promjene u dizajnu iPhonea 17 Pro i 17 Pro Max, što bi moglo označiti prekretnicu u razvoju njihovih vrhunskih modela. Prema pouzdanim izvorima, kompanija će se vratiti aluminijskim okvirima, napuštajući eksperiment s titanijem nakon samo dvije generacije. Ova odluka mogla bi biti povezana s izazovima u proizvodnji, troškovima ili povratnim informacijama korisnika, koji su možda preferirali lakši i povoljniji aluminij.

Još veća promjena očekuje se na stražnjoj strani uređaja. Modul kamere bit će izrađen od aluminija u obliku pravougaonika, zamjenjujući dosadašnje staklene module. Stražnji panel će kombinirati aluminijsku površinu na vrhu i stakleni segment na dnu. Ovakav dizajn nije samo estetski inovativan već i funkcionalan, jer stakleni dio omogućava bežično punjenje, dok aluminij nudi veću izdržljivost na udarce i ogrebotine.

Modul kamere će također biti veći u odnosu na prethodne modele, što prati trend sve većih kamera na pametnim telefonima kako bi se unaprijedila kvaliteta fotografija i videozapisa. Očekuje se da će ovaj novi modul sadržavati dodatne senzore ili tehnologije koje će unaprijediti fotografske mogućnosti uređaja.

Ove promjene mogle bi predstavljati najveći redizajn iPhone Pro modela u posljednjih nekoliko godina. Pored vizualnih i materijalnih promjena, Apple bi mogao iskoristiti priliku da unaprijedi i unutrašnje komponente, poput boljih kamera, moćnijeg čipseta i poboljšane baterije. S obzirom na to da su informacije došle iz pouzdanih izvora, entuzijasti već s nestrpljenjem iščekuju potvrdu ovih glasina.

Ako se ove promjene realiziraju, iPhone 17 Pro bi mogao donijeti ne samo osvježenje u dizajnu, već i unaprijediti korisničko iskustvo, zadržavajući Appleovu poziciju lidera u industriji pametnih telefona. Svaka promjena izazvat će raspravu među korisnicima i stručnjacima, ali ako Apple uspješno implementira ove inovacije, mogao bi postaviti novi standard za premium pametne telefone.

Donald Trump, novoizabrani predsjednik SAD-a, navodno planira potpisati izvršnu naredbu odmah nakon inauguracije 20. januara 2025., kojom bi transrodnim osobama bilo zabranjeno služenje u vojsci. Ova naredba bi poništila politiku predsjednika Joea Bidena i mogla bi rezultirati medicinskim otpuštanjem hiljada aktivnih trans vojnika.

Tokom svog prvog mandata, Trump je već pokušao uvesti zabranu trans osobama u vojsci, pravdajući to “velikim medicinskim troškovima i ometanjem”. Ta politika, usvojena 2019., ukinuta je pod Bidenovom administracijom.

Trumpova inicijativa dio je šireg plana za ukidanje prava LGBT+ zajednice, uključujući zabrane trans učenicima u sportu i korištenju toaleta prema njihovom rodnom identitetu te zabranu medicinske njege za transrodnu djecu. Ove mjere vjerovatno će izazvati pravne sporove.

“Policijski službenici Policijske uprave zagrebačke proveli su kriminalističko istraživanje nad 29-godišnjim zaposlenikom odgojno obrazovne ustanove, zbog sumnje u počinjenje ukupno tri krivična djela iz domene krivičnog djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, te nad 48-godišnjakinjom, odgovornom osobom u istoj ustanovi, zbog sumnje u počinjenje krivično djela neprovođenja odluke za zaštitu dobrobiti djeteta i drugih ranjivih grupa ili postupanje protivno pravilima struke”, objavila je zagrebačka Policijska uprava.

“Po dovršenom kriminalističkom istraživanju, policijski službenici su osumnjičene u zakonskom roku predali pritvorskom nadzorniku, dok je posebni izvještaj dostavljeno nadležnom državnom tužilaštvu”, dodaje se u priopćenju objavljenom na internetskim stranicama PUZ-a.

Riječ je o domaru i direktorici škole. Domar je osumnjičen da je djevojčice pozivao u WC, pipkao, slao im fotografije svog spolnog organa i mamio da šalju gole fotografije, javlja Nova TV.

“Dijete je na parkingu izjavilo da ju je radnik škole seksualno uznemiravao u dva navrata i pipkao po spolnom organu. Uveo ju je prvi put u WC za osobe s invaliditetom gdje ju je pitao – hoćeš imati odnos sa mnom, na vulgaran način. Ona se uspjela izvući van iz te situacije, a drugi put ju je odveo u kabinet, tu joj je gurnuo ruku u gaćice”, ispričao je otac jedne djevojčice za Novu TV.

“Kćerka mi je poslije u razgovoru rekla da ju je tražio da slika svoje poprsje i da mu pošalje, da slika međunožje, da se slika cijela gola, da mu pošalje slike i da snimi video gdje ona sama sebe zadovoljava i da je on njoj slao slike svog spolnog organa. Dijete je jako u stresu, ne želi više ići u školu, ne želi imati kontakt ni s kim, potištena je, ne jede ništa”, nastavio je otac djevojčice.

Roditelji još jedne djevojčice kažu kako ju je mamio i pratio.

Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako?

Piše: Kristina Bačkonja, dipl. psiholog

U svojoj praksi često se srećem s vrlo sličnim pitanjima i problemima roditelja. Jedno od njih, koje se opetovano ponavlja jest kako da njihova djeca – koja su sada već dovoljno odrasla – počnu konačno preuzimati odgovornost za kućne poslove i postanu samostalnija.

Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako? – prenosi ordinacija.vecernji.hr