Connect with us

USK

Policajac za pet dana 70 puta uzeo mito: Potvrđena optužnica protiv dva komandira Uprave policije USK-a te protiv dva policijska službenika

Published

on

Od vozača kamiona sa šumskom oblovinom konstantno i kontinuirano uzimao novac, kako im se ne bi pisali prekršajni nalozi

Četvorici uposlenika Policijske stranice Bosanski Petrovac, o kojima smo ranije izvještavali da su rutinski uzimali mito, namještali sistem za saobraćajne prekršaje i propuštali kamione sa bespravnom sječom šumskog bogatstva, sudiće se pred Općinskim sudom u Bihaću.

POMOĆ SIPA

Postupajući tužilac u ovom predmetu Adnan Tulić, inače zamjenik glavne kantonalne tužiteljice, sazvao je jučer u Bihaću pres-konferenciju povodom potvrđivanja optužnice.

– Sud je 9. maja u cijelosti potvrdio optužnicu ovog tužilaštva i to protiv dva komandira Uprave policije USK-a Nermina Mahmutspahića i Šemsudina Dedića, te protiv dva policijska službenika Elvedina Džiguma i Slavka Šobota, saopćio je Tulić.

Tužilac Adnan Tulić: U pitanju je visoka korupcija

Optuženima se stavlja na teret da su od 2019. godine do oktobra 2020. na području Bosanskog Petrovca počinili veliki broj koruptivnih djela i to prvenstveno policijski službenik Elvedin Džigum, za kojeg je ovo tužilaštvo, provođenjem posebnih istražnih radnji zajedno sa pripadnicima SIPA u vrijeme postojanja osnovane sumnje, dokumentovalo čak 70 slučajeva primopredaje mita ili dara. Desilo se to u svega pet dana praćenja, dok bi cjelokupan opus uzimanja mita morao biti ogroman.

Svi oni koji su policajcima davali novac bit će pozvani kao svjedoci Tužilaštva da pred sudom daju izjavu o okolnostima davanja mita

– Radi se o krivičnim djelima primanja dara i zloupotrebe položaja, a sama optužnica sadrži 90 tačaka u konstrukciji sa pet produženih krivičnih djela. Suština je u tome da je provođenjem istrage utvrđeno da se u Bosanskom Petrovcu od vozača kamiona sa šumskom oblovinom, takozvanih šticara, konstantno i kontinuirano uzimao novac, kako im se ne bi pisali prekršajni nalozi. U drugim slučajevima je utvrđeno takozvano sređivanje kazni, precizirao je tužilac Adnan Tulić.

Podsjećamo, Kantonalni sud u Bihaću je prvostepenom odlukom na kazne zatvora zbog krivičnog djela primanja dara i drugih oblika koristi osudio nekadašnjeg direktora Unsko-sanskih šuma Dževada Muslimovića na tri i po godine, ali i druge šefove u preduzeću. Fadil Šehić i Enes Karić su osuđeni na dvije, Rasim Mehmedović na godinu i dva mjeseca, Fahir Sirćo na godinu i mjesec, te Sabahudin Solaković na kaznu zatvora od deset mjeseci.

Nakon žalbi, Vrhovni sud Federacije BiH ukinuo je ovu presudu, te kompletan predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. Tokom suđenja, vlasnici privatnih firmi za eksploatisanje šume svjedočili su da su davali mito, a iste osobe pojavljuju se kao davaoci mita osumnjičenim policajcima u ovom predmetu.

– Ovo je jedna od najvećih optužnica visoke korupcije u praksi ovog tužilaštva. Uz ovaj predmet, podigli smo veliki broj optužnica protiv svih vozača kamiona i motornih vozila koji su policijskom službeniku davali novac. U 99 posto slučajeva oni su priznali krivnju i zaključili smo sporazum te je najveći broj ili pravosnažno osuđen te će u daljem krivičnom postupku biti predloženi kao svjedoci u predmetu protiv ovih optuženih policijskih službenika, naglasio je Tulić.

SNIMCI NE LAŽU

Na pitanje kako su sakupili dokaze, tužilac Tulić je priznao da su imali pomoć lica koja su imala motiv da se stane ukraj korupciji u policiji.

– Koristili smo informatore, lica koja su tajno, a po nalogu ovlaštenog suda i koristeći našu tehničku opremu, snimala ta krivična djela u momentu dok su se ona dešavala, kazao je Tulić ne imenujući suradnike.

U ranijim izvještajima pisali smo o slučaju Milice Latinović, koja se borila protiv korupcije u svojoj policijskoj stanici, upravo u Petrovcu, zbog čega je i sama predmet disciplinskog postupka.

oslobodjenje

USK

Policija plijeni imovinu narkobosa iz Krajine Cezara: Pronađeni skupocjeni satovi, sakrio vozila vrijedna 300.000 eura!

Published

on

By

Kantonalni sud u Bihaću donio je rješenje kojim se Agenciji za upravljanje oduzetom imovinom dozvoljava privremena zaplijena imovine 38-godišnjeg narkobosa iz BiH Dine Muzaferovića Cezara.

Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom boravile je prošle sedmice u Krajini, gdje po rješenju Suda obavljena zaplijena – privremeno raspolaganje imovine Muzaferovića u Velikoj Kladuši.

Ručni sat zlatne boje

Radi se o dvije kuće. Osim toga, po rješenju Suda, od Cezara su oduzeti skupocijeni satovi. Jedan je ručni sat zlatne boje, ali i zlatni nakit.

Osim toga, policija je tražila i njegova vozila. Mercedes, Porše, Audi i motor marke Yamaha.

No, dva vozila nisu pronađena.  Porše i Mercedes. Jedan je prebačen u Hrvatsku prije dolaska policije, a drugi na područje Bijeljine.

Za njima će biti raspisana Interpolova potjernica. Vjeruje se da je vrijednost vozila veća od 300.000e eura.

Cezarovoj grupi, podsjećamo, koja je harala Hrvatskom stavlja se na teret da su od početka 2022. do 24. maja 2023. u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Nizozemskoj i Belgiji kontinuiranom nabavkom i daljnjom prodajom raspolagali s najmanje 23 kilograma kokaina, 87 kilograma heroina, 131 kilogramom marihuane i 100 kilograma hašiša.

Kilogram kokaina

USKOK navodi da je grupa prodavala kilogram kokaina za najmanje 30.000 eura, kilogram marihuane za 1.600 eura te 100 grama hašiša za 500 eura.

Muzaferović trenutno služi četverogodišnju zatvorsku kaznu u Italiji gdje je izručen iz Njemačke.

Cezara Europol smatra “visokovrijednom metom”.

Avaz

Nastavi čitati

USK

Policija USK ima novi radarski sistem protiv prekršaja u saobraćaju

Published

on

By

Policija Unsko-sanskog kantona je počela koristiti novi sistem za borbu protiv prekršaja u saobraćaju.

Naime, iz kantonalnog MUP-a su saopćili da je u funkciji stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama koje imaju mogućnost optičkog prepoznavanja znakova.

Ovim sistemom se registruje prekoračenje brzine, uz prepoznavanje registarskih tablica, neregistrovanih vozila te prati kretanje učesnika u saobraćaju.

Iz MUP-a USK su poručili vozačima da poštuju saobraćajne propise, tj. da čuvaju svoj i tuđe živote.

Nastavi čitati

BiH

Šta je bio plan agresora: Državni udar i postavljanje Fikreta Abdića koji bi potpisao kapitulaciju RBiH

Published

on

By

Na današnji dan 2. maja 1992. godine sprečavanjem jedinica tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) da zauzmu zgradu Predsjedništva BiH odbranjena je nezavisna i samostalna Bosna i Hercegovina.

Teritorijalna odbrana BiH je u aprilu 1992. godine uspješno blokirala kasarne JNA, no većih konfrontacija nije bilo. Prvog maja pojačano je granatiranje Sarajeva, a zabilježena su kretanja jedinica JNA i oko grada.

Tog dana agresorske snage su zauzele centar Vogošće, a napadnuti su Visoko i Breza. Odgovor TO BiH je bila blokada komande druge vojne oblasti JNA.

Vodstvo Republike BiH predvođeno predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem je pokušavalo izbjeći otvorene sukobe JNA i TO BiH, no 2. maja 1992. godine situacija je eskalirala.

Pakleni plan agresora

Prva eskalacija se dogodila u podne 2. maja u Domu JNA u Sarajevu. Teritorijalci sa područja Starog Grada su ušli da pregovaraju sa načelnikom, no tada je došlo do pucnjave u kojoj je potpukovnik JNA Bogoje Božinovski ubio branioca Asafa Hadžića, a obračun je nastavljen sve do konačne predaje pripadnika JNA.

 

U isto vrijeme tri kolone JNA sa tenkovima, oklopnim transporterima i kamionima su se uputile prema centru grada. Kolona se probila do Skenderije, prešavši most, i nalazeći se svega stotinjak metara od zgrade Predsjedništva BiH.

Plan agresora je bio zauzeti ključne objekte u gradu, uključujući i zgradu predsjedništva, nakon čega bi odbrana grada, pa i same države bila gotovo nemoguća.

No na put su im stali hrabri branioci grada. Jedinice specijalne jedinice MUP-a RBiH, kao i Teritorijalci su se suprotstavili koloni, a preciznim antitenkovskim projektilima onesposobljena su oklopna vozila JNA.

Pukovnik Milan Šuput predaje se sarajevskim braniocima

Na Trgu Austrije, na Bistriku, gdje je bila komanda Druge vojne oblasti, odnosno komanda JNA za cijelu BiH i dijelove Hrvatske, tog dana bio je general JNA Milutin Kukanjac, koji je naredio da iz Vojne bolnice krene specijalna jedinica prema Skenderiji. No i taj napad je zaustavljen. Jedan od legendarnih branioca grada Nusret Šišić Dedo je sa improvizovanom protivoklopnom napravom pogodio jedno od borbenih vozila.

Veličanstveni otpor

S druge strane grada, iz komande JNA na Bistriku pukovnik Milan Šuput, koji je komandovao svim specijalnim jedinicama Druge armijske oblasti, krenuo s borbenim vozilima kroz Dobrovoljačku ulicu (danas Hamdije Kreševljakovića). Na mostu Čobanija prešli su Miljacku i stali pored zgrade Pošte.

Tada je zapaljena zgrada Pošte, čime je hiljade telefonskih priključaka ostalo bez funkcije. No, ponovo su agresorski vojnici zaustavljeni, pogođeno je borbeno vozilo, specijalci JNA su se zabarikadirali u podrumu BKC-a.

 

Nakon žestokih borbi koje su trajale do narednog jutra specijalci JNA zajedno sa pukovnikom Milanom Šuputom su se predali borcima TO BiH koje je predvodio Dževad Topić.Zarobljavanje predsjednika Predsjedništva Alije Izetbegovića

U isto vrijeme, u poslijepodnevnim satima 2. maja 1992. godine predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović se vratio u Sarajevo s mirovnih pregovora u Lisabonu. Nakon slijetanja na sarajevski aerodrom Izetbegović je zarobljen i sproveden u kasarnu u Lukavicu. Tada su uslijedile gotovo nadrealne scene kada se uživo za vrijeme emitiranja Dnevnika TV BiH saznalo za otmicu predsjednika.

https://www.youtube.com/watch?v=46eI4XcYK5U

Narednog dana, 3. maja vođeni su pregovori da se oslobodi predsjednik Izetbegović koji je trebao biti razmijenjen za generala Kukanjca i ostale članove komande JNA.

Dogovor je uz posredovanje kanadskog generala McKenzieja postignut i uslijedila je razmjena. No prilikom razmjene došlo je do incidenta u ulici Dobrovoljačka gdje je ubijeno šest pripadnika JNA. Kasnije se pomenuti događaj koristio za propagandne svrhe, te je godinama predmet raznih manipulacija, no presudom međunarodnog krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu utvrđeno da je kolona JNA bila legitimni vojni cilj.

O samom incidentu je govorio i prvi svjedok događaja, general Kukanjac.

“Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome kol'ko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vreme je jednom da se kaže tačno, a to mogu samo ja. U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo i poginuo je jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska. Tri pukovnika: Sokić Miro, Radulović dr Budimir i Mihailović Boško. Jedan potpukovnik, Jovanić Boško i jedna žena, muslimanka Šuko Nurmela… Znači, šest osoba je stradalo od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, što ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke nešto je najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to obelodanim. Novosti nisu smele, Politika – ma ni govora. Televizija Srbije – ma ni govora. Radio Beograd – ma kakvi”, govorio je Kukanjac.

Mnogi smatraju da je agresor u konačnici imao za plan povezati sve ključne tačke, odnosno vojne objekte u gradu, zauzeti Predsjedništvo, izvršiti državni udar i postaviti Fikreta Abdića za novog predsjednika Predsjedništva BiH koji bi potpisao kapitulaciju RBiH, piše Klix.

No, hrabri branioci grada su uspjeli zaustaviti takve planove. Prema procjenama u napadu JNA na Sarajevo 2. maja poginulo je 35 agresorskih vojnika, a oko 200 ih je zarobljeno. Već 12. maja skinuta je maska sa tobožnje narodne armije, te je 2. vojna oblast JNA preimenovana u Vojsku Republike Srpske.

Neuspjehom i totalnim porazom tog sudbonosnog 2. maja agresor je shvatio da je zauzimanje grada nemoguća misija te je uslijedila totalna opsada i blokada grada koja je trajala 1.425 dana.

Nastavi čitati

Najčitanije