Connect with us

USK

FUP nakon hapšenja Armina Ćuluma i drugih pripadnika kriminalne grupe počinje s pljenidbom njihove imovine

Published

prije 1 sedmica

on

Pripadnici Federalne uprave policije nakon što su uhapsili Armina Ćuluma i kako saznaje Raport najmanje još trojicu pripadnika opasne, organizirane kriminalne grupe, danas nastavlja s pljenidbom imovine uhapšenih, stečene na nezakonit način.

Inače, FUP akciju provodi po nalogu Tužilaštva BiH.

Kako je Raport ranije objavio FUP je jučer počeo s realizacijom velike akcije čija glavna meta je bio Armin Ćulum, koji se s bratom Nerminom godinama spominje kao jedan od osnivača zloglasne bajkerske organizacije “United Tribuns” sa sjedištem u Njemačkoj, a koja je prije nekoliko godina proglašena nacionalnom prijetnjom u Njemačkoj, ali i u BiH.

Armin Ćulum i njegov brat Nermin, zajedno s još nekoliko osoba sumnjiče se za više krivičnih djela povezanih s drogom i organiziranim kriminalom. Nermin Ćulum nije u BiH i on je uhapšen krajem 2022.godine u Hrvatskoj po Interpolovoj potjernici na zahtjev Švicarske.

Riječ je o starim znancima policije koje je hapsio, ali i oslobodio i MUP RS 2019. godine u vezi sa ubistvom banjalučkog biznismena Slaviše Krunića.

Tokom 2019. godine MUP RS je braći Ćulum oduzeo luksuzna vozila i to dva “lamborghinija” i “ferrari”, ali su im kasnije vraćena. Vjerovatno će FUP danas zaplijeniti luksuzni vozni park Ćulumovih.

Prema Raportovim informacijama Federalna uprava policije je prije hapšenja Armina Ćuluma i još nekoliko osoba prikupila značajan broj dokaza i materijala koji ih terete za teška krivična djela.

U bh. medijima još prije nekoliko godina objavljena je informacija da su braća Ćulum formalno promijenili imena i da imaju i dokumente s novim identitetom.

Nermin Ćulum nije dostupan bh. pravosuđu, on je 2022. uhapšen u Hrvatskoj po Interpolovoj potjernici koju je izdala Švicarska, ali nikada nije zvanično objavljeno da li je i izručen toj zemlji u kojoj se već sudi nekim pripadnicima organizacije “United Tribuns“.

Povezane teme:

Religija

Reis Kavazović u Bihaću dodijelio murasele imamima: Oni su tu da ohrabruju članove zajednice da slijede istinu

Published

prije 2 sata

on

16. Oktobra 2024.

By

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović je na prigodnoj svečanosti u Bihaću dodijelio murasele imamima – dokument kojim ih zadužuje da na nekom području, u njegovo ime, vode džematske obrede i brinu o duhovnom stanju vjernika.

Tom prilikom je podsjetio da od svojevrsnog duhovnog vođenja, kojeg imam na taj način dobiva u emanet, zavise moralne vrijednosti i zajednice općenito i vjernika pojedinačno.

“Ispunjavajući ovaj važan emanet, imam treba da pomogne vjernicima da dublje razumiju sebe i svoj odnos s drugima. Ispravno vođenje Ijudi u vjeri može potaknuti duhovni rast kod pojedinca i ponukati ga da preispita svoje postupke i težnje”, kazao je Kavazović.

Vođenje zajednice muslimana, dodao je, obaveza je koju su imali i vjerovjesnici u svojoj poslaničkoj misiji. Kur'an naglašava značaj vodstva u zajednici u mnogim ajetima, podsjetio je reisul-ulema, a to vodstvo je utemeljeno na pravdi, znanju i moralu. To nije samo poučavanje vjerskim obredima, naveo je, već i moralnim načelima i svakodnevnim životnim odlukama.

“Imami su tu da ohrabruju članove zajednice da slijede istinu, da kritički razmišljaju o svemu oko sebe i da izgrađuju vlastito razumijevanje svijeta oko sebe.

Imami su nasljednici vjerovjesnika u učenosti i moralnom postupanju, a samim time i uzori u prakticiranju vjere”, istakao je Kavazović.

Sve vjerske istine potrebno je dovoditi u kontekst svoga vremena i mjesta, ocijenio je, te naglasio da je vodgovorno vođenje zajednice ključno u njenom čuvanju i to je siguran put da se ona izgradi kao snažna, solidarna i pravedna.

Kavazović poručio da živimo u vremenu globalnih sukoba, ali da će „male zajednice preživjeti samo ukoliko razviju mehanizme prilagodbe i zajedništva“, javlja agencija MINA.

Nastavi čitati

USK

Jedanaest godina tuge: Na današnji dan napustili su nas Ljuti krajišnici

Published

prije 5 sati

on

16. Oktobra 2024.

By

Na današnji dan, 16. oktobra 2013. godine, dogodila se velika tragedija.

Jutro poslije velikog slavlja zbog pobjede fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine protiv Litvanije i historijskog plasmana na Svjetsko prvenstvo, nacija je bila u šoku i žalosti.

Na povratku iz Kaunasa, u stravičnoj saobraćajnoj nesreći u Poljskoj život su izgubila trojica bh. navijača Ljutih Krajišnika – Almir Kasumović i Vildan Pehlić iz Velike Kladuše, te Hasib Mahmić iz Bosanske Krupe. Sa teškim povredama preživio je Adis Ćoralić iz Cazina.

Pet dana nakon velike tragedije, više od 10.000 navijača i građana Bosne i Hercegovine na stadionu u Vrnograču klanjalo je dženazu Mahmiću, Pehliću i Kasumoviću.

Uprkos velikoj tragediji, navijačka grupa, čiji je poginuli Mahmić bio vođa, i danas, jedanaest godina kasnije, je aktivna i redovna na svim utakmicama našeg nacionalnog tima.

Nastavi čitati

USK

Boris Horvat: Historija neće zaboraviti izdaju Fikreta Abdića, od Čovića ću tražiti pomoć

Published

prije 8 sati

on

16. Oktobra 2024.

By

Nooizabrani načelnik Velike Kladuše Boris Horvat poručio je kako on nije smijenio Fikreta Abdića već vlast koja je bila na tronu.

“Izdaju Abdića će historija zapamtiti, nisam njegov čovjek i neću dozvoliti više podjele”, rekao je on.

Naglasio je da mu je draža podrška građana i većine probosanskih stranaka nego to što je sa trona skinuo Fikreta Abdića.

“Jer ovo je jedan presedan u BiH, da sam uspio skupiti šest stranaka koje su stale u jednu koaliciju gdje skupa u drugim općinama ne mogu ni kafu popiti”, naveo je.

Ističe da je smijenio jednu vlast u Velikoj Kladuši koja je 26 godina bila na tronu i koja, kako navodi, da je valjala – vjerovatno bi bila još 26 godina.

Upitan je li Velika Kladuša bila talac porodice Abdić, a pogotovo Fikreta Abdića, presuđenog ratnog zločinca, za FTV je rekao:

“Ona je bila zadnjih godina talac obitelji Abdić. Kćerki i sinova. Puno sam puta razgovarao s njim. Mene su krivili, često su me čak spominjali da sam s njim u koaliciji, da često idem kod njega. Pazite, on je institucija. Ja kao poduzetnik općine Velika Kladuša, morao sam s njim kontaktirati. Vidio sam da se čovjek uvijek vraća u to kako je bilo, šta je bilo, gdje je bilo, kako je to bilo dobro i da će on to sve tako ponovo napraviti. Tako da bih rekao više da smo mi bili talac njegove kćerke i sina”.

“Ovo su evropski muslimani”

Na pitanje na koji način će skinuti hipoteku Velike Kladuše, kazao je da mu je žao što neko kaže da ima hipoteka.

“Vi morate shvatiti da je prije četiri godine 7.003 čovjeka glasalo za Fikreta Abdića. S druge strane, Velika Kladuša ima 44.700 birača. Šta to znači? Nije sva Kladuša bila za Laburističku stranku. Nisu svi Kladuščani, kako ih neko naziva tamo po Bosni, autonomaši. Vidite sad šta se desilo. Da jedan Boris Horvat bude načelnik Velike Kladuše gdje je 99,99 posto muslimanski živalj. To je presedan. Ja sam napravio puno za ovaj kraj. Moja majka je Bošnjakinja, moj otac je Hrvat. 28 zadnjih godina, od rata sam privrednik u Velikoj Kladuši. Prije toga sam također bio privrednik, od 1986. godine do 1991. Znači, ja sam to zaslužio kod ovog naroda. Vjerovatno, da nisam, ne bi me birali. Kod mene ne postoji razlika – da li vi bili Hrvat, musliman, pravoslavac ili ne znam ni ja koje vjere. Znači ovdje postoji samo jesi li čovjek ili nisi. Ovaj narod krajiški, ovo nisu ljudi zadrti vjerom ili nečim. Ovo su evropski muslimani. Školovani muslimani. Ovaj narod nije opterećen nacijom, nije opterećen vjerom, nije opterećen ničim. On želi raditi i živjeti u svojoj državi”.

Tvrdi da nije član HDZ-a

Horvat je kazao da historija neće zaboraviti izdaju Fikreta Abdića.

“Historija će to zapamtiti, to bez daljnjeg. Puno ljudi je poginulo, puno ljudi je stradalo, puno je ranjenih bilo. To se ne može zaboraviti. Ti ljudi koji su nastradali, obitelji, oni to ne mogu zaboraviti. To su teške rane. Te rane neće tako lako zacijeliti”, naglasio je on.

Dalje navodi da nikad u životu nije imao veze s HDZ-om, a Dragana Čovića zna samo preko televizije.

“Nikad u životu nisam bio član HDZ-a. S Čovićem nikad u životu nisam razgovarao. Ali ću mu otići, i tražit ću pomoć za Hrvate u Šmrekovcu, ako bude trebalo. Otići ću s ljudima iz mjesne zajednice kod Čovića. Ljudima se 28 godina obećava da će dobiti asfalt u 21. vijeku. Svake izbore im se obećava, još ga nisu dobili. Ali nije njima Čović obećao. Njima su obećavale sve stranke koje su do sada bile na vlasti”.

Horvat je odgovorio i na pitanje smatra li da su Hrvati u BiH majorizirani:

“Da. Bošnjak može predstavljati Hrvata. To ne odobravam, iskreno rečeno. Po meni, to nije u redu. Ne bi bilo to u redu, ako ima Hrvata u Bihaću – a ima, ima ih i na kantonu. Zašto da Bošnjak predstavlja hrvatski narod? Ja se s tim ne slažem. Tako se ne bih složio ni da Hrvat predstavlja bošnjački narod”.

Složio se s ocjenom da je Željko Komšić Hrvat koji predstavlja hrvatski narod.

“Za njega su glasali više Bošnjaci nego Hrvati. Iskreno. Do koga je to? Mislim da je to do ljudi. Vjerovatno je taj Željko Komšić zaslužio da Bošnjaci glasaju za njega, kao što sam ja, vjerovatno, u Velikoj Kladuši zaslužio na neki način, na koji – ne znam, ljudi znaju. Znači, nema kome nisam pomogao. Zaslužio sam, vjerovatno, kod ovoga naroda da glasa za mene. E, to je isti slučaj kao što je Željko Komšić na čelu Bosne i Hercegovine, a glasali Bošnjaci za njega”.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕