Povratnici u RS, suočeni su s ogromnim problemom oduzimanja njihove privatne imovine, koju Ured za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS, upisuje kao vlasništvo ovog entiteta, a ljude nikada o tome nije obavijestio. Na hiljade duluma je uzurpirano, a nijedna institucija BiH nije zaštitila vlasnike, iako su im na najgrublji način oduzeta ljudska prava i imovina.

Samo u našoj zemlji je moguće da se građanima pukuca na vrata i obavijesti ih se da njihova kuća i zemlja, odnosno očevina pripada od sada RS-u. Salim Mustafić je ovu zemlju kupio još osamdesetih godina i ovdje je živio i zasnovao obitelj. Sada mu je uručena plava koverta od koje mu se sledila krv u žilama.

“Ja sam dobio plavu kovertu da se javim u katastar u Miliće. Otišao sam gore. Uručili su mi rješenje na kojem piše da je to sad sve uzurpirano. Pitao sam gospođu pravnicu zbog čega oduzimaju. Rekla mi je da će to sad biti sve zagrađeno, pošumljeno crnogoričnom šumom i bit će glavno lovište RS. Ja sam rekao možete kako hoćete, ali to nećete uspjeti. Dok sam živ neću odustati. Ja ću se boriti”, kaže Salim Mustafić, vlasnik uzurpirane imovine.

Na hiljade duluma zemlje u Podrinju je uzurpirano i brojni su povratnici sada na sudu, tražeći da im se vrati njihova imovina. Besimu Mustafiću oduzeto je 11,5 duluma zemlje, koja je u vlasništvu njegovog pradjeda, djeda i oca više od stotinu godina. Ove ljude niko u Bosni i Hercegovini nije zaštitio pa čak ni institucije Ministarstva za ljudjska prava, kao ni ombdusmeni.

“Pozivam Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, pozivam Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica, da nam daju prije svega pravnu pomoć. Da nam pomognu u stvarima i pravima koja su nam uzeta da bismo mi nesrbi mogli da opstanemo ovdje, jer smo mi građani petog reda ovdje. Ja sam se ovdje vratio 1998. godine, vjerujute da mi je bilo lagodnije nego danas 2024”, kaže Besim Mustafić.

A da se sve smišljeno radi i bez znanja vlasnika imovine i zemlje, najbolje oslikava slučaj Alije Hasanovića, koji već tri pune godine vodi bitku s Uredom za geodetske i imovinske-pravne odnose RS. Svaki ovaj papir dokazuje da je zemlja njegova, ali ovaj Ured njegovu očevinu je upisao kao svoju. Dali su mogućnost Hasanoviću da se žali, ali je na žalbu veoma brzo stigao odgovor da je odbijena. Sada čeka zaštitu od pravosudnih institucija, ali očito je da se i suđenje namjerno razvlači.

“Evo tri godine, iz vlasti države Bosne I Hercegovine niko nas nije nazvao. Ja sam se obraćao svima. Pozivao sam ih i pozivam i dan danas, da sjednemo i vidimo kako ćemo. Jer mi ovo sami nosimo na svojim leđima, a ovo je veoma skupo. Prvo novčano, a drugo psihički. Vi se sudite s nekim koga baš briga hoće li to riješiti za dan ili za deset godina”, naglašava Alija Hasanović, borac za prava povratnika u Srednje Podrinje.

Ovi ljudi smatraju da se sve ovo čini kako bi Republika Srpska stekla određenu imovinu na svoje vlasništvo i kako bi možda sutra imala na osnovu čega tražiti samostalnost. Namjere su jasne već odavno, ali nije jasan odnos institucija Bosne i Hercegovine i Međunarodne zajednice koji mirno promatraju grubo narušavanje ljudskih prava i institucionalno otimanje imovine. A to nikako ne bi smjeli, piše BHRT.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković pozdravio je usvajanje Prijedloga zakona o državnoj imovini Bosne i Hercegovine kojeg je danas usvojilo Predsjedništvo BiH.

Prema ovom Prijedlogu zakona, država Bosna i Hercegovina je vlasnik ove imovine, nosac prava vlasništva na toj imovini. Entiteti i niži nivoi je mogu koristiti ili imati u vlasništvu ako im je potrebna za njihove nadležnosti, ali u onoj mjeri kako to utvrdi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

Konaković je u intervjuu za TVSA kazao da je to jedna od najvažnijih tema za Bosnu i Hercegovinu u cilju zaštite državne imovine te je izrazio zadovoljstvo što su danas članovi predsjedništva Bećirović i Komšić tu temu formalno i pokrenuli.

“Ali nažalost, ostaje mogućnost blokade na više nivoa za one koji nisu za takva rješenja. Cvjanović je glasala protiv, to vjerovatno znači i pokretanje prava veta u Narodnoj skupštini Republike Srpske. U Predstavničkom domu PSBiH je moguće napraviti neku parlamentarnu većinu, dok u Domu naroda ne. Ne znam ni kako bi se HDZ postavio, ali teško je očekivati epilog koji bi značio usvajanje takvog vrlo kvalitetnog dokumenta”, kazao je.

Konaković se također osvrnuo i na informaciju o obuci Moldavaca u BiH zbog detabiliziranja situacije, kao i informaciju predsjednika HDZ1990 Ilija Cvitanović koji tvrdi da nije bilo kampova, ali da su u BiH boravile neke sumnjive osobe. Konaković je siguran da postoje ljudi koji su radili tu vrstu obuka, zahvaljujući malignom ruskom uticaju u BiH, različitim specifičnim zadacima od onih koji su dolazili kroz diplomatsku mrežu prije nekoliko godina.

“Cvitanović je govorio da su to zvanične informacije koje je dobio ovo ljudi iz Obavještajno-sigurnosne agencije i one su, vjerujem, kredibilne, tako da to ukazuje i poziva na jedan oprez koji kod nas, koji živimo u BiH, mora biti stalan”, kazao je.

Konaković tvrdi da Ministarstvo vanjskih poslova BiH tu nema nikakvu nadležnost.

Na pitanje da li je opravdano povećanje nivoa sigurnosne pripravnosti zbog prijetnji terorističkim napadima koje je u saopćenju obznanilo Ministarstvo odbrane BiH, Konaković je kazao da je ministar Zukan Helez na to upozoravao nekoliko puta.

“Helez je nekoliko puta govorio o tome kako postoji neki kampovi, ljudi, obuke. Dobio je određenu salvu napada, pa čak i od onih koje možemo zvati probosanskim snagama. Mislim da on vrlo korektno radi svoj posao i da je ta njegova posvećenost i energija koju ulaže u obavljanje ovog kompleksnog posla jako dobra”, kazao je.

Tvrdi da vjeruje u njegove procijene, ali i da će Helez nastaviti podobno pratiti ovu situaciju.

“Institucije Bosne i Hercegovine danas su jače, snažnije i organizovanije nego što su bile prije nekoliko godina i mogu adekvatno odgovoriti tim vrstama izazova. Mi ćemo im naravno u tome dati puno podršku”, kazao je Konaković.

Na pitanje zašto danas nije održan najavljeni sastanak partnera u vlasti – Trojke, HDZ-a i SNSD-a, – Konaković je kazao da je jedini razlog to što predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nije u Bosni i Hercegovini.

“Tražimo datum na kojem bi mogli biti prisutni svi predsjednici stranaka koje participiraju u vlasti na državnom nivou i samo takvi sastanci budu učinkoviti i samo sa takvih sastanaka bude implementirano ono što se dogovorimo dijelično”, kazao je Konaković.