Connect with us

USK

Onkološki pacijenti iz Krajine mogli bi biti skinuti sa liste čekanja – “Nadamo se najboljem”

Published

prije 1 dan

on

Dok sa zebnjom čekaju da poslije Sarajeva i drugi kantoni pomognu ukidanje lista čekanja, onkološki pacijenti podsjećaju da je to obaveza Vlade Federacije

Nakon što je krajem septembra Vlada Kantona Sarajevo donijela odluku kojom se utvrđuje prioritetan program lijekova za terapije onkološkim pacijentima, u drugim kantonima traže način da ishoduju slična rješenja kako bi se premostio problem sa dugim listama čekanja. Izgledi su da to neće ići baš lako, pogotovo tamo gdje nema novca.

Tako u Goraždu kantonalni ZZO snosi troškove terapija za četiri pacijenta u mjesečnom iznosu od 21.500 maraka, dok su u mnogo jačem ZZO Sarajevo osigurali dodatnih pet miliona za umanjenje liste čekanja.

Uznemireni smo

Bilježe se i inicijative pojedinca unutar sistema. Kako su to u Sarajevu bili delegati Doma naroda FBiH Vibor Handžić, Belma Kapo i Aljoša Čampara, sada u Unsko-sanskom kantonu inicijativu nosi dr. Emir Šabić, koji je u Skupštini USK-a zatražio da se formira interventni fond za onkološke pacijente, a uz njega stoje udruženja i dr. Mustafa Hamami, načelnik Onkološkog odjela u Bihaću.

– ZZO USK-a daje punu podršku ovakvim inicijativama, najviše zbog dobrobiti pacijenata, mada mi nismo u stanju taj problem riješiti u okviru našeg budžeta, kaže nam Enesa Hrustanović iz ZZO-a USK-a, piše Oslobodjenje.

Zavod postupa u okviru zakona, a kroz jasno definisanu suradnju sa Federalnim fondom solidarnosti. Prema podacima federalnog ZZOiR-a, na listi čekanja Federalnog fonda solidarnosti je 1.299 onkoloških pacijenata iz cijele Federacije, od čega je njih 69 iz Unsko-sanskog kantona.

Odlukom o izdvajanju sredstava u Fond solidarnosti definirane su stope za usmjeravanje doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje i to 89,9 na propisane račune Zavoda zdravstvenog osiguranja kantona od ukupno obračunatog iznosa i 10,2 posto na račun izdvojenih sredstava Fonda solidarnosti Federacije BiH Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.

Na taj se način prikuplja 50 posto budžeta, dok je preostalih 50 posto dužna osigurati Vlada Federacije BiH.

– Budući da je liječenje onkoloških pacijenata nadležnost federalnog Zavoda osiguranja i reosiguranja, u budžetu ZZO-a USK-a za 2024. nemamo planirana sredstva za tu namjenu (osim propisanih 10,2 posto sredstava uplaćenih po osnovu doprinosa). Ipak, svjesni specifičnosti situacije u kojoj federalna Vlada, iako je bila u obavezi, godinama nije uplaćivala sredstva na račun Fonda solidarnosti, zbog čega su liste čekanja i nastale, ZZO USK-a će, u suradnji sa Ministarstvom zdravstva, rada i socijalne politike USK-a, sagledati mogućnosti kako bi se našim osiguranicima pružila adekvatna i blagovremena zdravstvena usluga, odgovoreno nam je iz uprave ZZO-a USK-a.

Kontaktirali smo i članove udruženja onkoloških pacijenata iz USK-a, koji su prije inicijative razgovarali sa dr. Emirom Šabićem, pa su se dogovorili da ne istupaju u javnosti iz dva razloga.

Prvi i najvažniji je da se ne uznemiravaju pacijenti koji su već razočarani ovom pričom, pogotovo dugim listama, a koje još nazivaju i listama smrti. Drugi razlog je taj što bi, čak i ako se uspije na nivou kantona pomoći ovim pacijentima, Federalni fond solidarnosti, te Vlada FBiH vidjeli priliku da problem skinu sa sebe, iako je to njihova dužnost i obaveza.

– Nas ima sedam udruženja u kantonu, očekujemo da nam se izađe u susret. Imamo čvrsto obećanje, ali oni traže način kako da to pravno premoste. Mi smo uznemireni nakon što je to riješio Sarajevski kanton i ne možemo se predati, nadajući se samo sa federalnog nivoa da to riješe, a 69 pacijenata čeka na listi. Imamo novi problem, jer je i lijek za ginekološke karcinome skinut sa liste, pa i to tražimo, rekli su nam iz ovih udruženja.

Strah i nada, popraćeni strpljivošću članova najbrojnijih udruženja onkoloških pacijenata, trebaju dovesti bar do privremenog rješenja. Kako su nam i sami pacijenti kazali, neće to biti trajno rješenje, već samo “premošćavanje muke”.

Interventna uplata

Doktora Šabića pitali smo kada očekuje da bi njegova inicijativa mogla biti usvojena, s obzirom na to da je dobio podršku ne samo udruženja nego i ZZO-a USK-a i premijera USK-a Nijaza Hušića.

– Intenzivno radimo na tome da iz budžeta USK-a obezbijedimo interventna sredstva, kojim bi se skinulo svih 69 pacijenta iz USK-a sa liste čekanja. Već smo nešto pregovarali, vjerovatno nećemo morati ni praviti rebalans budžeta i nadamo se najboljem, kazao nam je dr. Šabić.

Iz sarajevskih udruženja, koja koordiniraju aktivnosti sa onim iz drugih kantona, ne vide svrhu da se oglašavaju u medijima. Poručuju da donosioci odluka trebaju raditi svoj posao, a pacijenti imaju za reći samo jedno – dajte nam lijek.

Povezane teme:

USK

U Sanskom Mostu ukradeno 200 kg krompira, policija traga za počiniteljima

Published

prije 5 sati

on

22. Oktobra 2024.

By

Tokom vikenda, iz centra “Fenix” u Sanskom Mostu ukradeno je oko 200 kilograma krompira. Prema dostupnim informacijama, do provale i krađe došlo je u plastenicima unutar kruga centra.

 

Nezvanično saznajemo da se radi o oko 10 vreća krompira, čime je pretrpljena značajna šteta. Ovaj incident dodatno ukazuje na problem provale i krađe u lokalnim poljoprivrednim objektima.

Policija je pokrenula istragu i traga za počiniteljima ovog nezakonitog djela. Građani su pozvani da prijave bilo kakve informacije koje bi mogle pomoći u ovom slučaju.

Očekuje se da će lokalne vlasti preduzeti korake kako bi osigurale sigurnost poljoprivrednih objekata i spriječile slične incidente u budućnosti.

 

 

Izvor:
Glas Krajine
Nastavi čitati

USK

‘Svojom borbom su ušli u legendu’: U Bihaću obilježena 32. godišnjica formiranja 5. korpusa Armije RBiH

Published

prije 21 sat

on

21. Oktobra 2024.

By

U Sportskoj dvorani Luke u Bihaću danas je održana svečana akademija povodom 32. godišnjice formiranja 5. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH), kojoj su prisustvovale brojne zvanice iz političkog, vjerskog i društvenog života Unsko-sanskog kantona i Bosne i Hercegovine.

Među govornicima je bio i Mirko Pejanović, član ratnog Predsjedništva BiH, koji je u svom obraćanju istaknuo herojski doprinos 5. korpusa tokom rata.

“Svojom borbom, 5. korpus je ušao u legendu. Pokazao je izuzetnu hrabrost i sposobnost da oslobodi gradove i općine ovog područja BiH. Korpus je demonstrirao jedinstvo naroda i boraca, naslijedivši tradiciju antifašističke borbe iz Drugog svjetskog rata, koja je ovdje i započela prvim zasjedanjem AVNOJ-a”, kazao je Pejanović.

On je naglasio da je borba 5. korpusa bila plod ustrajnog rada ratnog Predsjedništva BiH predvođenog Alijom Izetbegovićem, uz doprinos Nijaza Durakovića, Ejuba Ganića, Tatjane Ljujić-Mijatović, Ive Komšića, te Stjepana Kljuića i njega samog.

“Veliki izazov je bio braniti Bosnu i Hercegovinu i osigurati njen suverenitet, nezavisnost i međunarodno priznanje kao države svih naroda koji u njoj žive. Ta borba bila je zasnovana na Programskom dokumentu Predsjedništva BiH – platformi koja je bila vodilja za odbrambeno-oslobodilački rat, Armiju RBiH i pregovore za mir”, istakao je Pejanović.

Upravo ta platforma, kako je dodao, omogućila je održavanje jedinstva između Predsjedništva, Armije i naroda BiH.

Prije Pejanovića prisutnim se obratio premijer Unsko-sanskog kantona Nijaz Hušić naglasivši značaj 5. Korpusa i obilježavanja sjećanja na doprinos borbe njegovih boraca u oslobađanju okupiranih dijelova BiH.

“To je važno posebno ovih dana i mjeseci kada našu domovinu neki opet žele prekrajati i dijeliti. Zato ja sa ovog mjesta poručujem da se ne odričem naših heroja Izeta Nanića niti bilo koga od njih. Važno je da se prisjećamo onih što su položili svoje živote za odbranu naše domovinu i našu slobodu, te da nove generacije učimo očuvanju tih tekovina”, poručio je premijer Hušić.

Akademija je prilika, kako je rečeno, da se oda počast svim borcima 5. korpusa, koji su svojim djelovanjem doprinijeli odbrani Bosne i Hercegovine, te podsjeti na ključne trenutke njihove borbe za slobodu i očuvanje suvereniteta države.

Nastavi čitati

USK

Na današnji dan 1992. godine formiran Peti korpus ARBiH: Korpus koji je odbranio narod Bosanske Krajine

Published

prije 1 dan

on

21. Oktobra 2024.

By

Nakon zločina u Sanskoj i Ljutočkoj dolini odlukom Predsjedništva RBiH formiran je Peti korpus koji će 1201. dan ratovati sa pet neprijateljskih korpusa te na kraju osloboditi najveću teritoriju od svih korpusa Armije RBiH.

Građani Bosne i Hercegovine su tri godine slušali vijesti sa frontova na kojima je Armija Republike Bosne i Hercegovine branila opstanak mlade i novoformirane države. Od svih krajeva i frontova najteže i najdraže vijesti su obično dolazile sa “zelene mrlje” na sjeverozapadu, od Petog korpusa koji je 1201 branio zapadne granice RBiH.

U oktobru 1992. godine u Bosanskoj Krajini odnosno onom prostoru koji će svjetski mediji nazvati “Bihaćkim džepom”, narod Cazinske Krajine je stvorio Peti korpus. Nakon Prijedora, Sanskog Mosta, Ključa i Ljutočke doline, kolone prognanih ali i spiskovi nestalih potvrdili su namjeru vojno-političkog rukovodstva sa sjednica Srpske demokratske stranke za stvaranje etnički čistog prostor od Une do Drine.

Vojna organizacija u ovom dijelu formirane Armije Republike Bosne i Hercegovine se suočavala sa brojnim izazovima uslijed unutrašnjih previranja različtih političikih struja. Kadrovi Fikreta Abdića unutar vojno-policijskih struktura su dugo vremena kočili razvoj i formiranje krupnijih formacija.

Nukleus za formiranje Petog korpusa je stvoren kroz Unsku operativnu grupu, pri čemu je i organiziranje kroz Patriotsku ligu imalo ogroman značaj pokazat će događaji tokom rata. Prvi komandant korpusa bio je Hajrudin Osmanagić kojeg će na tom mjestu naslijediti Ramiz Dreković koji ostaje na toj funkciji do jeseni 1993. godine kada na čelo Petog korpusa njen najprepoznatljivi komandant Atif Dudaković.

Borba za opstanak

Prkoseći svim aksiomima vojne nauke Peti korpus kao jedan od manjih korpusa, tokom četiri godine brani 180 kilometara aktivnog fronta i to protiv jedinica dva krajiška korpusa VRS, tri korpusa Srpske vojske Krajine i dodatno snaga izdajnika i ratnog zločinca Fikreta Adbića. Ukoliko se ima u vidu okruženost sa pet neprijateljskih kropusa, pobjeda na ovom prostoru je značila opstanak.

Od svog formiranja Peti korpus se našao u čvrsto stegnutom obruču te 1992. godinu karakteriziraju borbe na nekoliko pravaca s kojih agresorske snage pokušavaju probiti liniju branioca. Tokom 1993. godine Peti korpus započinje stvaranje materijalno-tehničkih rezervi uz osnaživanje namjenske industrije čiji su temelji započeti tokom 1992. godine.

Godina 1993. je po mnogim segmentima sudbonosna za dalji razvoj događaja obzirom da u jesen izbija otvorena pobuna i izdaja Fikreta Abdića, presuđenog ratnog zločinca i člana Predsjedništva RBiH. Ovaj ujedno i najteži i najkrvaviji front Krajišnici nikada neće zaboraviti obzirom na gubitak više od 3.000 krajiških života s obje zaraćene strane.

U 1994. godini Peti korpus postaje zaista specifičan fenomen bosanskog otpora obzirom da unatoč hermetičkoj blokadi dotoka materijalno-tehničkih sredstava, tokom 1994. godine Peti korpus izvodi ofanzivnu operaciju “Grmeč-94” u kojoj razbija 2. Krajiški korpus VRS, te u kontranapadu u operaciji Breza-94 nanosi ogromne gubitke 1. Krajiškom korpusu VRS.

U augustu 1994. godine po prvi put se oslobađa Velika Kladuša, nakon čega jedinice Petog korpusa zarobljavaju značajna materijalno-tehnička sredstva, koja će činiti osnovu za sve buduće operacije.

U međuvremenu jedinice Petog korpusa odbijaju brojne operacije agresora koji svoja dejstva koordinira sa Abdićevim snagama što dodatno komplicira vojnu sliku prostora. U 1995. godinu narod Cazinske krajine sa svojim korpusom ulazi u najneizvjesniji period opstanka obzirom na operacije VRS i SVK koje prijete padom Bihaća, ali i aktiviranjem operacije “Pauk” kojom rukovodi Služba državne bezbednosti Srbije s ciljem povratka ratnog zločinca Abdića u Veliku Kladušu.

Sinonim otpora

Nakon teških borbi osam mjeseci na prilazima Bihaća, ali i južnim prilazima Velikoj Kladuši koja je bila izgubljena, Peti korpus je dočekao operaciju “Oluja” sa olakšanjem i oduševljenjem, ali i kapitalom koji je ugradio u tu pobjedu Hrvatske vojske.

Nakon tri godine tokom kojih je za sebe vezivao tri korpusa Srpske Vojske Krajine omogućavajući tako Hrvatskoj vojsci stasavanje za operacije “Bljesak2 i “Oluja”, Peti korpus je branio Zagreb koliko je branio i Bihać.

Prema tome narod Cazinske krajine nikom osim Petom korpsu ne duguju zahvalnost za opstanak pri čemu se značaj operacije “Oluja” za deblokadu Bihaćkog džepa ne može zanemariti.

Tokom tri godine rata u koji kreće sa jednim minobacačem od 120 milimetara i nešto pušaka, Peti korpus kroz tri godine rata izrasta u vojnu formaciju koja postaje sinonim bosanskog otpora. U operaciji “Sana-95” Peti koprus oslobađa najveću slobodnu teritoriju u cijelom odbrambeno-oslobodilačkom ratu, piše Klix.

Za manje od mjesec dana jedince Petog korpusa oslobađaju Bosanski Petrovac, Bosansku Krupu, Ključ, Sanski Most i prodiru duboko u općine Bosanski Novi te Prijedor ka banjalučkoj općini gdje ovaj oslobodilački zanos zaustavlja potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Izdaja, logori i mučilišta APZB za borce i narod Petog korpusa, uništenje Sanske i Ljutočke doline, korištenje biološkog oružja agresora i obruč od 1201. dan su izdržali borci i narod Petog korpusa.

Zbog toga se mora reći da su za odbranu Republike Bosne i Hercegovini, svi borci i pripanici zajedno sa narodom su dali mnogo, ali su Krajišnici dali ponajviše.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕