Connect with us

BiH

Minimalna primanja u FBiH od naredne godine bi mogla biti i 1.510 KM?

Published

prije 1 dan

on

Ako je suditi prema trenutnim informacijama koje se razmjenjuju na relaciji Vlade FBiH, Udruženja poslodavaca i Parlamenta FBiH izvršna vlast FBiH uopće nije „na čisto“ sa svojim prijedlogom o povećanju minimalnih primanja u Federaciji BiH na 1.210 KM, saznaje Fokus.ba.

Zbog toga su u proteklim danima i sedmicama sjednice Predstavničkog doma kao i Doma naroda prolongirane, s obrazloženjem da je potrebno još usaglasiti navedeni prijedlog dopuna zakona.

Novi prijedlozi

Predstavnički dom bi, pod uslovom, da opet ne dođe do promjene termina, sjednicu trebao održati u petak, 6. decembra, a prethodno prolongirana sjednica Doma naroda prvobitno zakazana za 5. decembar, ponovo je prolongirana i to za 9. decembar.

Jedan od razloga zbog prolongiranja sjednica leži u tome što u Predstavnički dom pristižu amandmani od različitih političkih grupacija unutar ove zakonodavne institucije o nužnosti povećanja novčane naknade od 200 KM koju Vlada predlaže u novom članu Zakona o porezu na dohodak, piše Fokus.

Podsjetimo, Vlada je predložila 200 KM za svakog uposlenog na ime dijela plaće za radni učinak od 1. januara do 31. decembra 2025. Prema prijedlozima Vlade, tako će minimalna plata rasti sa 619 KM na 700 KM, dok će minimalni topli obrok iznositi 260 KM, prijevoz 50 KM plus navedenih 200 KM “učinka”.

Ukupna plata radnika bi, prema ovom prijedlogu trebala biti 1210 KM, od čega će 700 KM biti oporezivo, a ostatak neoporeziv. Međutim, u proceduru je već odaslano nekoliko amandmana kojima se traži povećanje navedenog dijela „učinka“ sa 200 na 400 ili 500 KM.

Ukoliko bi se u oba doma usvojio je prijedlog da naknada za učinak umjesto 200 KM, kako ga Vlada predlaže, bude 500 KM, onda bi minimalna primanja iznosila 1.510 KM.

Odbor nije saglasan

U amandmanu federalnog poslanika Admira Čavalića (SBiH) se traži povećanje spomenute naknade na 500 KM, jer, prema njegovom mišljenju navedeno povećanje od 200 KM može izazvati niz negativnih efekata na način da se radniku čak i spusti plata.

Isti iznos od 500 KM se predlaže i u amandmanu Kluba Naroda i pravda – SPU – Pomak, jer smatraju da su Vladinim prijedlogom efekti ograničeni. Smatraju da povećanje neoporezivanog dijela dohotka na 500 KM omogućilo bi poslodavcima veći prostor da podignu neto plate radnicima.

I Klub Naše stranke, koja je dio parlamentarne većine, predložio je povećanje navedene naknade i to sa 200 na 400 KM, sa sličnim obrazloženjem da se Vladinim prijedlogom omogućava poslodavcima da umanje platu radnicima.

Treba napomenuti da Odbor za ekonomnsku politiku Predstavničkog doma na nedavno održanoj sjednici nije usvoji dopune Zakona o porezu na dohodak kako je to predložila Vlada FBiH što je također bio jedan od razloga za prolongiranje sjednica oba doma.

Povezane teme:
Nastavi čitati

BiH

(VIDEO) “Obeć‘o sam srpskom rodu” – Cirkus u BiH: Vijećnik “Šešeljeve stranke” okadio skupštinu

Published

prije 2 sata

on

4. Decembra 2024.

By

Uspjeli smo znači. Ja sam bio obeć‘o srpskom rodu u šljivu ga vratit‘ rodnu, rekao je Dražen Dunđer

Dražen Dunđer, vijećnik Srpske radikalne stranke u Bileći, napravio je nesvakidašnji potez tokom jutrošnje sjednice Skupštine opštine Bileća.

On je u skupštinsku salu donio kadionicu i, uz određene “stihove”, okadio prostorije.

– Uspjeli smo znači. Ja sam bio obeć‘o srpskom rodu u šljivu ga vratit‘ rodnu, nek‘ kerove gore pazi srpskom popu ne prilazi. Pa da okadimo poslije njega ove prostorije, jer veliko je to partizansko leglo vraćeno u gnijezdo svoje, rekao je Dunđer.

Srpska radikalna stranka do prije nekoliko mjeseci nosila je nazvi “Srpska radikalna stranka – Dr. Vojislav Šešelj” i zapravo je bila ogranak “Šešeljevih radikala” iz Srbije.

Ipak, uslijed zahtjeva CIK-a iz naziva stranke je izbrisan Šešelj, pa je ostalo samo Srpska radikalna stranka (SRS), ali od ideologije osuđenog ratnog zločinca sasvim sigurno nisu odustali.

Nastavi čitati

BiH

Schmidt nakon sjednice PIC-a najavio proaktivno djelovanje o državnoj imovini: “To je važno zbog investicija”

Published

prije 3 sata

on

4. Decembra 2024.

By

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt održao je konferenciju za medije nakon dvodnevnog zasjedanja Vijeća za implementaciju mira (PIC) te je govorio o najvažnijim zaključcima.
Kako je rekao Schmidt važna stvar o kojoj su razgovarali bila je tema koja je dugo čekala na rješenje i vezana je za transparentnost izbornog procesa s OSCE-om.”Kada govorimo o izborima, birači moraju imati apsolutno pravo da vjeruju da će njihovi glasovi biti ispravno prebrojani. Zahvalili smo se predsjednici CIK-a i razgovarali smo o iskustvima tokom izbora, što su poduzeli kako bi se vratilo povjerenje u izborni sistem”, rekao je Schmidt, piše  KLix.

Dio govora posvetio je i pitanju državne imovine.

“Postoji spremnost da se pomogne s programima međunarodne zajednice, ali u suštini ovi izbori koji nam slijede su opći i tu prije svega dužnost da ih osiguraju imaju državne institucije. PIC je dao snažnu podršku o pitanju državne imovine. Imao sam dojam da neki ljudi samo čekaju da visoki predstavnik nametne odluku. Moram vas razočarati, ne želimo nametati pravila već pozivamo parlament da, uz našu pomoć i pripremu, radi na donošenju državnog zakona kojim će se regulirati pitanje državne imovine”, ističe Schmidt.

Poručio je kako je to važno za investicije u BiH.

“Neprihvatljivo je da investicije u BiH ne mogu biti izvedene i provedene jer nemate provedbu odluka Ustavnog suda i odgovarajućeg zakonodavstva. Bilo nam je drago vidjeti da Predsjedništvo BiH radi i da smo imali inicijativu Komšića i Bećirovića da imamo nacrt zakona. Ne znamo da li je taj nacrt stigao u parlament, ali bih pozvao sve u parlamentu, uključujući one koji imaju drugačije mišljenje da ipak sjednu zajedno i razgovaraju o ovoj temi”, poručio je visoki predstavnik.

Govora je bilo i o samom budžetu institucija BiH.

“Dosta smo razgovarali o budžetu jer imamo utisak da na državnom nivou postoji jedna politika da se iscrpljuju državne institucije. Razgovarali smo o pojedinim institucijama, a pri tome mislim o državnim institucijama kulture. Znate da sam donio odluku vezano za jednu od tih institucija. Čuli smo na PIC-u izlaganje ministrice Bošnjak i mislim da su to ideje koje postoje i u okviru Vijeća ministara”, pojasnio je.

Također, Schmidt je govorio i o situaciji u javnom servisu BiH.

“Imali smo izlaganje ministra prometa Edina Forte koji nas je obavijestio o problemima koji postoje kada se radi o organiziranju sistema javnog servisa. Smatramo da je to dio pitanja koji se tiče slobode medija. Imali smo izlaganje direktora Granične policije koji je govorio o njihovim problemima, nedostatku sredstava, zaposlenika, novom pravilniku koji je u okviru nadležnosti Ministarstva sigurnosti BiH. Čuli smo da godinu i po i ništa nije urađeno na usvajanju regulative, a potrebno je da Granična policija ima dovoljan broj zaposlenika. Njima nedostaje oko 1.000 policijskih službenika, nedostaje i kadeta”, naglasio je.

Na kraju govora, Schmidt se ponovo fokusirao na pitanje državne imovine te pitanje zaštite teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

“Vidjeli smo tijesnu saradnju između PIC-a i EU te namjerom da se ta saradnja nastavi na putu BiH ka EU integracijama. To je jedini logičan put. Dozvolite da podsjetim da je 2024. godina, godina u kojoj je napravljeno dosta napretka. Međutim, institucije BiH također sa svoje strane moraju uraditi ono što se od njih očekuje. Jasno smo rekli i u toku naših razgovora da je teritorijalni integritet izuzetno važan i neprihvatljivi su bilo kakvi scenariji secesije. Na taj način se ugrožavaju i dovode u pitanje institucije BiH, na štetu svih građana, bez obzira gdje žive. Mislim da su članice PIC-a i diplomatske misije još jednom ponovile da će pomoći u nalaženju rješenja za državnu imovinu. Proaktivno ćemo nastaviti djelovati uskoro jer je to važno pitanje, u kontekstu investicija. Put koji je pred nama je prepun izazova, ali ja sam optimista i vjerujem da BiH ima dobro šansu za EU integracije”, zaključio je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

 

Nastavi čitati

BiH

EKSKLUZIVNO: Novi NON-PAPER za Zapadni Balkan, zeleno svjetlo iz Washingtona za konačni rasplet

Published

prije 5 sati

on

4. Decembra 2024.

By

Punu primjenu bi, umjesto pregovaračkog procesa i zatvaranja poglavlja, vodila Ad-hoc Komisija EU u suradnji sa državnim administracijama država Zapadnog Balkana.

„Slobodna Bosna“ ekskluzivno donosi novi non-paper za Zapadni Balkan. Naime, riječ je o dokumentu koji stiže iz Washingtona, a od naših izvora bliskih novom šefu američke diplomacije potvrđeno je da je dokument već bio na stolu republikanskog senatora Marca Rubia s Floride, koga je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump imenovao za novog američkog državnog tajnika.

Cilj inicijative je konačno okončanje teritorijalnih pretenzija i sukoba na Zapadnom Balkanu, i konačni zaokret ka euroatlantskim integracijama cijelog regiona, te odmak od ruskog utjecaja i potencijalnih ratova, koji svako malo prijete destabilizaciji u regionu.

Naime, potpisnici non-papera za Zapadni Balkan (imena poznata redakciji „Slobodne Bosne“), predstavnici su euroatlanske i izvanparlamentarne opozicije, akademske zajednice, grupe građana i ugledni pojedinci, koji podnose i upućuju zajedničku inicijativu Europskoj Uniji (EU) – predsjednici Europske komisije –Ursuli von der Leyen, visokoj predstavnici za vanjsku politiku Kaji Kallas, povjerenici za proširenje Marti Kos, predsjednici Europskog parlamenta Roberti Metzoli, izvjestitelju Europskog parlamenta za Srbiju Toninu Piculi, predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, premijeru Republike Srbije Milošu Vučeviću, Skupštini Republike Srbije i svim poslaničkim klubovima, premijeru Republike Kosovo Albinu Kurtiju, predsjednici Republike Kosovo Vjosi Osmani, Skupštini Republike Kosovo i svim poslaničkim klubovima, premijeru Crne Gore Milojku Spajiću, Skupštini Republike Crne Gore i svim poslaničkim klubovima, Predsjedništvu BiH, kao i predstavnicima: NATO saveza-generalnom sekretaru NATO-a Marku Routeu,  predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu i državnom sekretaru SAD-a Marcu Rubyju, premijeru Velike Britanije Starmeru…

Za održavanje konferencije za mir i saradnju na zapadnom Balkanu u Briselu/Ženevi/Londonu/Washingtonu. Inicijativa Države Zapadnog Balkana, Republika Srbija, Republika Kosovo, Republika Crna Gora i Bosna i Hercehovina (BiH), će na poziv i u organizaciji EU, NATO, SAD i Velike Britanije učestvovati na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu (u periodu između aprila i oktobra) 2025. godine u Briselu/Ženevi/Londonu ili Washingtonu na kome će se potpisati niz sporazuma i memoranduma u kojima će se države učesnice samita, međusobno obavezati na sljedeće:

-Potpisivanje Sporazuma između Republike Srbije i Republike Kosovo o punoj normalizaciji odnosa prema francusko-njemačkom-EU planu, koji podrazumijeva faktičko priznanje Republike Kosovo od strane Republike Srbije i formiranje Zajednice općina sa većinskim srpskim stanovništvom na sjeveru Kosova, od strane Republike Kosovo. Sporazum između Republike Srbije i BiH o stavljanju van snage „Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“ uz puno poštovanje Dejtonskog sporazuma i političkog suvereniteta BiH. Sporazum između Republike Srbije i Republike Crne Gore o trajnoj suspenziji Zakona o dvojnom državljanstvu Republike Crne Gore. Zajednički Sporazum o čuvanju i poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta (Srbija, BiH, Kosovo i Crna Gora) i Sporazum o podnošenju zajedničke kandidature za članstvo u NATO (Srbija, BiH i Kosovo) uz preduzimanje svih neophodnih koraka i mjera ka ubrzanom procesu prijema u EU.

U obrazloženju dokumenta autori navode kako je padom Berlinskog zida hladnoratovski geopolitički poredak Europe se drastično izmijenio.

-Sudbina i budućnost Jugoslavije, u tim turbulentnim vremenima, određena je krvavim sukobima i ratovima u periodu 1991-1999. Dvije i po godine traje vojna agresija Rusije na Ukrajinu, bliskoistočni Gordijev čvor se čini zamršeniji nego ikad, region je pod snažnim uticajem ruske propagandno-medijske agresivne kampanje koja se prije svega sprovodi preko Srbije, jedine države (pored Bjelorusije) u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji.

Kineski ekonomski uticaj koji ima za cilj slabljene europske ekonomije i ovisnost Europe od strateških sirovina, je još jedna sjenka koja se nadvija nad regionom Zapadnog Balkana uz obilatu pomoć Srbije. Pored ovih vanjskih utjecaja, region Zapadnog Balkana danas opterećuju neriješena pitanja granica, državnosti i nacionalnosti. Odnos između Republike Srbije i Republike Kosovo i dalje je opterećen nepriznavanjem državnosti Republike Kosovo od strane Republike Srbije.

KONAČNI CILJ – MIR NA BALKANU

Teroristički napad u Banjskoj od 24.09.2023. godine, kao i najnoviji teroristički napadi i diverzija na kanal Ibar-Lepenac od 29.11.2024. godine, pokazao je da su pregovori pod okriljem EU i njihovih posrednika u dubokoj političkoj hibernaciji. Bez konkretnih dogovora i sporazuma, imamo samo usmene dogovore bez potpisa koji se tumače različito na različitim adresama pregovarača i ne doprinose rješenju koje će značiti uspostavljanje mira i saradnje. Potrebna je jasna, djelotvorna, konkretna i obavezujuća odluka kroz Sporazum dvije suverene države. Odnosi unutar BiH se i dalje temelje na komplikovanom odnosu između dva entiteta, njihovog nerazumijevanja i nepriznavanja činjenica iz rata, kao što je genocid u Srebrenici. Posljednja u nizu provokacija i otvoreno dovođenje u pitanje samog karaktera Dejtonskog sporazuma je junska zajednička deklaracija Republike Srbije i BiH entiteta Republika Srpska pod naslovom „Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“. Deklaracija konstatuje da srpski narod predstavlja jedinstvenu cjelinu što je politička doktrina “Velike Srbije”, odnosno klero-nacionalističke doktrine “Srpski Svet”. Takve konstatacije, historija je pokazala, veoma lako mogu dovesti do novih podjela, sukoba i ratova, navode autori dokumenta.

-U Crnoj Gori je prisutan višedecenijski proces negacije državnosti kroz pojam nacionalne pripadnosti i nacionalnog određenja. Ideolozi „srpskog sveta“ pritisak na Crnu Goru vrše kroz nekoliko kanala, ali je najuticajniji i najdjelotvorniji onaj preko Srpske pravoslavne crkve (SPC). Prosrpske partije inkorporiraju ideologiju SPC u svoje političke aktivnosti i političko djelovanje. Nedavni rezultati popisa pokazuju da je propaganda „Srpskog Sveta“ dodatno polarizovala crnogorsko društvo, u kome se 41% građana izjasnilo kao Crnogorci a skoro 33% kao Srbi. Iako je formalno region Zapadnog Balkana okrenut procesu eurointegracija, a Crna Gora je (kao i Sjeverna Makedonija) članica NATO, navedeni problemi umnogome usporavaju i zaustavljaju pregovarački proces i suštinsko približavanje EU. Ideje „srpskog sveta“ opterećuju region i otvaraju pitanja da li takva politička proklamacija znači nastavak politike „svih Srba u jednoj državi“ kako je tokom devedesetih antidemokratski i diktatorski režim Slobodana Miloševića artikulirao politiku nikad zvanično usvojenog Memoranduma SANU.

Dijalog Srbije i Kosova, podržan od strane EU i SAD, već dugo vremena ide jedan korak naprijed, dva unazad. Rezultati popisa u Crnoj Gori pokazuju podijeljenost društva na crnogorski i srpski nacionalni korpus a rukovodstvo Republike Srpske previše često i učestalo istupa sa stavom o potrebi revizije Dejtona i odvajanja Republike Srpske iz BiH. Pregovori sa EU idu sporo, iz više razloga ali jedan od najvažnijih je nedostatak spremnosti administracija država Zapadnog Balkana da implementiraju europske standarde. Rješenje svih ovih višegodišnjih i višedecenijskih problema vidimo u članstvu svih država Zapadnog Balkana u NATO i EU. U skladu sa rješenjem, predlažemo nekoliko koraka.

ZELENO SVJETLO IZ WASHINGTONA I LONDONA

Zajednički okvirni Sporazum: Prvi korak bio bi dokument koji bi bio formuliran na Konferenciji za mir i suradnju na Zapadnom Balkanu, a koji bi pored međusobnog priznanja država potpisnica sadržao i njihovu obavezu da sarađuju po svim pitanjima i akutnim problemima, kao i da rješenje traže u okviru Europske unije i mehanizama koje EU pruža za rješavanje problema i konflikata. Ulazak u Šengenski sporazum prije članstva u EU: U dokumentu bi se države potpisnice obavezale da će učiniti sve što je potrebno u administrativnom, tehničkom i političkom smislu da osposobe svoje države za pristupanje Šengenskom sporazumu, što bi nakon toga trebalo da bude politička odluka EU da dozvoli državama Zapadnog Balkana „šengenski status“ kakav uživaju Švicarska, Norveška i Island.

Zajednička aplikacija za članstvo u NATO: Sljedeći korak bio bi da BiH, Srbija i Kosovo zatraže zajednički prijem u Sjevernoatlantsku alijansu. Mapa puta sa datumom prijema u EU: na Konferenciji za mir i suradnju na Zapadnom Balkanu dogovoriti Mapu puta sa datumom prijema svih zemalja Zapadnog Balkana u uvjetno EU članstvo, što podrazumijeva punu primjenu demokratskih izbora, slobodnih medija, nezavisnog sudstva i policije, kao i potpuno usaglašavanje vanjske i sigurnosne politike EU do punog, bezuvjetnog članstva.

Punu primjenu bi, umjesto pregovaračkog procesa i zatvaranja poglavlja, vodila Ad-hoc Komisija EU u suradnji sa državnim administracijama država Zapadnog Balkana. Kako bi se svi ovi koraci realizirali, EU, NATO, SAD i Velika Britanija bi pripremili paket poticajnih ekonomskih mjera konkretne pomoći za realizaciju navedenih ciljeva i privrednog razvoja, koji bi bio prezentiran i prihvaćen na Konferenciji za mir i suradnju na Zapadnom Balkanu. Odbijanje učešća zemalja Zapadnog Balkana na Konferenciji za mir i suradnju na Zapadnom Balkanu i pristupanja svim navedenim inicijativama, memorandumima i sporazumima bi jasno ukazivalo na nedobronamjernost prema susjednim državama, europskom mirovnom poretku i sigurnost i široj europskoj zajednici država, vodilo ka prekidu pregovora o članstvu u EU, nepristupanju Šengenskom sporazumu, povlačenju stranih investicija, ekonomskim sankcijama i političkoj i ekonomskoj izolaciji, navodi se u dokumentu.

„Slobodna Bosna“, također, saznaje kako je dokument bio pripremljen i usuglašen nakon okončanja predsjedničkih izbora u Sjedinjenjim Američkim Državama, te je, kako saznajemo, za ovaj dokument zeleno svjetlo već stiglo iz Washingtona i Londona.

Nastavi čitati

BiH

Sin prijavio nestanak: Vatrogasci izvukli tijelo žene iz čatrnje, sumnja se da je u nju skočila

Published

prije 6 sati

on

4. Decembra 2024.

By

Pripadnici Vatrogasne postrojbe izvukli su tijelo iz čatrnje, nakon čega je prijavitelj potvrdio da se radi o njegovoj majci

Mostarski vatrogasci izvukli su tijelo 76-godišnjakinje koja je u utorak skočila u čatrnju.

“U utorak, 3. decembra, oko 21,20 sati, A.M. prijavio je PS Mostar Centar da mu je nestala majka A.M. (1948.), te da sumnja da je skočila u čatrnju”, izvijestili su u srijedu iz MUP-a HNK.

Kako se dodaje, policijska patrola je vizualnim pregledom čatrnje uočila tijelo ženske osobe.

Pripadnici Vatrogasne postrojbe izvukli su tijelo iz čatrnje, nakon čega je prijavitelj potvrdio da se radi o njegovoj majci.

Na mjesto događaja stigli su djelatnici Hitne medicinske pomoći koji su konstatirali smrt navedene.

Izvršen je uviđaj te su poduzete sve potrebne mjere, ističu iz MUP-a.

Nastavi čitati

BiH

Dodik poziva sveštenika, hodžu i fratra da “istjeraju zle duhove” iz parlamenta nakon sjednice PIC-a

Published

prije 8 sati

on

4. Decembra 2024.

By

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik komentarisao je jučerašnje zasjedanje Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) u Sarajevu, nazvavši ga “scenom iz zone sumraka”.

Dodik je u pokušaju sarkastičnog komentara ponovio svoje tvrdnje da ne “priznaje visokog predstavnika, kao ni i PIC”.

“Nepostojeći PIC i nelegitimni Schmidt u zgradi parlamenta – prizor na kojem bi i Hitchcock pozavidio. Sjesti u iste stolice poslije njih i nešto napraviti – pusti snovi. Najbolje bi bilo da u parlament dođu sveštenik, hodža i fratar, svaki sa svojim obredom, kako bi istjerali zle duhove koje su donijeli sa sobom. Možda čak po dva predstavnika svake vjere, za svaki slučaj”, izjavio je Dodik.

Ovaj komentar uslijedio je nakon prvog dana dvodnevnog zasjedanja političkih direktora zemalja članica PIC-a. Na sastanku se razmatraju ključna pitanja za Bosnu i Hercegovinu, uključujući državnu imovinu, uvođenje modernih tehnologija u izborni proces, te stanje u javnim RTV servisima.Zasjedanje će biti okončano danas, a visoki predstavnik Christian Schmidt planira održati konferenciju za medije kako bi prezentirao zaključke.

Nastavi čitati

BiH

Konaković: Ako se ova dobra atmosfera zadrži, očekujemo da će neka pitanja biti rješena

Published

prije 8 sati

on

4. Decembra 2024.

By

Ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik stranke Narod i Pravda Elmedin Konaković u izjavi za Fenu ocijenio je nakon jučerašnjeg sastanka političkih lidera u Mostaru da i dalje postoji spremnost za iznalaženje rješenja.
– Ono što se kreće u dobrom pravcu jesu dva zakona, zakon o graničnom pojasu i zakon o zaštiti podataka. Čini mi se da smo tu blizu nekih rješenja oko kojih smo ranije imali nedoumice. Mislim da je ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto pripremio i izmjenu zakona koji se odnosi na jedinstveni broj za vanredne situacije 112 i da smo definisali okvir za potpisivanje ugovora s Frontexom, što se ovih dana ponovo pokazuje kao veoma važna tema jer se vidi da ima neka povećana migracija ili veći broj migranata, pogotovo u Krajini – naveo je Konaković.
Naglasio je da ima pomaka, te da je i dalje ključno pitanje Ustavnog suda.
-Dakle, onoga što Evropska unija traži od nas i mi se s time slažemo da se definiše popuna Ustavnog sudu u određenom periodu, a onda i adresira to pitanje načina popune ili odlaska stranih sudija za koje mi imamo svoja viđenja, a strana iz RS ima svoje. Rokovi su kratki, nadam se da će sutra tokom dana biti nekih sastanaka koji su vezani za pitanje Plana rasta, da usaglasimo to i da tu agendu jedinstveno pošaljemo u Brisel – naglasio je Konaković.
Napomenuo da nije član tih radnih grupa, da ne učestvuje konkretno u kreiranju rješenja niti glasanju, već da izražava nadu da će članovi te radne grupe biti svjesni koliko je to u ovom trenutku važno.
Nakon sastanka predstavnika političkih stranaka koalicije na nivou Bosne i Hercegovine u Mostaru, kojem su prisustvovali čelnici SNSD-a Milorad Dodik, HDZ-a BiH Dragan Čović i stranaka Trojke:  SDP-a BiH Nermin Nikšić, Naroda i pravde Elmedin Konaković i Naše stranke Edin Forto, rečeno je da je usaglašena odluka na osnovu koje će biti imenovan glavni pregovarač sa EU.
– Nemam ništa protiv načelno koncipirane odluke u kojoj bi bio glavni pregovarač, odnosno ured glavnog pregovarača sa dva zamjenika u kojem se ne bi moglo desiti da su ministar vanjskih poslova, predsjedavajući/a Vijeća ministara i glavni pregovarač iz istog naroda ili reda ostali, dakle da se tu napravi balans u pozicioniranju i to je od starta bio naš prijedlog – dodao je Konaković.
Na sastanku je bilo govora i o budžetu institucija BiH, a Konaković je rekao da je zaključeno da bi ministar finansija i trezora Srđan Amidžić trebao ovih dana definisati i predložiti neka rješenja u kojima bi trebalo doći do određenog povećanja.
– Očekujemo, ako se ova dobra atmosfera zadrži, da bismo u narednih nekoliko dana barem neka od ovih pitanja trebali imati rješena – rekao je Konaković za Fenu.
Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije

✕