Na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta koja se održava u Strazburu zastupnici su raspravljali o stanju u Siriji nakon svrgavanja sirijskog režima.

U raspravi je učešće uzeo i zastupnik iz Hrvatske Tomislav Sokol. Govoreći na plenarnoj sjednici, Sokol je istaknuo da se EU treba što aktivnije uključiti u sirijsku krizu te je rekao kako je u Siriji sada ostalo nešto manje od 300.000 kršćana, za razliku od prijeratnog perioda kada je na tom području bilo njih milion i po.

Sokol je istaknuo da treba osigurati što brži povratak sirijskih izbjeglica koje su trenutno u Evropi ako se pokaže da se nova sirijska vlada želi ponašati normalno i civilizirano.

“Sirijski režim urušio se brže nego što je bilo ko očekivao. Međutim, sama činjenica da se netko borio protiv Assada ne znači da je taj neko demokrat, uključiv i zaštitnik ljudskih prava. Najjača grupa koja je preuzela vlast u Damasku je HTS (Hayat Tahrir al-Sham op. a.), koju se prije svega može opisati kao ekstremnu i islamističku, a predvodi je čovjek koji je zbog terorizma pet godina proveo u zatvoru. Ako tome dodamo činjenicu da je, od milion i po prijeratnih kršćana, u Siriji danas ostalo njih manje od 300.000 i da su progonima bili izvrgnuti upravo od strane islamističkih pobunjeničkih grupacija, jasno je da nije vrijeme za euforiju”, rekao je Sokol.

Govorio je i o povratku sirijskih izbjeglica.

“EU se treba što aktivnije uključiti u sirijsku krizu i iskoristiti sve metode pritiska na novu vlast i njene zaštitnike u Ankari da se zaštite životi i prava kršćana, kao i svih drugih manjina u Siriji. Naravno, ukoliko nova vlada na djelima pokaže da se želi ponašati normalno i civilizirano, treba se osigurati što brži povratak sirijskih izbjeglica koje su trenutno u Evropi, kako bi mogli ponovno izgraditi svoju zemlju”, kazao je Sokol.

Nakon Sokola, za govornicu je stala zastupnica HDZ-a Željana Zovko. I potvrdila zašto je mnogi smatraju radikalnim velikohrvatskim islamofobom.

Zovko je povukla nevjerovatnu paralelu položaja sirijskih kršćana sa kršćanima u BiH nakon dolaska Osmanlija prije više od 500 godina.

“Unatoč radosti koja se može izraziti u slavlju rušenja barbarskog i okrutnog režima, trenutna situacija u Sriji ne daje nam razloga za veselje. Doista, trebali bismo se suzdržati od davanja prednosti sumnjama pojedincima koji su srušili Assadov režim. Mnogi od njih su ratni zločinci i predstavljaju veliku prijetnju manjinama, posebno kršćanima, Druzima i Jezidima. Ne smije biti izbjeljivanja i ne smije se naglo mijenjati stav samo zato što je Assadov režim pao. Radikalizam se neće riješiti radikalzimom. Trenutna obećanja koje su pobunjenici dali prema manjini neće se dugo održati.

Sastanak novog ministra za vjerska pitanja u Siriji s kršćanskim vođama kako bi im bećali zaštitu ne bi trebao odvratiti našu pozornost. Prije mnogo godina u Bosnu su došli Osmanlije i dali im istu dozvolu. A onda su u međuvremenu palili crkve, protjerivali ljude. A to se događa u Bosni i Hercegovini s kršćanima, a kamoli u Siriji. Zato ne budimo naivni”, kazala je Zovko.

Zalim je pozvala da se imenuje “neko ko će djelovati u Službi za vanjsko djelovanje i u Komisiji, ko će biti punopravni, povjerenik ili predstavnik koji će ići i štititi kršćanske manjine gdje god žive, a ne imati samo neku simboličnu ulogu u Službi za vanjsko djelovanje”.

“Moramo se pobrinuti za vjerske manjine ili ne možemo biti u potpunosti odgovorni za ono što se događa na Bliskom istoku”, zaključila je Zovko.

Vlada Federacije BiH pripremila je uredbu koja se odnosi na isplatu pomoći uslijed uvećanih troškova života građanima.

Prema uredbi, Vlada FBiH želi urediti pravo na isplatu pomoći od poslodavca, dinamiku isplate i način realizacije u cilju ublažavanja ekonomskih posljedica prouzročenih porastom troškova života.

Uredba će stupiti na snagu od 1. januara 2025. U članu 2. uredbe stoji da pravo na isplatu i korištenje olakšice, uslijed uvećanih troškova života, ima osoba koja ima zasnovan radni odnos s poslodavcem u skladu s članom 4. Zakona o radu.

Pravo na isplatu pomoći uslijed uvećanih troškova života imaju poslodavci koji ispunjavaju sljedeće uvjete: “registrirani su kao pravne osobe ili samostalni poduzetnici i zapošljavaju osobe iz stavka, redovno isplaćuju plaće i uplaćuju doprinose za zaposlene u skladu s važećim propisima, nemaju neizmirene obveze po osnovi poreza i doprinosa”, navodi se, prenosi Tuzlainfo.

Po zaposleniku 400 KM

U članku 3 stoji da se visina pomoći određuje mjesečno u fiksnom iznosu, i to 200 KM za zaposlenike koji primaju najnižu plaću u skladu s propisima o najnižoj plaći i 150 KM za sve ostale.

Navodi se da poslodavac koji u razdoblju važenja ove uredbe počevši od 1. februara isplati najnižu plaću u skladu s propisima o najnižoj plaći u iznosu od 15% i više u odnosu na plaću za januar “ima pravo na uvećani iznos pomoći iz stavka (1) u iznosu od 400 KM mjesečno po zaposleniku, s tim da ukupan iznos isplaćene pomoći ne smije prijeći iznos od 4800 KM u 2025.”.

Poslodavac može izvršiti isplatu pomoći iz ovog članka u skladu s financijskim mogućnostima i pravilima propisanim uredbom. Poslodavac ne može primijeniti odredbe uredbe tako da radniku umanji plaću koju je imao prije stupanja na snagu uredbe.

Ukupna mjesečna primanja zaposlenika koja obuhvaćaju neto plaću s porezom i naknadom za topli obrok, prijevoz i pomoć propisanu uredbom ne smiju biti niža od 1.200 KM od januara. U članu 4. stoji da se isplata pomoći zaposlenicima može vršiti na jedan od sljedećih načina – mjesečno, najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec; tromjesečno, najkasnije do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečja, izuzev za posljednje tromjesečje 2025., kada se isplata može izvršiti najkasnije do 31. decembra 2025.

Ključno je da svi zaposlenici imaju pravo na isplatu pomoći koji su zatečeni u radnom odnosu na dan donošenja akta iz člana 7. ove uredbe, bez diskriminacije.

U uredbi je navedeno da je poslodavac dužan do 15. u mjesecu za protekli mjesec u kojem je izvršena isplata pomoći dostaviti nadležnoj Poreznoj ispostavi izvješće o isplati pomoći.

Kolika će biti minimalna plata u FBiH?

Premijer FBiH Nermin Nikšić pojasnio je u razgovoru za Face TV zašto je pripremljena Uredba.

– U ovoj godini smo imali dvije Uredbe. Jedna je išla do 2500 KM, druga do 2700 KM. Kad smo napravili analizu ove druge, jer je u njoj predviđeno da poslodavci moraju izvještavati Poreznu upravu, nekih 230 hiljada radnika od 570.000 je dobilo tu pomoć u ukupnom iznosu od 99 miliona KM. Kad to podijelite, to je za 4 mjeseca 400 KM, odnosno 100 KM po radniku mjesečno. Onda vidite da je to dvije trećine javnih preduzeća, a vrlo malo poslodavaca, kaže Nikšić.

Dodaje da će Uredba koju je Vlada FBiH sad pripremila, podrazumijevati i govoriti o minimalnim primanjima radnika koja će biti obavezna.

– Uredba je pripremljena i predviđa minimalnu platu, kad bude javno znaće se koji je iznos. Ona će se primjenjivati od 1. januara, u februaru će biti plate biti isplaćene po njoj. Biće minimalna plata, biće obavezna pomoć na ime povećanja troškova života, topli obrok i i prevoz. Poslodavci će na to plaćati poreze samo na minimalnu platu, a ostalo ništa. To će trajati do godinu dana, odnosno do donošenja fiskalnih zakona kojima će se smanjiti doprinosi, kaže Nikšić.

Pojašnjava i da se za one koji imaju veću platu može davati ta pomoć.

– Ali to nije obavezno, jer su primanja iznad 1200 KM. Mi hoćemo da zaštitimo 270 hiljada radnika FBiH koji primaju manju platu od 1000 KM , kaže Nikšić.

Ukoliko bi neko pokušao smanjiti plate uoči donošenja Uredbe to neće moći.

– Posljednja isplaćena plata u novembru ne može se smanjivati. Predvidjeli smo neke stvari, a sve će provjeravati Porezna uprava. Predvidjeli smo i da oni koji januarsku platu povećaju svojim radnicima 15 posto, mogu uplatiti 400 KM neoporezivo, kaže Nikšić.