Connect with us

BiH

Jozo Ivančević: ‘HNS čini štetu Hrvatima u BiH, a Čoviću je partnerstvo s Dodikom važnije od hrvatskih interesa’

Published

on

“Mislim da je vrijeme da političari u Hrvatskoj shvate da Dragan Čović, ali i njegovi suparnici iz drugih naroda žive na račun postojanja netrpeljivosti, na manjku suradnje, na strahu od ugroženosti”, kazao je Ivančević.

Jozo Ivančević, načelnik općine Prozor-Rama u intervjuu za Nacional analizira situaciju uoči općih izbora raspisanih 2. oktobra.

Hoćete li se kandidirati na predstojećim izborima?

-Neću. Također, neću podržavati nijednu političku opciju, pa ni HDZ 1990. u kojemu sam formalno, jer se odavno ne slažem s novim putem kojim je krenulo rukovodstvo stranke, a to je dodvoravanje HDZ-u BiH, uz odstupanje od temeljnih načela na kojima je utemeljen HDZ 1990. To sam vrlo jasno rekao u više navrata, pa i u nedavnom odgovoru na poziv na sjednicu predsjedništva HDZ-a 1990., kada sam čvrsto rekao: Ne želim biti dijelom Čovićeva političkog holdinga! Na lokalnim izborima 2020. izabran sam za načelnika općine Prozor-Rama i želim do kraja 2024. taj mandat učinkovito odraditi. U proteklom razdoblju realizirani su brojni vrijedni projekti, neki su u tijeku, a radimo i na novima, koje planiramo završiti do kraja mandata. Uz one redovne infrastrukturne projekte na lokalnim putovima i vodovodu, radimo i projekte kao što su eko-park; sortirnica, kompostana, reciklažno dvorište i pročistač otpadnih voda za grad Prozor i širu okolicu. U tijeku su radovi na izgradnji dječjeg vrtića, gradske zelene tržnice. No najvrjedniji projekt je izgradnja tvornice metalskih proizvoda za autoindustriju GS Rama koja će upošljavati na početku od 70 do 120 ljudi, a plan je ići i preko 200. Ovaj projekt se realizira s GS Holding GMBH iz Regensburga, koji vodi uspješna i vrijedna poduzetnica Snježana Kopruner.

Niste član HNS-a BiH, ali ipak: slažete li se s odlukom HNS-a BiH da istakne jednog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH?

-Sudbinska pitanja jednog naroda ne mogu se rješavati kroz neformalna društva bez čvrstih i jasnih pravila ponašanja te političkog programa koji će graditi suživot s drugima u BiH. Treba znati da je HNS udruga koja realno nema kapacitet legitimnog predstavljanja Hrvata u BiH. Čak je riječ o zloupotrebi, o lažnom legitimiranju, i to sve na štetu upravo Hrvata u BiH. Samim tim, HNS ne može imati ni svog ni kandidata na predstojećim izborima. Kandidata mogu imati političke stranke i njihove službene koalicije. Tek koalicije u naziv mogu ubaciti ime HNS i glumiti zastupanje interesa Hrvata u BiH, a zapravo štititi interes poznatog pojedinca i njegove grupe. Dakle, odluka HNS-a, kakva god bude, neće me se puno dojmiti, a ne bi trebala ni druge Hrvate u BiH. Nažalost, upravo je kroz HNS proveden postupak gušenja i gašenja oporbe kod Hrvata u BiH, tako smo postali jedini narod koji skoro pa nema drugačije mišljenje od onoga što kaže vođa. Ni ja ni općinski odbor HDZ-a 1990. u Prozoru-Rami ne smatramo se dijelom HNS-a i upravo zbog toga kandidaturu koju će odrediti vođa HNS-a ne doživljavam nečim presudnim.

Tko bi to trebao biti?

-Netko izvan lažnog tutorstva HNS-a, netko iskreno opredijeljen za normaliziranje života u BiH, za vraćanje dostojanstva i ovdašnjim Hrvatima i svim drugim narodima, netko tko će raditi na zaustavljanju iseljavanja, na demografskoj obnovi… Ima takvih Hrvata u BiH, nažalost, marginalizirao ih je HNS.

Kako komentirate kandidaturu Željka Komšića?

-Odličan potez u korist Dragana Čovića. Nikome drugom to nije koristilo i neće koristiti.

Treba li mijenjati Izborni zakon BiH i kako?

-Prvo, treba znati da narodima u BiH, posebno Hrvatima, trebaju mnogi zakoni i odluke koji mogu poboljšati njihov život i zaustaviti iseljavanje. Nažalost, o tim zakonima nitko ne vodi računa, političke vođe su Izborni zakon nametnule kao jedini problem Hrvata u BiH, iako to ne može biti istina. Treba mijenjati i Izborni zakon ali, kako rekoh, i brojne druge zakone. Ali nijedan zakon, pa ni Izborni, ne bi trebao forsirati jednog čovjeka. Nisam siguran da je prijedlog koji je iznio Dragan Čović dobar za sve Hrvate u BiH, jer nije bilo javnih rasprava o tom prijedlogu, narod nije konzultiran ni na koji način. Status Hrvata u Republici Srpskoj nitko ne otvara, jer postoji očigledno partnerstvo Milorada Dodika s Draganom Čovićem, i to onda postane važnije od nacionalnih interesa Hrvata. Žalosno. Izborni zakon ne smije biti diskriminirajući. Svi Hrvati BiH trebaju imati jednako vrijedan glas i jednako pravo kandidature od Posavine do Neuma, a ne da se vrši preferiranje. Ono što radi Čović je diskriminacija. Nisu samo Hrvati u HNS-u i HDZ-u. Pokušava se nametnuti tezu da onaj tko nije član HNS-a nije ni pravi Hrvat, a to je vrlo opasna i štetna diskreditacija kvalitetnih osoba Hrvata u BiH.

Kakve rezultate izbora u listopadu očekujete?

-Priželjkujem drastične promjene, ali ih ne očekujem. Tri vodeće nacionalne stranke uspjele su se i uz ove izbore nametnuti kao zaštitnici „svojih“ naroda. Njihove međusobne svađe i izjave bile su dobrim dijelom dogovorene, kako bi se oni mogli pojaviti kao zaštitnici. Nažalost, imaju dosta novca pa mogu kontrolirati medije preko kojih onda odašilju lažne slike tako da je narodu teško se oduprijeti tim podvalama. Uglavnom, neće se dogoditi ništa značajno. Ni prošli opći izbori nakon četiri godine nisu implementirani. Zato je očekivati da će i ovi biti takvi. Ni HDZ-u, ni SDA ni SNSD-u nije stalo da se nešto promijeni.

Kako poboljšati i harmonizirati odnose Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH? Je li način kojim to nastoji učiniti HNS BiH dobar?

-Ja ne znam tko je ikada vidio da HNS pokušava harmonizirati odnose između Hrvata i Bošnjaka u BiH. Oni to nikada nisu ni pokušali, u to sam sto posto siguran jer vidim samo podmetanja kako bismo imali potrebu za zaštitnicima. Želim upravo na odnosu Hrvata i Bošnjaka u BiH reći nešto o pogreškama hrvatske politike prema problemima u BiH. Upravo kada netko iz Hrvatske ozbiljnije otpočne s temom o harmonizaciji odnosa Hrvata i Bošnjaka, netko se dobro potrudi sve vratiti unazad. Evo primjera s nedavne obljetnice u Livnu, kada je Čović slavodobitno izjavio: “Oni koji žele praviti fildžan-države nek’ je prave negdje drugdje.” Ta izjava prenesena je na naslovnici desetina portala u BiH i u okruženju. Je li to pokušaj harmonizacije odnosa Hrvata i Bošnjaka? Je li to zahvala dužnosnicima Republike Hrvatske za njihov, vjerujem iskren, angažman za pomoć u rješavanju otvorenih pitanja u BiH? Nije, znamo to svi. Mislim da je vrijeme da političari u Hrvatskoj shvate da Dragan Čović, ali i njegovi suparnici iz drugih naroda žive na račun postojanja netrpeljivosti, na manjku suradnje, na strahu od ugroženosti. To treba prepoznati kao interes pojedinca, a ne naroda jer nije u interesu Republike Hrvatske koja daje novac za projekte Hrvata u BiH, a pritom trpi kritike međunarodne zajednice za pomaganje u njihovim destruktivnim aktivnostima, sve radi pojedinaca.

Čim prije se to razumije, to će biti bolje i Hrvatima u BiH i cijeloj hrvatskoj politici. I međunarodne institucije bi mogle učiniti važan korak i potaknuti postupke za kriminal i korupciju i tada bi sve bilo jasnije. Još nešto o harmonizaciji odnosa između Hrvata i Bošnjaka u BiH. Mislim da ovi narodi danas sasvim normalno žive jedni uz druge, uvažavaju se i potpomažu. Tako je u većem dijelu Federacije BiH, a za Republiku Srpsku ne znam. Radi se o višestoljetnoj tradiciji tolerancije i suživota koju rat jest narušio, ali koja se dobro oporavila i danas pomaže da se uopće preživi u ovakvoj Bosni i Hercegovini, u zemlji od političara potpuno zanemarene ekonomije i nesređenog pravosuđa. Rado bih ovaj razgovor završio citatom Ive Andrića: „Sve su Drine ovog svijeta krive; nikada se one neće moći potpuno ispraviti, ali nikada ne smijemo prestati da ih ispravljamo“.

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati

Najčitanije