Connect with us

BiH

Adis Ahmetović: Svakodnevno dobijam prijetnje smrću. Desničari prijete i mojoj porodici

Published

on

Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, tokom nedavnog posjeta u Goraždu burno je reagirao na pitanje novinarke koja ga je pitala je li spreman nametnuti izmjene Izbornog zakona u BiH s obzirom na to da političkog dogovora nema. Također, reporterka je tražila od Schmidta da odgovori na kritike na njegove izjave u vezi s nezastupljenošću Hrvata i potrebe da se to promijeni.

Schmidt je burno reagirao prilikom odgovora istaknuvši da su za trenutnu situaciju u državi krivi političari koji vode zemlju. “Smeće, potpuno smeće!”, bila je izjava kojom je nastavio izlaganje, vidno ljutit zbog situacije u državi.

 

Njegovo ponašanje još uvijek odjekuje njemačkim medijima. Spiegel tako danas donosi novi ugao priče, kroz razgovor sa zastupnikom u Bundestagu, 29-godišnjim Adisom Ahmetovićem.

Navode kako on – uz “vjerovatnu želju da Bosna i Hercegovina dobije više međunarodne pažnje, ne samo kad diplomata poludi” – već duže vrijeme pokušava postići “veću vidljivost i interes za domovinu svojih roditelja”.

 

 

 

Nakon Schmidtovog ispada, Ahmetović je rekao da je reakcija bila “apsolutno neprimjerena” te da je Schmidt naštetio “ugledu i djelotvornosti ureda”.

Speiegel podsjeća kako porodica ovog političara potječe iz istočne Bosne; roditelji su mu prije rata 1992. pobjegli u Njemačku. Ahmetović je rođen u Hannoveru.

“Ahmetović je Zapadni Balkan učinio svojom političkom temom, naziva ‘sudbinom’ to da se kao dijete bosanskohercegovačkih izbjeglica može u Bundestagu zalagati za ovu regiju, posebno za Bosnu i Hercegovinu.

 

 

No, i Ahmetović, koji je 2021. godine prvi put izabran u Bundestag, nalazi se između dva svijeta. Između očekivanja njegovih birača u izbornoj jedinici Hannover I i nadanja naroda u Bosni i Hercegovini, koje ne želi razočarati. Ne samo da ima obožavatelje u balkanskoj regiji, ponekad ga napadaju kao nacionalistu”, piše Spiegel.

Kada je Ahmetović još bio dijete, njegova obitelj je trebala biti deportirana. Od toga ga je pravno spasio sadašnji saborski zastupnik SPD-a i odvjetnik Matthias Miersch. Danas su Miersch i Ahmetović kolege.

Kada se prihvatio ovog političkog zadatka, bio je svjestan, kaže Ahmetović, da može doći do stigmatizacije zbog njegovog porijekla. Ironično, čovjek bh. porijekla kroji vanjsku politiku na Zapadnom Balkanu. Ali, nakon nekog razmišljanja, odlučio je politički se pozabaviti tim pitanjem. “Jer regija ključa”, kako kaže. I zato što postoji emotivna veza s Bosnom. “Govorim jezik, jako dobro poznajem regiju i kulturu. Naravno, to mi daje i drugačiji pristup.”

Prema Ahmetovićevim riječima, odrastao je dvojezično, naučio je njemački u vrtiću i provodio dosta vremena u jugoistočnoj Europi tokom ljetnih praznika. Njegov djed je otet i ubijen tokom rata u BiH, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici tek 2016. godine, podsjeća ovaj njemački medij, ističući pažnju koju uživa u BiH:

“Kao dijete ratnih izbjeglica, Ahmetović je figura identifikacije i projekcijsko platno za nade, prema devizi: ‘Ipak je on jedan od nas’.”

Dok je igrao vodeću ulogu u svom prvom velikom prijedlogu Bundestaga o Bosni i Hercegovini, hrvatski ministar vanjskih poslova kritizirao ga je zbog njegovih bosanskih korijena.

“U bosanskom ratu protiv Bošnjaka su se, između ostalih, borili i bosanski Hrvati, a stari problemi postoje i danas. ‘Kao socijaldemokratski političar bošnjačkog prezimena neprijatelj sam nacionalista’, kaže Ahmetović, dodajući da se radi o ‘ciljanom populizmu'”, pojašnjavaju u Spiegelu, te nastavljaju:

“Političar Milorad Dodik, koji želi odcjepljenje entiteta RS od države Bosne i Hercegovine, Ahmetovića je usporedio s Hitlerjugendom (Hitlerova mladež, op.pr.). I postaje još gore: ‘Svakodnevno na društvenim mrežama dobivam prijetnje smrću s desno-ekstremističke scene’, kaže Ahmetović. ‘I moja obitelj je primila prijeteća pisma.’ Zato je oprezan i uvijek vodi računa o sigurnosnom aspektu.”

“Ako želimo mirno živjeti u Evropi, treba nam stabilan zapadni Balkan”, poručuje Ahmetović za ovaj njemački medij.

Ahmetović kaže da mu je politički cilj reizbor u svojoj izbornoj jedinici.

Uvjeren je da su ljudi u njegovoj izbornoj jedinici ponosni na njega; drago mu je što podržavaju njegovo političko djelovanje u inostranstvu, te Spiegel zaključuje:

“Jer, koliko god bio popularan u dijelu bosanskohercegovačkog stanovništva, o njegovoj političkoj karijeri odlučuje prije svega njegova izborna jedinica Hannover Stadt I. Ahmetović je ovisan o njemačkoj bazi. Inače će na kraju razočarati obje strane.”

Radiosarajevo.ba

BiH

Ambasador Izraela u Srbiji negirao genocid u Srebrenici: “Taj pojam rezervirati samo za najteže zločine”

Published

on

By

Ambasador Izraela u Srbiji, Yahel Vilan, izjavio je danas da “Izrael nikada nije prihvatio nazivanje zločina u Srebrenici genocidom”.

Vilan je istakao da je “pogrešno koristiti termin genocid za Srebrenicu”, navodeći da takvo označavanje “stvara iskrivljenu sliku o događajima”.

“Ne tvrdim da je holokaust jedini genocid, bilo je i drugih slučajeva širom svijeta. Ali, nazivajući Srebrenicu genocidom, po mom mišljenju, umanjujemo važnost tog pojma, koji bi se trebao rezervirati samo za najteže zločine”, istao je Vilan u intervjuu za srbijansko izdanje Sputnjika.

Govoreći o predstojećem glasanju o rezoluciji o Srebrenici, ambasador je rekao da Izrael “razumije težinu pitanja”.

“Zemlje koje su više politički motivisane nego privržene historijskoj istini trebale bi razmotriti uticaj svojih odluka na region i stabilnost Bosne i Hercegovine”, naglasilo je.

Ambasador je zaključio da “politizacija ovakvih pitanja nije korisna te da bi ih trebalo rješavati na moralnom i pravnom nivou, bez miješanja politike”.

 

Nastavi čitati

BiH

Sa četničkom kokardom na glavi prijeti Bošnjacima: “Turci”, čekamo 2. maj. Ne bih vam bio u koži

Published

on

By

Mladić pod imenom Aco, koji je prošle godine na društvenim mrežama vrijeđao i upućavao prijetnje bošnjačkom stanovništvu u Bijeljini, ponovo je isto uradio.

Sa četničkom kokardom na glavi poručio je “Turcima”:

“Čekamo drugi maj, Boga mi, ne bih vam bio u koži. Spremni smo, živjela Srbija”.

Podsjećamo, on je prošle godine provocirao srpskom i ruskom zastavom prolazeći kroz povratnička naselja.

“Evo Ace i u najvećem muslimanskom naselju u Bijeljini. Ne mislim na Janju nego ovaj ovdje dio gdje su sami muslimani. Ja molim da me neko napadne. Ja se okrećem naravno ko me bude napao ja mu napravim javnu dženazu. Samo bih želio da vas upozorim da Aco ima čime da se brani. Uvijek uz njega, uvijek je tu. Živjela Republika Srpska i Srbija”, kazao je tada.

Nastavi čitati

BiH

U sistemu debelo škripi: Policajci drže kafane, rade kao tjelohranitelji, mimo zakona, tako se “zalomio” slučaj Gačanin

Published

on

By

Iako sve policijske agencije u imaju jedinice za profesionalne standarde koje se bave unutrašnjim funkcioniranjem institucije i provjerama svojih pripadnika, dok sigurnosne provjere rade SIPA i OSA, evidentno je da u cijelom sistemu negdje debelo škripi
Hapšenje 23 osobe u akciji kodnog naziva “Black tie 2”, a potom i puštanje na slobodu većeg broja njih sa ili bez mjera zabrane, a nakon maratonskog ročišta u Sudu Bosne i Hercegovine na kojem se moglo čuti sve i svašta, čini se samo je pokrenulo nova pitanja o funkcioniranju policijskih agencija prvenstveno u Federaciji BiH, piše Faktor.
Među uhapšenima, kao što je poznato, bila su i trojica pripadnika Federalne uprave policije – Adin Ćatić, Senad Kadić i Emir Druškić, komandant Specijalne jedinice FUP-a Mustafa Selmanović, ali i vršilac dužnosti direktora FUP-a Vahidin Munjić.
Njihov “grijeh” ogleda se u tome što su u septembru 2016. godine trojica tadašnjih pripadnika Specijalne policijske jedinice FUP-a osiguravali vođu međunarodnog narkokartela “Tito i Dino” Edina Gačanina dok je boravio u Sarajevu. Za to vrijeme koristili su odsustvo sa posla na osnovu otvorenog bolovanja.
Selmanović im je to, kako smatra Tužilaštvo, kao njihov tada direktni nadređeni, navodno omogućio, dok je Munjić propustio da protiv njih pokrene disciplinski postupak. Nakon što im je vanrednim provjerama ipak utvrđena sigurnosna smetnja i oduzet pristup tajnim podacima, Munjić je promijenio pravilnik o radnim mjestima za koja nije potreban pristup tajnim podacima kako bi i dalje mogli raditi u FUP-u.
Sudska odluka kojom je ovih pet osumnjičenih pušteno da se brani sa slobode pokazuje da tužilac (barem zasad) nije dokazao dovoljan stepen osnovane sumnje da bi im sud odredio pritvor.
Ono što je, međutim, sasvim jasno nakon svega što se moglu čuti i što je i dokumentovano tokom dosadašnjeg toka istrage je da spomenuta trojica policajaca jesu počinila težu povredu službenu dužnosti, prekršivši Zakon o policijskim službenicima FBiH, odnosno odredbe člana 107 istog zakona (Obavljanje djelatnosti koje nisu u skladu s interesima policijskoga organa ili bez prethodnog odobrenja starješine; ponašanje koje narušava ugled policijskoga organa; zloupotreba bolovanja;).
Osim toga, članom 38. Zakona o policijskim službenicima FBiH, propisano je da policijski službenik ne može obavljati nikakvu dodatnu djelatnost uz naknadu, osim uz odobrenje rukovodioca, koje po svemu sudeći nisu imali. Barem ne u pisanoj formi.
Ovim članoma zakona, kako nam je pojašnjeno iz policijskih agencija, podrazumijeva se da policijski službenik ne smije u svom vlasništvu imati, naprimjer, ni ugostiteljski objekat. Po tome je za njih dodatno otežavajuće ako su, a kako se to tvrdi na osnovu operativnih saznanja, navodno novac zarađen za usluge osiguranja narkobosa ulagali u otvaranje ugostiteljskih objekata, koje su, navodno, registrirali na imena drugih osoba.
Na spomenutom ročištu na kojem je raspravljan prijedlog Tužilaštva da im se odredi pritvor, odbrana se svojski trudila da dokaže da “niko u BiH, pa tako ni oni u to vrijeme nisu znali da je Edin Gačanin sigurnosno interesantna osoba”, te da su mislili da se radi o “biznismenu iz Dubaija”. U ovom slučaju to uopće nije ni bitno, jer bi, sudeći prema zakonskim odredbama, povredu dužnosti počinili da su u privatnom aranžmanu osiguravali bilo koga.
Kada je u pitanju ulaganje novca u otvaranje ugostiteljskih objekata, javna je tajna u Sarajevu da u glavnom gradu egzistira veći broj njih čiji su stvarni vlasnici pojedini policijski službenici, iako se formalno-pravno vode na drugim imenima.
Takve tvrdnje bez imalo uvijanja iznio je i državni delegat i nekadašnji direktor Federalne uprave policije Zlatko Miletić, koji je gostujući na N1 kazao kako “najmanje 25 policijskih službenika u Sarajevu drži ugostiteljske objekte u kojima se rasparčava droga”, kao i da to “zna pola Sarajeva”.
Iako prema Miletićevim riječima to “zna pola Sarajeva”, očigledno je da o tome nije obaviješten ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica, koji je danas saopćio kako se radi o “vrlo ozbiljnim tvrdnjama koje moraju biti detaljno provjerene”.
– MUP Kantona Sarajevo, Uprava policije, tim povodom će izvršiti adekvatne provjere ovih navoda – naveo je Katica.
Mi bismo tome dodali i: “Ako nije zastupila zastara”.
Iako sve policijske agencije u državi imaju svoje jedinice za profesionalne standarde koje se bave unutrašnjim funkcioniranjem institucije i provjerama svojih pripadnika, dok sigurnosne provjere rade SIPA i OSA, evidentno je da u cijelom sistemu negdje debelo škripi.
Svjedoci smo da se s provjerama najčešće krene tek nakon što neko od medija “provali” neku aferu ili nezakonitost.
Tako je bilo kod čuvanja Tita, tako je bilo kod izostanka sistematskih ljekarskih pregleda policajaca, tako je i s kafanama koje drže policajci…
Da ne bude zabune, ništa bolja situacija nije ni u entitetu RS, gdje je isto tako javna tajna da brojni pripadnici MUP-a u slobodno vrijeme privatno rade kao osiguranje nekih ugostiteljskih objekata.
Nastavi čitati

Najčitanije