Connect with us

USK

Austrija na udaru kritika zbog izgradnje pritvorske jedinice u kampu Lipa

Published

on

Građani Bihaća strahuju da bi njihov grad mogao postati žarište migrantske krize zbog mnogobrojnih deportacija migranata iz Hrvatske posljednjih dana. Dodatnu proizvela je činjenica da je u kampu Lipi otvorena pritvorska jedinica za migrante. Upravo ova činjenica je digla prašinu u Austriji, gdje je Bečka nevladina organizacija SOS Balkanroute (SOS Balkanska ruta) optužila državu da je “pritiscima i resursima uključena u brojna kršenja ljudskih prava na Balkanu”.

Sve više migranata iz Hrvatske vraćeno je u BiH posljednjih dana i odvedeno u Lipu uz policijsku pratnju.

Danas je premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić uputio je otvoreno pismo ministru sigurnosti BiH Nenadu Nešiću, ministru vanjskih poslova Elmedinu Konakoviću i direktoru Službe za poslove sa strancima Žarku Laketi, a povodom najnovijeg migrantskog vala koji je zahvatio ovaj dio BiH.

On je u pismu spomenuo da je u Privremenom prihvatnom centru na Lipi otvoren Centar za detenciju gdje se smještaju oni migranti kojima se zabranjuje kretanje i koji su pod prismotrom.

“Pritvorska jedinica u kampu Lipa nikada nije bila opcija”

Ružnić se o ovome oglasio još 30. marta, kada je postavio pitanje: “Šta se to priprema u Unsko-sanskom kantonu?

Mi imamo informaciju da će u narednih nekoliko dana preko 400 migranata biti vraćeno u kamp Lipa. To nije uredu. Država to ne smije dozvoliti”, podcrtao je tada Ružnić.

Naveo je da je zvanično sam tražio objašnjenje i od Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i Službe za poslove sa strancima ali da je dobio isti odgovor kome god se obratio – “niko ništa ne zna”.

Ne može se doći postaviti deset kontejnera, ograda… da se ne zna koje to došao i postavio i ko je dao zeleno svjetlo da se takav centar postavi”, rekao je on.

Informaciju o izgradnji pritvorske jedinice je nedavno potvrdio i gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić za N1.

Prema informaciji koju ja imam, ta pritvorska jedinica je već postavljena u kampu Lipa. Riječ je o nekoliko kontejnera koji su postavljeni unutar samog kampa, oni su ograđeni žicom i predviđeni kao pritvorska jedinica. Razumijem da postoji potreba da se u jednom momentu neki problematični slučajevi privremeno zadrže iz sigurnosnih razloga. Međutim, također moramo biti svjesni ta ovakve stvari nisu u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, da nisu u skladu sa dozvolama potrebnim koje smo mi kao grad Bihać izdavali. Prije svega mislim na urbanističku saglasnost koja je data za kamp Lipa. Pritvorska jedinica nikada nije bila opcija kao segment migracionog kampa Lipa”, rekao je on.

 

Također potvrdio da je Međunarodni centar za razvoj migracione politike (ICMPD), sa sjedištem u Beču, uz finansijsku podršku EU.

Uloga bečke organizacije u kampu Lipa

Kako navodi SOS Balkanska ruta, na čelu ICMPD-a je od 2016. godine bivši austrijski vicekancelar Michael Spindelegger. Ova organizacija upozorava da se austrijska politika “pomoći na licu mjesta” koju ta država propagira kao dio “snažne zaštite vanjskih granica” razvija se u međunarodni skandal.

Plan se čini prilično jasnim: koncentrisati ljude na jednom mjestu i deportovati ih u zemlju porijekla bez ikakve, a kamoli poštene procjene njihovog slučaja“, izjavio je osnivač i predsjednik organizacije Petar Rosandić.

Austrijska vlada je uložila najmanje 800.000 eura, a vlada Gornje Austrije još 300.000 eura “pod maskom pomoći na licu mjesta” u centar za deportaciju sa zatvorskim jedinicama, navodi se u saopćenju organizacije.

Tamo gdje su izbjeglice nekada igrale fudbal i kriket pod nadzorom Ministarstva sigurnosti, sada postoji objekat koji je – kao i cijeli kamp – posebno ograđen i sada je zvanično namijenjen da služi kao zatvor”, navodi SOS Balkanska ruta.

Austrijski portal ORF navodi da dokument iz pokrajine Gornje Austrije iz 2021. godine pokazuje kako je potrošeno navedenih 300.000 eura. Na inicijativu guvernera pokrajine Thomasa Stelzera (ÖVP), Gornja Austrija je “sa 110.000 eura podržala OÖ Hilfswerk i Hilfswerk International u postavljanju stabilnog vodovoda u prihvatnom centru Lipa”. Ovaj prijedlog je također jednoglasno odobrila državna vlada u maju 2021. godine.

 

Ministarstvo je Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) stavilo na raspolaganje ukupno 821.672 eura. Od toga je 483.000 eura utrošeno na proširenje snabdijevanja električnom energijom, kao i vodovodnu i kanalizacionu mrežu u prostorijama prihvatnog centra Lipa kako bi se obezbijedio kapacitet za 1.500 ljudi i omogućio rad smještaja tokom cijele godine. Sa 17.000 eura finansirano je vozilo hitne pomoći, a dodatnih 321.671 eura utrošeno je na kupovinu 71 stambenog i spavaćog kontejnera za kampove Borići (36 kontejnera) i Lipa (35 kontejnera), navodi ORF.

“Hvalisanja” guvernera ulaganjem u kamp Lipa

SOS Balkanska ruta navodi navodi da se Guverner Gornje Austrije Stelzer se čak hvalio da je financirana vodovodna mreža u Lipi i govorio o humanitarnoj pomoći migrantima tamo.

U stvarnosti, kao što se sada konačno pokazuje, uvijek je bio plan ne samo da se izbjeglice ovdje u planinama izoluju, već i da se zaključaju bez razloga i protiv svih pravnih osnova”, navodi se.

Kada je guverner Stelzer, koji je implementirao projekat vodosnabdijevanja zajedno sa Hilfswerk International, prošle godine dodijelio SOS Balkanskoj ruti “Nagradu solidarnosti Gornje Austrije”, aktivisti ove inicijative su to iskoristili kao priliku da se lično suoče sa guvernerom i uručili mu preko 13.000 dokumentiranih kršenja ljudskih prava na vanjskim granicama EU.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je za Austria Presse Agentur (APA) demantovalo navode ove nevladine organizacije, navodeći da nije bilo uključeno u projektovanje, finansiranje ili rad pritvorskih objekata za deportacije.

 

USK

U Velikoj Kladuši uhapšen diler, prilikom pretresa pronađene tablete za potenciju i droga

Published

on

By

U naselju Donj Slapnica u Velikoj Kladuši, policija je uhapsila M.A. zbog sumnje da je počinio krivično djelo “Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga”.

Prema informacijama koje su dostupne, policija je prilikom pretresa kuće u kojoj stanuje M.A. pronašla određenu količinu marihuane, praškastu materiju i tablete za potenciju. Ovaj dokazni materijal ukazuje na aktivno učešće M.A. u distribuciji opojnih droga, što je dovelo do njegovog hapšenja i lišavanja slobode.

Policija je brzo djelovala na osnovu prikupljenih informacija i uhapsila osumnjičenog.

Podsjećamo da za navedeno krivično djelo, prema Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine, predviđena je kazna zatvora do 3 godine.

Nastavi čitati

USK

Šta je u pitanju: U Unsko-sanskom kantonu polovina brakova završi razvodom

Published

on

By

Najveći broj razvoda u BiH, kako kod žena tako i kod muškaraca, evidentiran je u dobi od 40 do 49 godina

U Federaciji BiH u martu ove godine na „ludi kamen“ stalo je 487 parova. U istom periodu razvedeno je 80 brakova.

Najviše brakova sklopljeno je u Kantonu Sarajevo, 115, dok se najmnogoljudniji kanton u FBiH –Tuzlanski, našao tek na trećem mjestu sa 103 braka, iza Zeničko-dobojskog gdje se je bilo 110 vjenčanja. Na začelju ove tabele našli su se Zapadnohercegovački i Posavski kanton, sa sedam odnosno pet sklopljenih brakova. U Bosansko-podrinjskom kantonu bilo je 10, u Livanjskom 11, Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom po 37.

Istovremeno, samo u jednom od deset kantona nisu zabilježeni razvodi, a radi se o HNK, govore prvi podaci Federalnog zavoda za statistiku za mart ove godine.

Posebno je zanimljiva statistika za Unsko-sanski kanton, gdje je najmanja razlika u broju sklopljenih i razvedenih brakova. Naime, u ovom dijelu BiH u martu 2024. u bračnu zajednicu stupila su 52 para, a čak 23 su okončala brak. Dvocifreni broj razvoda bio je i u ZDK i TK.

Foto: Izvor Federalni zavod za statistiku

Federalni zavod za statistiku pojašnjava i šta se podrazumijeva pod sklapanjem odnosno razvodom braka. Brak je, dakle čin, ceremonija ili proces kojim se stvara zakonska veza muža i žene. Zakonitost unije uspostavlja se građanskim, vjerskim ili drugim sredstvima zavisno od toga kako ih definira zakon svake zemlje. S druge strane, razvod braka je krajnji zakonski raspad braka odnosno ono odvajanje muža i žene koje im daje pravo da ponovo stupe u brak po građanskim, vjerskim ili drugim odredbama, piše Fokus.ba.

Da je broj razvoda u porastu pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. U najnovijoj publikaciji „Žene i muškarci u BiH“ navedeno je da je u 2022. zabilježeno 1.000 razvoda više u odnosu na 1997. godinu. U 2022. godini je razvedeno 2.865 brakova, pri čemu je najveći broj razvoda, kako kod žena tako i kod muškaraca, evidentiran u dobi od 40 do 49 godina.

Nastavi čitati

USK

‘Molitva za Bosnu’: Muzičari iz Bihaća spremaju novu obradu pjesme Irfana Ljubijankića (VIDEO)

Published

on

By

Bio je to Irfan Ljubijankić, ministar vanjskih poslova Republike BiH koji je poginuo 28. maja 1995. u četrdeset i trećoj godini svog života.

Obaranje helikoptera u kojem se nalazio doktor Irfo, kako su ga zvali sugrađani u Bihaću, označilo je kraj njegovog života, ali iza njega su ostali stihovi i melodije koje Bihać, Krajina i Bosna i Hercegovina ne smiju zaboraviti. Među njegovim djelima je tako i Molitva za Bosnu, predivna domoljubna balada koju je Ljubijankić komponirao i snimio u ratnom Bihaću, a za koju je tada snimljen i spot, piše Objavi.ba.

Nažalost, snimak ove svojevrsne himne koji je sačuvan nije baš najboljeg kvaliteta, zbog čega su bihaćki muzičari predvođeni profesorom Adnanom Busuladžićem odlučili da snime njenu novu verziju, da joj time udahnu novi život i očuvaju uspomenu na jednog od najvećih sinova Krajine. U razgovoru za naš portal Busuladžić kaže kako je snimanje juče završeno, te da slijede remiks materijala i montaža spota, što bi trebalo biti završeno u idućih nekoliko dana.

„Ja jesam inicirao realizaciju ove ideje ali zanimljivo je koliko je ljudi došlo na nju, koliko ljudi mi je reklo da to treba uraditi i da to uradim. To mi je bilo vjetar u leđa, to je bio okidač za snimanje ove obrade jer je jasno koliko rahmetli Irfan i danas znači ljudima i koliko u sebi nose uspomenu na njega“, ističe Busuladžić, u našoj državi i regiji poznat i kao i dugogodišnji član pratećeg banda Dine Merlina u kojem je zadužen za saksofon i klarinet.

Obradu Ljubijankićeve pjesme odobrila je njegova porodica, a u snimanju je učestvovalo oko pedeset bihaćkih muzičara, vokalista i instrumentalista uglavnom srednje i mlađe generacije.

„Dobar dio učesnika nije bio ni rođen kad je originalna Molitva za Bosnu nastala, neki čak nisu ni znali za nju, ali svi smo se okupili i uradili to iz ljubavi i nekog poštovanja“, kaže profesor Busuladžić.

Ovo nije prvi put da Busuladžić i prijatelji rade obrade ove vrste. Na sličan način su tokom pandemije koronavirusa 2020. napravili obradu legendarne pjesme Ulicom Bišća Muhameda Lihe, i tako dali svoj doprinos kampanji kojom se građane pozivalo na odgovorno ponašanje prema svom zdravlju i zdravlju drugih. Nova verzija pjesme Ulicom Bišća čije je stihove napisao pjesnik bihaćkih ulica Husein Dervišević brzo je ušla u srca sugrađana, a obrada Molitve za Bosnu Irfana Ljubijankića nesumnjivo mora naći mjesto koje zaslužuje u dušama svih onih koji vole ovu zemlju.

„To je krasna balada, jedna plemenita patriotska pjesma o ljubavi prema svojoj domovini u kojoj niko ne može naći ništa loše. Obradili smo je u jednom modernijem aranžmanu, ali njena bit je netaknuta i prezadovoljni smo rezultatom. Ništa se nije pretjerano promijenilo, samo je malo modernija i snimak je, naravno, kvalitetniji. Originalna pjesma je snimana 1993. u ratu, u studiji na tehnici sa samo četiri kanala, a sada snimamo na modernoj tehnici“, govori o projektu njegov inicijator.

Zamišljeno je da premijera nove verzije pjesme Molitva za Bosnu bude na Dan Unsko-sanskog kantona koji se obilježava 27. maja. Upravo tog dana 1995. godine je Irfan Ljubijankić posljednji put bio u Bihaću, kada je prisustvovao konstituirajućoj sjednici skupštine novoformiranog kantona. Dan kasnije, helikopter kojim se vraćao iz Bihaća oboren je raketom iznad teritorije tadašnje Republike Srpske Krajine.

MOLITVA ZA BOSNU

Čuvaj mi, dragi Bože, Bosnu od ovih ljudi zvijeri!

Ja evo umirem, s imenom Tvojim, i s ljiljanima zlatnim u plavetnom oku, i molitve Ti šapćem:

Čuvaj mi, dragi Bože, Bosnu! Bože, čuvaj Bosnu!

Spasi nam ovo malo duše, s ljubavlju mržnju nek’ sprži…

Ja evo umirem, s imenom Tvojim, nek’ Bosna moja živi i ime Tvoje slavi, i molitve Ti moli:

Spasi nam, Bože, ovo duše! Spasi nam, Bože, ovo duše, s ljubavlju mržnju nek’ sprži!

Ne daj da krvnici pomen Tvoj ruše, nek’ Bosna moja živi i ime Tvoje slavi, i molitve Ti moli:

Spasi nam, Bože, ovo duše! Bože, čuvaj Bosnu! Spasi nam, Bože, ovo duše! 

Čuvaj nam, Bože, Herceg-Bosnu… Čuvaj nam, Bože, ovo duše, spasi nam, Bože, Herceg-Bosnu… Čuvaj mi, Bože, ovo duše… Bože, čuvaj Bosnu!”

Nastavi čitati

Najčitanije