Connect with us

USK

Bihać: Suđenje za ubistvo generala Šantića nastavljeno ulaganjem materijalnih dokaza

Published

on

Prema navodima optužnice, Hamdija Abdić, Dedo Karabegović, Jasmir Topal, Ramiz Ružnić, Indijan Alibegović i Enver Keranović, 8. na 9. mart 1995. godine su Vladu Šantića odveli u hotel “Sedra” u Cazinu, gdje je zadobio vidne povrede na glavi

Na suđenju Hamdiji Abdiću i petorici optuženih za ubistvo Vlade Šantića, generala Hrvatskog vijeća obrane (HVO), počinjeno 1995. godine, Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona (USK) uložilo je materijalne dokaze na koje je Odbrana iznijela prigovore relevantnosti, javlja Birn.

Postupajući tužilac Amir Midžić priložio je Sudu naredbe koje se tiču pretresa, vještačenja i uzimanja DNK uzoraka, te druge akte i rješenja. Odbrana je uložila niz prigovora. Branilac Alen Nakić je kazao da zapisnik o otvaranju predmeta nije potpisan, da uložene naredbe nisu original niti ovjerene kopije, s čime se složio i predsjedavajući Sudskog vijeća Osman Alibabić.

 

Vladu Šantića odveli u hotel “Sedra”

Nakić je dodao da, prema njemu, ni službena zabilješka, krivična prijava i zapisnik sa izjavama tadašnjih osumnjičenih ne mogu biti uzeti kao dokaz.

Odbrane optuženih prigovorile su i na nedostajanje naredbe kojom je vještačeno da li su prethodno pronađeni tragovi krvi ljudskog porijekla, zatim na nepostojanje naredbe za tjelesni pregled članova porodice ubijenog Šantića, te da je neprihvatljivo da ista osoba pronalazi tragove i vještači ih, misleći pritom na prethodno saslušanu vještakinju Elmiru Karahasanović, koja, kako je istakao advokat Nakić, nije bila ovlaštena službena osoba za pretres prostorija.

Vijeće će odluku o dokazima Tužilaštva donijeti naknadno.

Prema navodima optužnice, Hamdija Abdić, Dedo Karabegović, Jasmir Topal, Ramiz Ružnić, Indijan Alibegović i Enver Keranović, 8. na 9. mart 1995. godine su Vladu Šantića odveli u hotel “Sedra” u Cazinu, gdje je zadobio vidne povrede na glavi, a zatim je automobilom Mercedes odvezen do prostorija u kojima je bila smještena Vojna policija 502. viteške brdske brigade.

 

Posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni

Sljedećeg dana je odveden van zgrade u nepoznatom pravcu, i usljed zadobijenih povreda je podlegao, a posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni.

Kao dokaz Odbrane, branioci Husein Mušić, advokat drugooptuženog Dede Karabegovića, i Mirsad Mešić, advokat trećeoptuženog Jasmira Topala, predložili su svjedočenje jednog svjedoka.

Nastavak suđenja zakazan je za 15. april.

avaz

USK

Na području USK postavljeni najnapredniji radari, imaju optičko prepoznavanje znakova

Published

on

By

Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.

Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.

Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.

Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.

Nastavi čitati

USK

Incident tokom rutinske kontrole u Bihaću: Krijumčar migranta fizički napao policajca

Published

on

By

U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.

Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.

Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.

Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.

Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.

 

Nastavi čitati

USK

Selo u Krajini od burne historije do demografske pustoši: Nas u porodici ima 14, ovdje živi samo pet

Published

on

By

Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.

 

Starost stanovništva je 35 godina

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.

Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.

 

Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.

-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.

Migracija

Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.

– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.

Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.

-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.

Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.

FENA

Nastavi čitati

Najčitanije