Connect with us

USK

Bišćanin Zlatan Alagić ruši barijere: Uprkos invaliditetu trči maratone i pomaže drugima

Published

prije 4 mjeseca

on

Zlatan Alagić iz Bihaća upornošću, voljom za životom i pozitivnom energijom sigurno može biti inspiracija mnogim ljudima.

Nakon nesreće u ranom djetinjstvu jedno vrijeme bio je potpuno nepokretan. Imao je oko dvije i po godine kada ga je udarilo auto i zadobio je teški potres mozga. U komi je proveo dva mjeseca, a nakon buđenja iz kome uslijedila je duga i mukotrpna borba za život. Nakon saobraćajne nesreće, Zlatanu je ustanovljena dijagnoza hemiparesis cerebralis – oštećenje cijele jedne strane tijela.

Međutim, ovaj uporni Bišćanin nikada nije odustajao i borio se svim snagama kako bi sebi i drugima pokazao da je život vrijedan svakog truda i rada, a danas, koliko god zvučalo skoro nemoguće, učestvuje na utrkama širom Evrope i osvaja planinske vrhove.

Prva utrka

Prvu utrku je zvanično istrčao u julu 2017. godine kada je trčao pet kilometara u sklopu Paljanskog polumaratona.

– Sjedim za Facebookom i vidim objavu kolege Mirze Podžića iz Sarajeva, momak u invalidskim kolicima, uspio završiti maraton, 42 kilometra preći u invalidskim kolicima. Tad sam sebi rekao: Kad je on mogao, zašto ne bih i ja pokušao? Početi s nekim manjim trkama pa onda kasnije vidjeti – kazao je 34-godišnji Bišćanin u razgovoru za Anadoliju prije same utrke koju je uspješno istrčao u Sarajevu.

Uspio je tako završiti prvu utrku na Palama koju, kako je rekao, nikada neće zaboraviti jer je tada vidio da se sve može postići kada se nešto silno želi.

– Doduše, tu je više bilo hodanja nego trčanja, ali s obzirom na moju invalidnost, uspio sam utrku završiti uz pomoć ostalih prijatelja trkača – istakao je Zlaja, kako ga obično zovu u društvu.

Dosad je zvanično završio 218 utrka, od Bosne i Hercegovine pa do velikih evropskih trka.

– Učestvovao sam u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Njemačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Želio bih izdvojiti prvenstveno utrku u Velikoj Kladuši, Kladuška petica, u našem kantonu, Bihaćki polumaraton, a što se tiče većih utrka, izdvojio bih Beograd gdje je prošle godine bilo preko dvanaest hiljada učesnika – kazao je ovaj maratonac.

Trčanje mu znači mnogo u životu, a posebno je istakao pozitivne efekte trčanja na zdravlje.

– Samim tim, opuštamo svoje mišiće i zaboravljamo na probleme koji nas muče, a samim time doprinosimo i očuvanju zdravlja – kazao je ovaj uporni mladić.

Bavi se i planinarenjem

Osim trčanjem, bavi se i planinarenjem, a član je i bihaćkog udruženja “Horizont 2006”.

– Ja sam se kod njih prvi put uključio 2012. godine. To su tada bile obične šetnje po gradu Bihaću, a ja nisam doslovno mogao preći stotinu metara. Stalno sam se umarao, morao stajati, ponekad čak i odustajati, ali oni su me bodrili i bili mi podrška – ispričao je.

S ovim udruženjem je 2013. godine odlučio da se uputi na Marš mira “Nezuk – Potočari”, koji se svake godine održava u znak sjećanja na genocid u Srebrenici, koji je tada iznosio oko 115 kilometar. Od tada svake godine uspješno završi ovaj veliki poduhvat, na što je posebno ponosan.

– Što se tiče ostalih utrka, učestvovao sam na maratonima, polumaratonima, ultramaratonima, trail utrkama, utrkama na pet i deset kilometara kao i na drugim utrkama – kazao je Zlaja.

Ovaj odlučni Krajišnik završio je čak i krajnje zahtjevnu utrku, ultramaraton u trajanju od 12 sati, što je ogroman izazov i za najspremnije sportiste.

Učešće na utrkama mu, kako je istakao, pomaže da upozna nove ljude, nove kulture i da proširi životne vidike.

– Svaka nova utrka, novi grad u koji odemo daje nam nove vidike gdje samim time upoznajemo nove nacije, kulture. Evo kad sam prvi put bio u Beogradu, bilo je fantastično, upoznao sam mnogo prijatelja – kazao je ovaj maratonac.

Najljepše se osjeća kad uspije usrećiti druge

Na kraju savjetuje svim ljudima da mnogo više pažnje posvete zdravlju i vode aktivniji način života.

– Svako bira sebi način na koji će ozdraviti i doprinijeti svom zdravlju. Svako šta izabere, on će u tome biti dobar – poručio je ovaj inatljivi Bosanac.

Pored sportskih aktivnosti, Zlatan vrijedno radi u humanitarnoj organizaciji Pomozi.ba, a svoj posao opisuje najljepšim pozivom i napominje da se najljepše osjeća kada uspije usrećiti druge ljude.

Izvor: Anadolija

Povezane teme:

USK

VIDEO Stanje i položaj osoba s invaliditetom u USK: Praksa nezadovoljavajuća, projekti u toku

Published

prije 7 sati

on

1. Maja 2024.

By

U Bihaću je, u okviru DISC projekta, Caritas Bosne i Hercegovine zajedno s predstavnicima udruženja i organizacija osoba s invaliditetom s prostora Unsko-sanskog kantona održao info sesiju na kojoj se govorilo o pravima i položaju osoba s invaliditetom uz konstruktivne ideje kako da se upravo oni što bolje involviraju u društvo, da im se olakša participacija, ali i da se njihov položaj maksimalno poboljša. Sufinansijer projekta je i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

federalna.ba

Nastavi čitati

USK

Kamenolom “prijeti” Nacionalnom parku Una

Published

prije 15 sati

on

1. Maja 2024.

By

Bageri, kamioni i buldožeri uskoro bi mogli da vade gips na granici Nacionalnog parka Una, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH).
Kompanija “Siniat” iz Bihaća, grada u kojem se nalazi nacionalni park, planira da otvori kamenolom, na osnovu koncesije koju su dobili prije devet godina.
“Siniat” je u vlasništvu belgijske kompanije “Etex” koja se bavi proizvodnjom građevinskih materijala.
Površinski kop će biti smješten oko pet kilometara sjeverno od Kulen Vakufa, mjestašca na obali rijeke Une, koje teritorijalno pripada Bihaću.
Iz uprave Nacionalnog parka upozoravaju da bi zbog blizine budućeg kopa mogao biti ugrožen biodiverzitet.
Nacionalni park Una je jedan od četiri nacionalna parka u BiH, sa više od 1.900 biljnih vrsta što iznosi više od pola svih vrsta prisutnih u zemlji. Također, prema podacima NP Una, na njegovoj teritoriji živi više od 50 zaštićenih vrsta životinja.

Šta se zna o projektu?

Iz Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE) je rečeno da je investitor po pitanju dozvola “tek na početku”, jer im nedostaje, između ostalog, dozvola za eksploataciju i upotrebna dozvola.
Upkos tome, ovo ministarstvo je 19. aprila objavilo na svom sajtu da nema potrebe za izradom studije uticaja na životnu sredinu.
Iz Ministarstva za RSE je pojašnjeno da su odluku donijeli na osnovu dostavljene dokumentacije i mišljenja nadležnih organa.
Prema važećem entitetskom zakonu, procjena uticaja na životnu sredinu se vrši u dvije faze.
U prvoj se utvrđuje da li ima potrebe za izradom studije uticaja na životnu sredinu. Ukoliko ima, ide sa na drugu fazu koja podrazumijeva izradu studije o procjeni uticaja.
Ukupne količine gipsa iznose nešto više od 13.000 tona, predloženi prostor za eksploataciju pet hektara, dok je ukupni odobreni koncesioni prostor skoro 72 hektara (oko 720.000 kvadratnih metara).
Inače, koncesioni ugovor sa Vladom Unsko-sanskog kantona (jedan od 10 kantona u Federaciji BiH, jednom od dva bh. entiteta) sklopljen je 2015. godine, na period od 25 godina.
Iskopani kamen će moći da se koristi u proizvodnji gips ploča, gipsanih maltera, u proizvodnji cementa i sl.
Rudarski institut iz Tuzle je procijenio da bi se iz ovog kamenoloma gips mogao eksploatisati naredne 74 godine.

Blizina nacionalnog parka

Površinski kop će biti udaljen oko kilometar i po od Une, ali i 100 metara od potoka Lončić, koji se ulijeva u tu rijeku. Prema idejnom rudarskom projektu, potok će biti izmješten.
Kako navodi Rudarski institut iz Tuzle, koji je radio Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu, očekuje se da će “emisije sedimentne i lebdeće prašine u procesu bušenja i miniranja” negativno utjecati na životnu sredinu.
Ipak, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, ranije je dao mišljenje da eksploatacija gipsa “ne bi trebalo” da ima štetan uticaj na zdravlje stanovništva i životnu sredinu.
Niko nije protiv razvoja, ali on mora biti u skladu sa principima i načelima očuvanja prirode, kaže za RSE Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una. Dodaje da je problem za nacionalni park moguća prerada gipsa i način transporta.
– Ako taj način transporta bude kroz nacionalni park, ili dijelove nacionalnog parka, recimo unskom prugom, željezničkom prugom koja nije eksploatisana, onda se moraju preventivne mjere za eksploataciju preuzeti – rekao je Mulić.
On smatra da bi i potencijalni zagađivač trebalo da plaća određenu kompenzaciju upravi zaštićenog područja. Ocjenjuje da je Federalno ministarstvo okoliša i turizma, koje je nadležno za ekološke dozvole u tom bh. entitetu, trebalo u saradnji sa njima da formira mišljenje o projektu.
Detaljnije pročitajte ovdje.
Nastavi čitati

USK

Lijepe vijesti: Sanjanin Zekerijah Kerić se uspješno oporavlja!

Published

prije 16 sati

on

1. Maja 2024.

By

Iz Kantonalne bolnice u Bihaću stižu lijepe vijesti – Zekerijah Kerić, mladić iz Sanskog Mosta koji je nedavno bio u teškom stanju, sada se uspješno oporavlja.

Ajdin Hodžić nam je potvrdio da je Kerić u puno boljem stanju te da oporavak napreduje pozitivno.

S obzirom na ove dobre vijesti, akcija prikupljanja pomoći za Kerića danas se obustavlja.

Detalji o ukupnom prikupljenom iznosu i spisku donatora bit će objavljeni naknadno.

Zahvaljujemo svima koji su se uključili i pružili pomoć u ovoj situaciji, objavili su na facebook stranici MZ Tomina.

 

Nastavi čitati

Najčitanije

✕