Connect with us

BiH

Bitka za šestog delegata: Na kantonalnim listama probosanskih stranaka ima dovoljno Hrvata

Published

on

Piše: Avdo Avdić/Istraga.ba

Lažnom Hrvatu iz Goražda Edimu Fejziću došao je kraj. Zbog sudskih procesa i kupovine glasova, on neće biti kandidat za Skupštinu Bosansko-podrinjskog kantona. Što, opet, znači da neće dobiti mandat delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. A zahvaljujući njegovom glasu, nakon Općih izbora 2018. godine, u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH izabran je Zlatko Miletić, jedini Hrvat u Klubu Hrvata Doma naroda BiH koji ne dolazi iz koalicije okupljene oko HDZ-a BiH.

“Apelujem na bošnjačke stranke da ne stavljaju Hrvate na kantonalne liste”, kazao je u utorak predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, obraćajući se medijima povodom skorog podnošenja kandidatskih listi.

Čega se to boji lider HDZ-a BiH? Već nekoliko puta smo se na ovom mjestu bavili suštinskim problemom funkcionisanja Federacije BiH – odnosno Klubom Hrvata Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Prije nego pređeno na same stranačke liste, ukratko ćemo se pozabaviti suštinom u vezi sa Domom naroda FBiH.

Advertisement

Odlukom Ustavnog suda BiH od 1. decembra 2016. godine po apelaciji Bože Ljubića “utvrđeno je da odredba Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu: “Svakom konstitutivnom narodu daje se jedno mjesto u svakom kantonu” i odredbe Poglavlja 20 – Prelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tač. a-j. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nije u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine”.

To je, dakle, bila obavezna odredba “jedan, jedan, jedan”, prema kojoj je svaki kanton, od njih deset, morao dati po najmanje jednog delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda. U Ustavu FBiH je pisalo malo drugačije.

“Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine iz reda svojih delegata proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu srazmjeran je broju stanovnika kantona, s tim što se broj, struktura i način izbora delegata utvrđuju zakonom. U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu”, navedeno je u članu 8, poglavlje VI Ustava FBiH.

To je, znači, “neobavezan” raspored delegata po principu jedan-jedan-jedan o kojem se govori u dokumentu koji je na raspolaganju predstavnicima EU u BiH.

Advertisement

Šta bi to značilo u praksi?

Dom naroda FBiH sastoji se od pedeset osam delegata, i to po sedamnaest delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam delegata iz reda ostalih. Ova tabela ispod pokazuje kakav je raspored delegata bio prije nego je Ustavni sud BiH naredio brisanje dijelova Izbornog zakona BiH po apelaciji Bože Ljubića.

Ključna stvar u ovome je bila to što je, zapravo, pet kantona u kojima ne dominira HDZ BiH moglo izabrati šest delegata u Klub Hrvata. Prema Ustavu FBiH najmanje šest delegata u jednom klubu naroda potrebno je da bi se predložio predsjednik ili potpredsjednik FBiH koji, potom, ide na glasanje pred cijelim Domom naroda FBiH. Prije presude Ljubić, dakle, postojala je mogućnost da kantoni u kojima HDZ BiH nije dominantna stranka, izaberu potrebnih šest delegata u Klubu Hrvata, što bi značilo da Dragan Čović, faktički, ne bi mogao blokirati izbor Vlade FBiH.

No, nakon presude Ljubić, Ustavni sud BiH izbrisao je odredbe Izbornog zakona prema kojima je svaki kanton u FBiH morao dati po najmanje jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda. Kako bi se, pak, završio proces konstituisanja Doma naroda FBiH (o kojem ovisi i izbor deset delegata Bošnjaka i Hrvata u Dom naroda BiH), Centralna izborna komisija BiH u starom sazivu donijela je Uputstvo o rasporedu delegata u Dom naroda FBiH.

Advertisement

Kako se može vidjeti, ključna promjena koju je bivši saziv CIK-a nametnuo svojim Uputstvom desila se u Zeničko-dobojskom kantonu. Umjesto ranija dva delegata iz reda hrvatskog naroda, CIK je propisao da se iz tog Kantona bira samo jedan delegat. Istovremeno, Zapadnohercegovački kanton je “dobio” dodatnog, trećeg, delegata iz reda hrvatskog naroda. To znači da kantoni u kojima HDZ nije dominantna politička partija (TK, ZDK, USK, KS, BPK), u Dom naroda FBiH mogu delegirati svega pet delegata iz reda hrvatskog naroda, što je, u konačnici, nedovoljno za predlaganje predsjednika ili potpredsjednika FBiH, a samim tim i izbor Vlade FBiH.

Proteklih godina, a naročito tokom ovog mandata uvjerili smo se da, zapravo, kantonalni zastupnici, pored članova Predsjedništva BiH, direktno ili indirektno utiču na funkcionalnost Vlade Federacije, Državnog parlamenta, Vijeća ministara BiH, a samim tim i na fiskalnu i sigurnosnu politiku Bosne i Hercegovine. Pokušat ćemo, ukratko, da pojasnimo o čemu se radi. Kantonalni zastupnici međusobno odlučuju o tome ko će određeni kanton predstavljati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, odnosno ko će biti delegat u jednom od četiri kluba Doma naroda FBiH. Upravo ti delegati imaju presudnu ulogu prilikom imenovanja predsjednika i potpredsjednika Federacije, koji, potom, direktno odlučuju ko će biti premijer Federacije BiH. Dakle, od kantonalnih zastupnika ovisi izbor Vlade Federacije. Dalje, delegati iz Doma naroda Federacije BiH direktno odlučuju o imenovanju deset delegata, pet Bošnjaka i pet Hrvata, u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Opet da pojednostavimo, kantonalni zastupnici direktno odlučuju o popunjavanju dvije trećine državnog Doma naroda od kojeg, kasnije, izuzmemo li proces formiranje Vijeća ministara BiH, ovise svi zakoni i budući budžeti.

Dakle, ukoliko žele izbjeći HDZ-ove blokade prilikom formiranja Vlade FBiH, nužno je Draganu Čoviću oduzeti dvotrećinski kontrolni paket u Domu naroda FBiH. Ali stranačke liste će pokazati da li postoji zainteresiranost kod probosanskih stranaka.

USK: SDP i DF bez Hrvata za Skupštinu, POMAK i SDA imaju Hrvate na listama

Advertisement

Prema Uputstvu CIK-a, USK daje ukupno šest delegata u Dom naroda FBiH i to dva Bošnjaka, jednog Hrvata, dva Srbina i jednog iz reda ostalih. No, u ovom slučaju se držimo Hrvata. Većina kandidata Laburista Fikreta Abdića izjašnjavaju se kao Hrvati. Prema rezultatima iz 2018. godine, Laburisti su osvojili tri mjesta u Skupštini USK. Dvojica su se izjašnjavali kao Hrvati, tako da je ta stranka delegirala delegata u Klub Hrvata aktualnog saziva Doma naroda FBiH. Ukoliko i u budućem sazivu Skupštine bude isti omjer snaga, Abdićevi Labursti će izabrati Hrvata u Klub Hrvata Doma naroda FBiH, što znači da je to, faktički, glas za HDZ BiH.  No, da vidimo šta nude druge političke partije. SDP BiH, prema još uvijek nepotvrđenim izbornim listama, neće imati Hrvata među kandidatima za Skupštinu USK. Razim Halkić ,koji se izjašnjava kao Hrvat, bit će nosilac liste za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH. SDP se opredijelio da na svoju listu visoko pozicionira Srbina Mladena Lonića koji bi mogao ući u Dom naroda FBiH. No, to za HDZ-ove blokade ne znači ništa. DF, također, nema nijednog Hrvata u USK. No, SDA bi, prema nepotvrđenim listama, na broju 8 za Skupštinu USK trebao imati Ines Delić, Hrvaticu iz Zagreba koja se udala u Bihać. SDA je 2018. godine osvojila devet mandata, što znači da bi Ines Delić, ukoliko ne bude dodatnih pomijeranja na listama, mogla ući u Skuptinu USK. Za razliku od SDA, NES na svojim listama nema Hrvata.

POMAK bihaćkog gradonačelnika Šuhreta Fazlića bi, prema informacijama Istrage, mogao bi na svoju kantonalnu listu visoko pozicionirati doktoricu Maju Uremović koja je, također, Hrvatica.  Ukoliko bi prošle Ines Delić i Maja Uremović bile izabrane u Skupštinu USK, to znači da bi Laburisti Fikreta Abdića, barem kroz žrijeb, mogli ostati bez mjesta u Domu naroda FBiH. A ukoliko bi jedna od njih dvije bile izabrane, to bi značilo da u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH iz USK-a imamo probosanski orjentiranog Hrvata.

SBK: DF, SDP i Fuad Kasumović kandidirali Hrvate, SDA i NiP – ne

Srednjobosanski kanton daje šest delegata u Dom naroda FBiH. U pitanju su tri Hrvata, te po jedan Bošnjak, Srbin i ostali. Prema rezultatima iz 2018. godine, HDZ BiH ima 10 zastupnika. Probosanske stranke imaju 20 zastupnika. Sa četiri Hrvata, od ukupno 20, sigurno bi dobili jedno mjesto u Domu naroda FBiH. No, prema preliminarnim podacima, samo tri Hrvata iz tzv. probosanskih stranaka imaju šanse da uđu u Skupštinu SBK. Unatoč protivljenju većeg dijela stranke, četvrta na listi SDP-a BiH bit će Anita Markanović. Na Općim izborima 2018. godine SDP je osvojo pet mandata. Ukoliko ponove isti rezultat, Anita Markanović će, vjerovatno, biti izabrana u Skupštinu SBK. Pod uslovom da rukovodstvo potvrdi njenu kandidaturu. Demokratska fronta će kandidirati Maru Đukić. Ona je na drugom mjestu kantonalne liste. Upravo dvoje zastupnika DF-a izabrano je u Skupštinu SBK na izborima 2018. godine. Predsjednik Hrvatske stranke Božo Skopljaković u SBK će koalirati sa BH Inicijativom Fuada Kasumovića. Prema informacijama Istrage, Skopljaković bi trebao biti nosilac liste za Skupštinu SBK. Ukoliko prođe, a bivša stranka Fuada Kasumovića je imala jednog zastupnika u Skupštini, to znači da bi bilo najmanje troje zastupnika hrvatske nacionalnosti koji nisu pod kontrolom HDZ-a. Čak i ako HDZ ponovi isti resultat i osvoji 10 mandata, to znači da će ta stranka izx SBK sigurno moći izabrati dva delegata Hrvata u Dom naroda FBiH. Treći delegat bi se birao žrijebom, što znači da probosanske stranke, i praktično, mogu imati jednog delegata iz reda Hrvata SBK u Domu naroda FBiH. Naravno, Mara Đukić, Božo Skopljaković i Anita Markanović prethodno moraju biti izabrani u Skupštinu SBK.  SDA i Narod i Pravda, prema preliminarnim listama, nemaju nijednog kandidata iz reda hrvatskog naroda.

Advertisement

Kanton Sarajevo – neupitan izbor probosanskog Hrvata

Skupština Kantona Sarajevo u Dom naroda FBiH delegira devet delegata, od čega su tri Bošnjaka, tri Srbina, dva iz reda ostalih i jednog Hrvata. Narod i Pravda na svojoj listi za Skupštinu KS ima Hrvaticu Danijelu Kristić. DF je na drugo mjesto pozicionirao Marijelu Margetu Hašimbegović koja je, rakođer, Hrvatica. To znači da će jedna od ove dvije kandidatkinje biti izabrane u Skuštinu KS, a samim tim jedna od njih prolazi u Dom naroda Federacije BiH. SDA u KS nije kandidovala Hrvata, dok je ni u vrhu liste SDP-a za Skuptinu KS nema Hrvata.

ZDK: SDP, DF i SDA u borbi protiv HDZ-a

Zeničko-dobojski kanton daje šest delegata u Dom naroda FBiH. Troje je Bošnjaka, te po jedan Srbin, Hrvat i ostali. HDZ BiH u Skupštini Ze-Do ima tri mandata. Da bi se izbjegao izbor HDZ-ovog zastupnika iz Skupštine Ze-Do u Dom naroda FBiH, nužno je da u tom Kantonu probosanske stranke izaberu četiri zastupnika iz reda Hrvata. DF je za Skupštinu Ze-Do predložio Hrvaticu Suzanu Pandžu koja će biti druga na listi. SDA planira da predloži Mirelu Mateša Bukvu. No, prema informacijama Istrage, ona je tek ioza desetog mjesta na preliminarnoj listi SDA. Ukoliko ne bi bila “unaprijeđena”, teško da bi mogla biti izabrana u Skupštinu Ze-Do u kojoj SDA trenutno ima jedanaest zastupnika. SDP BiH će na svojoj listi, vjerovatno, imati Vedrana Kasera koji je Hrvat. Čak i ako druge stranke ne budu imale kandidate iz reda Hrvata, postoji mogućnost da se, najmanje kroz žrijeb, u Dom naroda FBiH izabere Hrvat koji nije pod kontrolom HDZ-a BiH. To bi već bio četvrti delegat u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH koji nije pod kontrolom HDZ-a BiH.

Advertisement

Tuzlanski kanton – DF kandidirao Hrvata

Prema Uputstvu CIK-a, Tuzlanski kanton u Dom naroda FBiH delegira osam delegata. U pitanju su tri Bošnjaka, dva Srbina, dva iz reda ostalih i jedan Hrvat. HDZ BiH u TK nema nijednog zastupnika. To znači da bi izbor bilo kojeg Hrvata iz bilo koje stranke u Skupštinu TK značio da će taj delegat predstavljati Hrvate iz TK u Domu naroda FBiH. Na listi DF-a, pod rednim brojem tri, nalazi se Boris Krešić koji je delegat i u aktualnom sazivu Doma naroda FBiH. Na petom mjestu SDP-ove liste nalazi se Vedrana Petrović, koja je također Hrvatica.  SDA na svojoj listi nema Hrvata.

BPK – Nema više Fejzića, SDP u potrazi za Hrvatom

Iz Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona delegiraju se tri delegata u Dom naroda FBiH, jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan Hrvat. Hrvatsko mjesto do sada je popunjavao Edim Fejzić, ali on više nema pravo na kandidaturu. SDA i DF na svojim kandonalnim listama nemaju Hrvata, dok su nam u goraždanskom SDP-u potrvdili da će oni poduzeti sve da na svojoj listi imaju barem jednog Hrvata koji bi, nakon izbora u kantonalnu skupštinu, po automatizmu bio izabran u Dom naroda FBiH:

Advertisement

Ukoliko svi navedeni kandidati budu izabrani u kantonalne skupštine, a postoji realna i objektivna mogućnost, HDZ BiH bi mogao ostati bez dvotrećinske većine u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. To bi značilo da ta stranka više ne može blokirati formiranje vlasti u Federaciji BiH.

 

BiH

‘Je suis Marine’: Bjegunac Dodik podržao Le Pen, kaže da su oboje žrtve sistema i nepravde

Published

on

By

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorad Dodik i bjegunac pred zakonom, oglasio se nakon presude Marine Le Pen, liderki krajnje desnice u Francuske.

U svom statusu, napisao je da je presuda protiv Marine Le Pen i njega – ista.

 

“Marin Le Pen je osuđena jer je prijetnja sistemu koji ne zna da gubi. Kao i u mom slučaju, presuda nije donesena zbog zakona – već zbog politike. Ona, kao i ja, plaća cijenu jer ima podršku naroda koju ne mogu pobijediti na izborima. Sudovi su postali oruđe onih koji se boje demokratije jer znaju da protiv nas ne mogu uspjeti na fer izborima.

Advertisement

Zato pokušavaju da nas izbrišu presudama, a ne argumentima. Kada ćeš prestati? Kada bude osuđen posljednji demokratski lider?

Je suis Marine“, napisao je bjegunac Milorad Dodik za kojim je raspisana centralna potjernica nakon antiustavnih zakona i djelovanja u Bosni i Hercegovini.

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

Fotografija koja je izazvala veliku raspravu: Zašto su političari u ograđenom dijelu džamije?

Published

on

By

Kada je država sekularna onda bi vjera i politika trebale biti jasno odvojene. To je ideja u kojoj vjera ne smije utjecati na politiku i obratno.
No, to očito nije slučaj s BiH, a to je jasno vidljivo i u crkvama i u džamijama širom naše države. Političari su često u prvim redovima sa vjerskim vođama koje im omogućavaju taj benefit kako bi se iskazalo da su oni “bolji dio društva” i možda “bolji vjernici”. A takvo nešto nijedna vjera niti preporučuje niti prepoznaje.Političari često zloupotrebljavaju svoju poziciju u društvu, iskorištavaju beneficije na račun građana, pa tako često imaju i poseban položaj u odnosu na ostale vjernike u vjerskim objektima.

Sjetit ćemo se kako je jedna saobraćajna traka na glavnoj ulici u Sarajevu bila blokirana kada je Elmedin Konaković išao na džumu.

Posljednji primjer stiže sa bajram-namaza kada je lider SDA Bakir Izetbegović bio “iza konopca” koji razdvaja vjernike i efendije koji uče molitve u Gazi Husrev-begovoj džamiji.

I zato se postavlja pitanje iz kojeg razloga bi ijedan političar trebao imati ekskluzivan status u odnosu na sve ostale, naprimjer u džamiji. Zašto bi trebao ili morao biti u prvom safu i zašto bi mu neko omogućio da bude odvojen od ostalih vjernika, kada to nije poenta vjere?

Advertisement

No, očito da se to dopušta uz blagonaklonost upravo vjerskih službenika koji, u ovom konkretnom slučaju, smatraju da Bakir Izetbegović treba biti bliže efendijama nego svi ostali vjernici koji, možda, pet puta dnevno dolaze upravo u tu džamiju, piše Klix.

Ni u katoličkoj i pravoslavnoj crkvi situacija nije ništa bolja pa ćemo često vidjeti političare nižeg ili višeg ranga koji navrate u bogomolje, u prisustvu kamera, i mole se u prvom redu te im se “klanjaju” popovi i svećenici.

Nastavi čitati

BiH

Hrvatski ministar odbrane: Da nije međunarodne zajednice sukob u BiH bi već eskalirao

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini bi već došlo do eskalacije sukoba da nije utjecaja međunarodne zajednice, rekao je u ponedjeljak hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić na konferenciji „Sigurnost u BiH – temelj mira i stabilnosti”.

– Jasno je da bi bez umiješanosti europske i svjetske politike u Bosni i Hercegovini već došlo do određenih eskalacija sukoba, izjavio je Anušić uoči početka skupa.

Hrvatski ministar odbrane je u otvaranju konferencije rekao da BiH sa svojim specifičnostima i historijom „nikako da pronađe put mira, stabilnosti i prosperiteta za sve one koji žive u njoj”.

“Šansa za Hrvatsku”

Aktualne geopolitičke okolnosti ne idu u prilog stabilizaciji situacije u BiH, a više nema ni onog što se ranije podrazumijevalo – prisutnosti „velikog brata” kao autoriteta u BiH, nastavio je Anušić, referirajući se na SAD i novo američko vodstvo koje je donijelo promjene u američkoj vanjskoj politici.

Advertisement

On smatra da je takva situacija prilika za Hrvatsku koja ponovno ima šansu biti „regionalni igrač” i bolje se pozicionirati u odnosu na jugoistok Evrope jer kao država članica NATO-a i Evropske unije ima određene „poluge” utjecaja.

Hrvatska poučena iskustvima iz devedesetih godina, kad također nije vjerovala da će biti sukoba, ne smije okretati glavu od situacije u BiH koja je u velikoj opasnosti, smatra Anušić.

Dopredsjednik Republike Srpske iz redova Hrvata Davor Pranjić ipak smatra da se „situacija smirila” te da „nema zaoštrene retorike” nakon što je predsjednik tog entiteta Milorad Dodik krajem februara osuđen na godinu dana zatvora pa počeo prijetiti secesijom i najavio niz mjera koje potkopavaju jedinstvo BiH.

Nema Dodika?

Dodik je u međuvremenu otišao u Izrael pa ‘nestao’ nakon što je protiv njega raspisana međunarodna tjeralica, podsjeća Hina.

Advertisement

Dopredsjednik RS-a poručio je da se Hrvati u BiH i u RS-u ne trebaju brinuti te je naglasio da BiH jedino može opstati i osigurati si mir i stabilnost u okvirima Dejtonskog sporazuma.

Pranjić je kazao kako su napetosti doprinijeli i bošnjački i srpski mediji koji su neobjektivno prenosili situaciju oko Dodika. Izdvojio je primjer naslova „duge cijevi na ulicama Banja Luke”, pa naglasio da je takvo naoružanje uvijek na ulicama glavnog grada Republike Srpske kad zasjeda parlament te da ono u tom trenutku nije bilo nigdje drugdje u gradu.

Tokom proteklog perioda povišenih tenzija nijedan Hrvat ne bi bio ugrožen u RS-u te se nije dogodio nijedan najmanji incident, čak ni verbalnog karaktera, nastavio je Pranjić, pa dodao da politički i sigurnosno ipak postoji razlog za brigu.

Dopredsjednik RS-a rekao je da su predstavnici hrvatskog naroda u BiH jedini u toj zemlji koji istinski žele europski put.

Advertisement

Od 14 reformskih procesa koje je BiH trebala ispuniti na zahtjev Europske komisije, “sve do jednog su incirali i proveli hrvatski zvaničnici”, kazao je Pranjić.

Zastupnik Evropskog parlamenta i bivši hrvatski šef diplomacije Davor Ivo Stier u raspravi je rekao da se u međunarodnim krugovima „promijenila percepcija” hrvatskih predstavnika u BiH kao nekog ko je dio problema u toj zemlji te da se danas u EU-u i NATO-u zna da su upravo oni ti koji zagovaraju euroatlantsku integraciju.

Kriva procjena u Banjoj Luci i Beogradu

Stier je govorio i o „krivoj procjeni” u Banjoj Luci i Beogradu da će se promjenom u Bijeloj kući „otvoriti prostor za srpski svijet”, referirajući se na koncept koji zagovara političko vodstvo Srbije, a kritičari ga smatraju krinkom za nastavak velikosrpskih politika.

Srpsko vodstvo „potpuno je krivo procijenilo” signale iz Washingtona i potom doživjelo „hladan tuš”, rekao je. To je smanjilo „manevarski prostor Dodika”, a rezultiralo je i ublažavanjem retorike službenog Beograda i poteza predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je „pokušao smiriti” situaciju pozivom na dijalog.

Advertisement

Stier je istaknuo nužnost postizanja političke ravnopravnosti unutar BiH, s naglaskom na promjenu izbornog zakona kako bi Hrvati konačno bili pravedno politički zastupljeni.

„BiH može funkcionirati jedino tako da se i Hrvati, i Bošnjaci i Srbi dobro osjećaju u njoj”, zaključio je Stier.

FENA

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

Zovko opet priziva federalizam: Uzrok krize u BiH eliminacija Hrvata

Published

on

By

Željana Zovko, zastupnica (HDZ/EPP) u Evropskom parlamentu koristi svaku dala je skandalozne ocjene trenutne političke situacije u BiH. Ovaj put je govorila za Glas Savonije te kazala kako su Hrvati u BiH godinama upozoravali na nasilne izmjene Dejtonskog i Pariškog mirovnog sporazuma, koji ih je, kako je ustvrdila, učinio građanima drugog reda u Federaciji BiH i trećeg reda u RS.

“Kao rezultat ovih izmjena Hrvati su četiri puta imali nametnutog člana Predsjedništva BiH izabranog glasovima bošnjačke većine u Federaciji, što je bilo očito kršenje duha Dejtonskog sporazuma, temeljenog na jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda. Taj isti član Predsjedništva poslije je sistemski eliminirao hrvatske diplomate iz ambasada BiH, čime je oslabljena mogućnost upozoravanja na dugogodišnje probleme koji podrivaju Daytonski sporazum iznutra”, tvrdi Zovko.

Zatim je Zovko hvalila hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

“Tokom prvog mandata naših zastupnika u Evropskom parlamentu premijer Andrej Plenković je, tada kao zastupnik, uspješno artikulirao hrvatsko pitanje kroz amandmane na izvještaje koje je tadašnja izvjestiteljica za BiH, Doris Pack, izložila. Ključna teza bila je da je federalizam jedini održivi odgovor na separatističke tendencije u RS i unitarističke u Sarajevu, koje su godinama razdirale BiH nakon eliminacije Hrvata – jedinog istinskog mosta između ove dvije suprotstavljene struje. Od tada pa nadalje političko Sarajevo koristilo je diplomatiju i lobistički utjecaj, i na međunarodnoj sceni i unutar Hrvatske preko medija, kako bi hrvatsko pitanje u BiH ostalo u sjeni.

Advertisement

Pokušalo se prikriti problem legitimnog predstavljanja Hrvata, a istovremeno se antagonizirao SNSD u RS i skretala pažnja na sekundarna pitanja koja su mogla biti rješavana kroz pregovore”, kazala je Zovko.

Govorila je i o aktuelnim potezima Milorada Dodika.

“Dok se Evropa suočava s ratom u Ukrajini i ruskom agresijom, Milorad Dodik traži zaštitu od aktera koji su EU strateški suprotstavljeni, što podsjeća na situaciju kada je bošnjačka politička scena pružala podršku iranskim predstavnicima unatoč njihovoj zabrani pristupa Evropskom parlamentu. Ove pogrešne političke kalkulacije i izbor strateških partnera u turbulentnom geopolitičkom trenutku jasno pokazuju koliko se odnosi unutar BiH, ali i s međunarodnim akterima, oblikuju bez jasne dugoročne strategije.

Jedino je rješenje rezolucija koja je upozorila da je put naprijed za BiH iz ove ovisnosti o međunarodnom faktoru, federalizam. Federalizam je to pokazao i na primjeru Belgije, gdje je učvrstio zemlju u srcu Evrope i napravio je sjedištem evropskih institucija, gdje sva tri naroda, Valonci, Flamaci, a i njemačka govorna manjina, imaju udio u vlasti i interes da ta zemlja opstane. Ništa drugo, što nije evropski, Hrvati ne traže za sebe u BiH”, poručila je Zovko.

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

Vukanović o Stevandiću: Upadanje u bošnjačke stanove i glumljenje komandosa pred kamerama mu je bio krajnji domet vojničke borbe

Published

on

By

Od kako je za njim raspisana potjernica i određen pritvor od strane Suda BiH, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić pojačano kroz stihove isijava i izbacuje iz sebe ogromnu količinu mržnje, koja je usmjerena prema neistomišljenicima i političkim protivnicima, koje uporno etiketira, stavlja metu na čelo, proglašava izdajnicima, i to samo par dana nakon što je sa skupštinske govornice poručio da će pobiti sve opozicionare i političke protivnike, poručio je Nebojša Vukanović, zastupnik u NSRS.

– Osim što je neprimjereno i bolesno, njegovo ponašanje i sramni istupi su veoma opasni, a mene kao istoričara umnogome podsjećaju na sredinu tridesetih godina prošlog vijeka u Njemačkoj i jezik kojim su fašisti govorili i pisali o Jevrejima, kasnije i drugim skupinama stanovništva koje su smatrali svojim protivnicima.

Iako po mojim saznanjima nikada nije služio vojsku, a upadanje u bošnjačke stanove u Kotor Varoši i glumljenje komandosa pred kamerama mu je bio krajnji domet vojničke borbe za Republiku Srpsku u Otadžbinskom ratu, Stevandić ne prestaje da grubo i neprimjereno zloupotrebljava demobilisane borce i boračku populacija za političke obračune. To svemu daje posebnu dimenziju licemjersta, jer je poznat „patriotizam“ vlasti i odnos prema borcima, koje su protekle skoro tri decenije na vlasti doveli na prosjački štap, pretvorili u puku sirotinju koja se bori za golu egzistenciju i preživljavanje, a sa druge strane su dezertere i lažnu „elitu“ kroz korupcionaške afere napravili milionerima od narodnog novca, poručio je Vukanović.

Nastavi čitati

BiH

Stevandić tvrdi da mnogo država tajno podržava RS: “Razgovori s Trumpovom administracijom idu u dobrom pravcu”

Published

on

By

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić govorio je o podršci koju taj entitet navodno ima u svijetu, tvrdeći pri tome da postoje zemlje koje ih podržavaju, ali to ne govore glasno, kao i da je uspostavljen uspješan kontakt s administracijom Donalda Trumpa.

Stevandić je u intervjuu za podgoričku Borbu naglasio da u odbrani RS-a ima podršku Srbije, Rusije i Mađarske, kao i mnogih drugih zemalja koje, kako tvrdi Stevandić, svoje stavove po ovom pitanju ne iznose javno.

“Mnogi u svijetu javno podržavaju našu borbu za ustavom zagarantovana prava, poput Srbije, Mađarske ili Rusije, a broj onih koji to javno ne govore daleko je veći. Mi smo jedini u BiH koji zagovaramo mir i političku borbu za svoj opstanak”, rekao je Stevandić.

Naglasio je da Banja Luka ima ostvarene kontakte s novom američkom administracijom i da razgovori idu u dobrom pravcu, ali da je “potrebno vrijeme za normalizaciju odnosa koji su narušeni odlukama bivše američke administracije na čelu sa Joeom Bidenom”.

Prema njegovim riječima, potjernice su završni pokušaj obračuna sa RS-om, s ciljem da ona nestane, ili da nastavi samo formalno postojanje, a da njeno rukovodstvo bude izolovano do trenutka dok ne bude eliminisano, kako kaže, “politički, a možda i fizički”. Tvrdi da je ta operacija počela dolaskom Christiana Schmidta u BiH bez odluke Vijeća sigurnosti UN-a.

Advertisement

On je naveo da je bjegunac od zakona i prvi čovjek entiteta Milorad Dodik prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja “samo zato što je rečeno da se Schmidtove odluke neće primjenjivati u RS-u”. Prema njegovim riječima, to je kap koja je prelila čašu nakon koje je NSRS donijela svoje zakone. To je, inače, uobičajeni narativ rukovodstva RS-a, kojim pokušavaju skinuti krivicu sa sebe i prebaciti je na visokog predstavnika.

“Paradoksalno, naša odbrana Ustava BiH i Ustava RS okarakterisana je kao napad na ustavni poredak BiH. Opet na osnovu izmjena Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo nelegalni i nelegitimni Schmidt”, izjavio je Stevandić.

Stevandić smatra da je “vrhunac apsurda – raspisivanje centralne potjernice”, a potom i slanje zahtjeva Interpolu za raspisivanje međunarodne potjernice jer zvaničnici RS-a više neće da se odazovu Tužilaštvu BiH koje, kako on to kaže, “provodi egzekuciju Srba po nalogu Schmidta”.

Prema njegovim riječima, ako se Interpol bude vodio pravdom i svojom dosadašnjom praksom, taj zahtjev će biti odbačen.

Advertisement

“Neće doći do hapšenja jer mi nismo nikakvi bjegunci nego nosioci najviših funkcija u RS-u. Izabrao nas je narod, mi smo štićene ličnosti. Uz to, ja kao narodni poslanik imam imunitet od krivičnog gonjenja za sve što uradim u Narodnoj skupštini. Taj imunitet nikad niko nije ukinuo”, naglasio je Stevandić.

Dotakao se i Zapada, tvrdeći da trenutno koegzistiraju dvije vrste zapadne politike. S jedne strane američka, koja se kako tvrdi zalaže za ukidanje ratova i kriza širom svijeta, koja je spremna na saradnju sa Rusijom, te s druge strane evropska politika koja po njegovim riječima želi ratove, obojene revolucije, nametanje svoje volje drugima.

Stevandić očigledno miješa babe i žabe, s obzirom na to da svoje neustavno djelovanje povezuje s trenutnim studentskim protestima u susjednoj Srbiji.

“Nije slučajno da su na nas u RS-u krenuli onda kada su uvjereni da je Srbija zbog protesta oslabljena i da zbog toga neće moći da pomogne RS-u. Varaju se. Imamo snažnu političku i ekonomsku podršku Srbije, bez ugrožavanja BiH”, naveo je Stevandić.

Advertisement

Prema njegovim riječima, Srbija je itekako sposobna da pomogne RS-u dok istovremeno “privodi kraju svoju borbu protiv unutrašnje obojene revolucije”.

 

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije