Connect with us

BiH

Biznismen iz Izraela: Ko je zapravo Amir Gross Kabiri koji prijeti gadonačelnici Karić

Published

on

Pouzdani izvori Žurnala navode da je Amir Kabiri prije desetak dana u MUP-u HNK davao izjavu na okolnosti nekoliko krivičnih prijava koje se odnose na poslovanje „Aluminij industrije“ nakon što je ova novonastala firma anektirala Aluminij

 

Izraelac Amir Gross Kabiri, zakupac mostarskog Aluminija koji se proglasio vlasnikom ove firme stvarane 50 godina, nastavlja podupirati Rusiju. Prema saznanjima Žurnala, samo za prvih devet mjeseci ove godine „Aluminij Industrija“ uvezla je iz ove zemlje pod sankcijama zbog agresije na Ukrajinu, sirovinu za proizvodnju vrijednu oko 110 miliona maraka!

 

Tokom prethodne, 2022 godine, „Aluminij industrija“ je iz Rusije uvezla nelegiranog aluminija za približno 225 miliona maraka!

 

Tu dolazimo do malog paradoksa. Dok posljednjih dana svojim objavama na društvenim mrežama iskazuje puni patrotski naboj u ratu sa Palestincima, Kabiri uporedo posluje sa državom koju iz Izraela označavaju kao nekog ko podržava njihove neprijatelje.

 

Nedavno su iz „Aluminij industrije“ potvrdili da rade sa smanjenim kapacitetom sa obrazloženjem da čekaju bolje tržišne uslove. Umjetnička galerija „Hub“, još jedna Kabirijeva akvizicija u okviru preuzimanja Aluminija je privremeno zatvorena, kažu zbog tehničkih radova.

 

Sve ovo inicira pitanja koja se postavlja posljednjih dana u Mostaru – da li se nešto dešava sa tvornicom i gdje je zapravo Amir Gross Kabiri?

 

– Moja cijela obitelj je u Izraelu, Tel Aviv gdje žive je u raketnom dometu, ali oni ostaju tamo, i ja ću im se uskoro pridružiti – izjavio je Kabiri prije dvije sedmice dajući intervju za portal Hercegovina.info.

 

Da li je Kabiri zaista u Izraelu, za sada nema potvrde. Pouzdani izvori Žurnala navode da je prije desetak dana u MUP-u HNK davao izjavu na okolnosti nekoliko krivičnih prijava koje se odnose na poslovanje „Aluminij industrije“, nakon što je ova novonastala firma anektirala Aluminij. Davanje izjave je organizovano u večernjim satima, kako bi bilo što manje „očiju“ u cijeloj operaciji. Nakon toga „nestaje“.

 

Podsjetimo, jednu od krivičnih prijava podnijela je Udruga malih dioničara DIAL kojom traže istragu o prodaji koksnih anoda iz pogona Aluminija. Tvrde da su te anode. po deset puta nižoj cijeni od tržišne, prodate „Aluminij Industriji“ koja ih je potom u Luci Ploče pretovarila na jedan ruski brod. Šteta po Aluminij procijenjena je na 4,5 miliona maraka.

 

– Ovo više nije državna tvrtka, već privatna –  reći će Kabiri za hercegovina.info.

 

Za njega, kao ni vrh HDZ-a, odnosno stranačkog šefa  Dragana Čovića, naravno nema ništa sporno u uslovima pod kojim je preuzet Aluminij nakon gašenja peći uzrokovanih prekomjernim dugom.

 

Kabiri je „u igru“ uveden pod krinkom konsolidacijskog postupka Aluminija. Ubrzano registruje vlastitu firmu “Aluminij Industrija”, da bi slijedila izmjena, pa je kao vlasnik upisana kompanija „M.T. Abraham Group“ registrovana u „off shore“ zoni u Panami.

 

Bilo bi zanimljivo da Kabiri dokumentuje tvrdnju da je u protekle tri godine u Aluminij investirao 30 miliona maraka. U 2022. godini „Aluminij industrija“ prometuje više od jedne milijarde maraka uz dobit od 55 miliona maraka!

 

Kako ostvaruje veliku dobit? Jednostavno, ne koriste skupu proizvodnju elektrolizom, nego kako nam objašnjavaju stručnjaci, pretapaju nelegirani aluminij kojeg u najvećoj mjeri uvoze iz Rusije te Indije.

 

Stara firma Aluminij je sa 900 „spala“ na 14 radnika, i dalje proizvodi milionske gubitke, no niko više ne pita šta je sa 450 miliona obaveza nastalih do uslovnog gašenja tvornice. Kažemo uslovnog jer je te pogone prisvojio Kabiri. Formalno, njemu su pogoni Aluminija iznajmljeni na 30 godina sa zanemarljivom mjesečnom rentom u odnosu na profit.

 

Kabiri je u jednom ostao dosljedan. Održava veze sa Rusijom nastale prije dolaska u Mostar.  Predsjednik je “Hermitage Museum Foundation Israel” konektovanu na “The State Hermitage Museum” u St. Petersburgu, U prevodu, riječ je o čuvenom ruskom državnom muzeju Ermitaž u Sankt Peterburgu.

 

Dragan Čović boravio je 10. februara 2020. godine u Rusiji, kao gost  predsjednice Federalne skupštine Ruske Federacije Valentine Matviyenko, Putinu bliske osobe. Deset dana nakon Čovićeve posjete, Amir Gross Kabiri registruje firmu “Aluminij Industrija d.o.o” i počinje medijsku ofanzivu kojom grupaciju prikazuje kao posljednju nadu za Aluminij.

 

Kupujući sirovine, u Rusiju je za vrijeme njene agresije na Ukrajinu, „upumpao“  335 miliona maraka…

 

BiH

Fadil Novalić slavi u zatvoru: “Dragi moji prijatelji, obradovala me je ova vijest”

Published

on

By

Presuđeni bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić u srijedu, 22. januara ponovo se oglasio na društvenoj mreži Facebook.

Ovaj put se pohvalio brojem pratitelja na društvenim mrežama.

 

“Dragi moji prijatelji, obradovala me je vijest da moja stranica ima 45.000 pratitelja. Hvala Vam”, napisao je.

 

Podsjetimo, Novalić, koji je osuđen na četiri godine zatvora zbog zloupotrebe prilikom javne nabavke medicinskih respiratora iz Kine tokom pandemije koronavirusa izdržava četverogodišnju zatvorsku kaznu u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija Bosne i Hercegovine, u Vojkovićima.

Nastavi čitati

BiH

Oglasio se SDP o protestima: “Većina je za minimalnu platu, nastavljamo borbu”

Published

on

By

U toku trajanja protesta poslodavaca ispred zgrade Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) oglasio se SDP. Iz ove stranke su na Facebooku objavili fotografiju uz kratku poruku, piše Klix.
“Većina je za minimalnu platu. SDP će nastaviti borbu za radničko dostojanstvo”, naveli su iz SDP-a.Kao glavni zahtjev poslodavaca navedena je hitna suspenzija i revizija odluke o minimalnoj plati na način da 700 KM bude oporezivo, a 300 KM neoporezivo.

Pozvali su parlament na odgovornost i da sankcionišu djelovanje premijera Nermina Nikšića (SDP).

Prema posljednjim procjenama protestu je prisustvovalo između 1.000 i 2.000 osoba.

Nastavi čitati

BiH

Poduzetnik Šaban Efendić: Neka smanje oporezivi dio, a mi ćemo podići dodatno plate radnicima

Published

on

By

Poduzetnik Šaban Efendić jedan je od mnogobrojnih poslodavaca koji su danas došli na protest pred zgradu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) u Sarajevo.

On je u izjavi za Klix.ba kazao da se odazvao protestu kako bi podržao zahtjeve privrednika koji su upućeni Vladi FBiH.

“Vlada FBiH bi trebala da razgovara s nama, da se konsultuje s nama, mi smo ti koji punimo budžete, a ne da preko noći donose odluke kao u nekim komunističkim sistemima ili autokratnim gdje autokrata preko noći donese neku odluku i kaže: ‘Mora biti ovako'”, kaže Efendić.

Dodaje da je privreda u BiH izdržala i veće namete i da je tek odnedavno situacija poboljšana te je privrednike strah pogoršanja.

“Očigledno da žele da pune budžete i krpe rupe. Mi nismo protiv ove minimalne plate, plata neka ide i više. Ovo što se oporezuje, neka se smanje oporezivi dio za 200 ili 300 maraka, a mi ćemo još više podići platu radnicima”, poručuje Efendić.

Mnogi od privrednika zbog straha od inspekcije nisu htjeli pred kamere. Kažu da su u posljednjem periodu izloženi velikom pritisku.

Na protestu je bio manji broj radnika te su većinom prisustvovali poslodavci.

Nastavi čitati

BiH

Poslodavaci pred Vladom FBiH u Sarajevu blokirali saobraćaj: “Đavo nek vas nosi, visoki su doprinosi”

Published

on

By

U toku su veliki protesti poslodavaca pred zgradom Vlade Federacije BiH u Sarajevu. Protest se održava zbog odluke o minimalnoj plaći od 1.000 KM koju je Vlada donijela, a istovremeno nije smanjenja stopa doprinosa, piše Faktor.
Okupljeni su blokirali saobraćaj. Skandiniraju “Nametnuti izađi”. Među transparentima su natpisi “Đavo nek vas nosi, visoki su doprinosi”, “Veća plaća Da skupi Tuarezi Ne”, “Udruženja vam poručuju: Od vrlih nameta, nema salameta”…
Nastavi čitati

BiH

Raspodjela 592 miliona KM: Objavljeno ko će sve u FBiH dobiti povišice i veća primanja

Published

on

By

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike predstavilo je budžet za 2025. godinu u iznosu od 592 miliona KM, koji je usmjeren na unaprjeđenje socijalne zaštite i pružanje podrške najranjivijim kategorijama društva.

Najveći dio budžeta, 531 milion KM, namijenjen je podršci najranjivijim članovima društva, među kojima se posebno izdvajaju sredstva za naknade osobama s invaliditetom u iznosu od 285 miliona KM. Za naknade civilnih žrtava rata, odnosno ranjene civile, roditelje ubijene djece i žrtve ratnog zločina silovanja, obezbijeđeno je 26 miliona KM, dok je za naknade roditeljima njegovateljima, koji brinu o članovima porodice sa 100 postotnim invaliditetom, predviđeno 39 miliona KM, što omogućava mjesečnu naknadu od 1.000 KM, u odnosu na 619 KM u protekloj godini, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Posebna pažnja za djecu

Posebna pažnja posvećena je djeci, pa je za dječiji dodatak osigurano 166 miliona KM, što će omogućiti isplatu od 190 KM po djetetu za oko 70.000 djece u Federaciji. Također, za svako novorođenče u Federaciji BiH predviđena je jednokratna podrška od 1.000 KM, za što je osigurano 15 miliona KM.

Podrška penzionerima kroz različite programe iznosi 2,24 miliona KM, od čega su dva miliona KM namijenjena za banjsko liječenje i rehabilitaciju, dok su dodatna sredstva usmjerena na podršku radu udruženja i organizacija koje zastupaju prava ove populacije.

S ciljem jačanja kapaciteta centara za socijalni rad u Federaciji BiH izdvojeno je 3,7 miliona KM, što uključuje sredstva za administrativnu obradu socijalnih davanja po federalnim propisima u iznosu od 1,7 miliona KM, dok je dva miliona KM predviđeno za infrastrukturne projekte koji će unaprijediti uslove rada ovih ustanova.

Za razvoj socijalnih usluga u lokalnim zajednicama planirano je šest miliona KM, od čega su značajna sredstva usmjerena za podršku u radu javnih kuhinja, domova za djecu bez roditeljskog staranja i domova i dnevnih centara za starije osobe, dnevnih i servisnih centara za djecu i osobe sa invaliditetom i teškoćama u razvoju, kao i za podršku organizacijama koje rade na poboljšanju položaja djece i osoba s invaliditetom.

Posebnu pažnju Ministarstvo je i ove godine posvetilo zaštiti žena i djece žrtava rodnozasnovanog nasilja, za što je i u 2025. godini planirano 1,5 miliona KM.

Socijalno zbrinjavanje

Za ustanove trajnog socijalnog zbrinjavanja osigurano je pet miliona KM, od čega će dva miliona KM biti usmjereno na unaprjeđenje usluga, a tri miliona KM na obnovu postojećih i izgradnju dodatnih objekata.

Za program podrške zapošljavanju ranjivih kategorija stanovništva planirano je 28 miliona KM, uz poseban fokus na dugotrajno nezaposlene, žene i osobe s invaliditetom.

U 2025. godini za organizaciju i obilježavanje Dječije nedjelje u gradovima Federacije BiH predviđeno je 200.000 KM, dok je za podršku stanovništvu kroz programe Crvenog krsta planirano 830.000 KM, od čega dio sredstava za socijalno ugrožene porodice i pakete podrške porodiljama, a dio za provođenje programa zapošljavanja i pružanja socijalnih usluga u kući, gerentodomaćica.

Osim navedenog, Ministarstvo je osiguralo 500.000 KM za osnivanje Porodičnog fonda, kao i isti iznos za uspostavljanje Zavoda za socijalnu zaštitu, čime se dodatno jača institucionalni okvir socijalne zaštite u Federaciji BiH.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić istakao je da ovaj budžet nije samo finansijski okvir, već i poruka da država prepoznaje i aktivno odgovara na potrebe svojih građana, piše Fokus.

– Svaka stavka našeg budžeta odražava našu posvećenost pružanju sigurnosti i podrške građanima, naše nastojanje da prepoznamo potrebe u društvu i adekvatno ih podržimo. Ovaj budžet je, s jedne strane pokazatelj brige o najugroženijima, a s druge, naša vizija razvoja sistema socijalne zaštite i osnaživanje usluga u lokalnim zajednicama – poručio je ministar Delić, navodi se u saopćenju.

Nastavi čitati

BiH

Sami sebi možete uplaćivati staž, koliko je to u novcu mjesečno u ovoj godini?

Published

on

By

U Federaciji BiH i dalje postoje poslodavci koji ne uplaćuju redovno doprinose za penzijsko uposlenicima. To radnicima uzrokuje probleme jer neće imati dovoljno plaćenog staža kod odlaska u penziju. Iz tih razloga ljudi se odlučuju da sebi uplaćuju staž.
– Iznos dobrovoljnog osiguranja u 2025. godini je 359,89 KM, a koji je baziran na prosječnoj plaći iz 2024. godine – kazao nam je Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Osiguranje se regulira u Zavodu PIO sklapanjem ugovora i uplaćuje se mjesečno.
U prošloj godini dobrovoljno osiguranje iznosilo je 329,63 KM.
Dobrovoljno osiguranje može uplaćivati svaka osoba starija od 15 i mlađa od 65 godina života, a koja ima prebivalište u Federaciji BiH i koja se ne nalazi u obaveznom osiguranju. Dakle, koja nije u radnom odnosu.
Staž se počinje računati od trenutka predaje dokumentacije, piše Faktor.
Kod plaćanja staža u poslovnicu Zavoda PIO osoba mora donijeti i ljekarsko uvjerenje, Kvesića smo pitali zašto.
– Zakon kaže da za ostvarivanje prava na dobrovoljno osiguranje treba ispunjavati opću zdravstvenu sposobnost – kazao nam je Kvesić.
Kod uplate dobrovoljnog osiguranja osobi ne treba firma kao posrednik. Osoba se registrira, dobije rješenje o dobrovoljnom osiguranju i taj staž se računa kao penzijski, odnosno, redovni staž.
U Zavodu PIOFBiH rečeno nam je ranije kako se događalo da naši ljudi, a koji su vani, imaju nekih 13 ili 14 godina staža ovdje, sebi plaćaju staž kako bi namirili na 15 godina jer to je minimum koji je potreban da se ode u penziju sa 65 godina života.
Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije