Connect with us

USK

Boris Horvat kojeg je SDA progurala kao zajedničkog kandidata za načelnika Velike Kladuše priznao da je blizak Fikretu Abdiću

Published

on

Horvata smo pitali da li je blizak Fikretu Abdiću, a on je kazao : „ Jesam, da“. S ove dvije riječi dokazan je sav apsurd koalicije Zajedno za Veliku Kladušu , predvođenom SDA koja se navodno udružila da predloži kandidata koji će moći pobijediti onog iz Abdićeve stranke, a sada je i sam Horvat potvrdio da je bio i potpredsjednik u “babinoj” stranci
Autor: Semira Degirmendžić

Centralna izborna komisija BiH objavila je preliminarne liste kandidata za načelnike i općinska vijeća i gradske skupštine na predstojećim lokalnim izborima 6. oktobra.

Dok otvorite dokument s kandidatima, na prvom mjestu su oni za načelnika Općine Velika Kladuša.

S aspekta izborne utrke za poziciju prvog čovjeka tog grada, Velika Kladuša posebno je zanimljiva jer je proteklih 12 godina na njenom čelu bio presuđeni ratni zločinac Fikret Abdić, zvani „babo“, koji se nije mogao kandidirati ponovo za tu poziciju, jer je izmjenama Izbornog zakona BiH koje je ove godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt ratnim zločincima zabranjena kandidatura za bilo koju funkciju.

Advertisement

Od pet kandidata, četiri imaju veze s “babinim” laburistima

Iako se očekivalo da će Abdićeva Laburistička stranka kandidirati za načelnika nekog od članova Fikretove porodice , to se nije desilo. Laburisti su kandidirali Amira Đogića koji i ne važi za „jakog“ kandidata koji bi mogao ostvariti značajniji rezultat .

Međutim, od pet kandidata za načelnika, pored Đogića, još njih čak troje na neki način su bili ili su još uvijek bliski i Fikretu Abdiću i laburistima, samo su „presvukli“ dresove i u natjecanje za načelnika idu kao prijedlozi nekih drugih stranaka, tako da bi njihovim izborom bilo teško očekivati da će provoditi neku drugu politiku mimo one koju su podržavali decenijama ili godinama.

Zato laburisti nisu ni trošili previše energije na odabir kandidata za načelnika, jer računaju na to da će jedan od kandidata koje smatraju „svojima“ dobiti dovoljan broj glasova da nastave „babinu“ politiku.

Advertisement

Kandidat je i Ismet Hušidiću, u ime Stranke Krajiškog jedinstva BiH Hušidić je nekada bio savjetnik Fikreta Abdića i važio je za „sivu eminenciju“ u Laburističkoj stranci.

I Delila Šahinović jedina dama među kandidatima na neki način je bila povezana s laburistima, jer je njen preminuli suprug ranije bio zastupnik Laburističke stranke u Skupštini USK-a. Ona u utrku za načelnicu ide kao nezavisna kandidatkinja.

No, kandidat koji važi za onog koji je najviše blizak Fikretu Abdiću i njegovoj porodici je Boris Horvat.

Ali, najveći apsurd je to što je Horvat kandidat kojeg je SDA “progurala” za zajendičkog kandidata stranaka koje sebe svrstavaju u probosanski blok i onaj koji se protivi Abdićevoj politici., o čemu je Raport već psiao.

Advertisement

Inače,Horvatu su podršku dali i velikokladuški SDP, NS, NIP, DNZ i DF. Svi su oni pri davanju te podrške isticali kako je Horvat „uspješan poduzetnik“ i niko se nije ni osvrnuo na to što postoje brojni dokazi koji svjedoče o tome da je Horvat blizak laburistima i Fikretu Abdiću.

Zašto su probosanske stranke podržale osobu blisku Abdiću

Da je to tako potvrdio je i sam Horvat u razgovoru s novinarkom Raporta. Naime, nakon što je CIK objavio liste kandidata, Horvata smo pitali da li je blizak ratnom zločincu Fikretu Abdiću.

Fotografija Borisa Horvata sa zločincem Fikretom Abdićem i njegovim laburistima

„ Jesam, da“- odgovorio je Horvat Raportu o čemu posjedujemo i audio snimak.

S ove dvije riječi dokazan je sav apsurd koalicije Zajedno za Veliku Kladušu koja se navodno udružila da predloži kandidata koji će moći pobijediti onog iz Abdićeve stranke. Jer, Abdića više nisu trebali pobjeđivati , on je iz utrke izbačen zakonskom odredbom.

Advertisement

Stoga se i postavlja pitanje, je li SDA u stvari željela po svaku cijenu na čelu Kladuše nekog bliskog Abdiću, a ne nekog protivnika Abdićeve politike.

Jer, kako drugačije tumačiti nastojanja i uspjeh u tome da se kao zajednički kandidat „progura“ čovjek koji je itekako blizak Abdiću i to čak i ne krije.

Na upit Raporta, hoće li ukoliko bude izabran za načelnika Velike Kladuše nastaviti druženja s Fikretom Abdićem i hoće li provoditi Abdićevu politiku, Horvat se nasmijao i pitao „da li ga zezamo“, a na našu konstataciju da postoje brojne fotografije koje govore o njegovoj bliskosti s Abdićem i laburistima, Horvat nam je prvo kazao da postavljamo „provokativna pitanja“, a onda nam je otkrio da je on čak bio potpredsjednik DNZ-a, kako se Laburistička stranka zvala prije preimenovanja.

Horvat nam zamjerio što nismo našli da je bio i potpredsjednik Abdićeve stranke

„To su provokativna pitanja, pa da sam blizak s Fikretom Abdićem, zar bih se kandidovao za načelnika? Ja sam bio mjesec dana potpredsjednik DNZ-a, bio sam potpredsjednik u njegovoj stranci. Kako to niste našli ?“- uzvratio je kontrapitanjem na naše upite Horvat, koji je dodao da je on u međuvremenu osnovao Kladušku stranku privrednog prosperiteta, jer je „vidio gdje vodi Abdićeva politika.“

Advertisement

No, fotografije svjedoče o tome da je Horvat i nakon toga bio blizak s Abdićem, a kada smo mu to rekli, “okrenuo je ploču”.

Fotografije Borisa Horvata sa zločincem Fikretom Abdićem i njegovim laburistima

„Ja sam s njim uvijek bio dobar iz razloga da bih Konjičkom klubu izvukao koji dinar, da može da živi jedino udruženje građana na općini Velika Kladuša“- kazao je Horvat bez imalo ustezanja priznajući da je zbog interesa bio „dobar“ s Abdićem, ne pojašnjavajući je li morao na tu korist i on osim „prijateljstva“ uzvratiti nekom uslugom.

Inače, Horvat je bio jedno vrijeme i na čelu Konjičkog kluba u Kladuši o čemu je Raport već pisao.

Iako se za Horvatovu bliskost s ratnim zločincem Fikretom Abdićem i njegovom strankom znalo i ranije, sada je on sam otklonio svaku dilemu o tome da je „uvijek bio dobar s njim“, a čak je priznao da je bio i potpredsjednik Abdićeve stranke.

Ne ulazeći u to koliko je trajao Horvatov status „abdićevca“ niti koliko je iskreno bilo njegovo prijateljstvo s Abdićem kojeg on danas pravda žrtvom zarad „viših interesa“, odnosno opstanka Konjičkog kluba u VelikoJ Kladuši, sve su ovo podaci koji nedvojbeno potvrđuju da je SDA izlobirala da druge stranke podrže čovjeka koji jeste blizak Fikretu Abdiću.

Advertisement

Zašto je to SDA uradila, moraju prije svega pojasniti svojim članovima u Velikoj Kladuši od kojih su mnogi zbog Abdićeve sramne, izdajničke uloge u ratu ostali bez najužih članova porodice, a u poratnom periodu upravo su načelnici iz Abdićeve stranke, a potom i on sam ovu nekada prosperitetnu općinu doveli do „prosjačkog štapa“.

Horvat prvo tvrdio da smo ga “zamijenili” s jednom od 13 osoba istog imena i prezimena u Hrvatskoj

Ista je odgovornost i na ostalim strankama koje su podržale Horvata, a najviše na Našoj stranci koja je čak povukla svog kandidata Amira Purića, za kojeg su mnogi procjenjivali da bi mogao pobijediti svakog protukandidata iz laburističke stranke, a sve kkao bi kandidat postao Horvat.

Također, navodi SDA i njihovih partnera u kandidaturu Horvata kako je on „uspješan privrednik“ koji može ujediniti „sve strane „u Velikoj Kladuši pod velikim su upitnikom, jer dokumentacija koju je Raport dobio iz Hrvatske govori da je Horvat 2021. godine u Hrvatskoj dugovao oko šest miliona maraka i to u vrijeme prije nego što je njegova firma „Mirakul tera „ u susjednoj zemlji otišla u stečaj, a pred Trgovačkim sudom u Zagrebu vođen je i sudski postupak i prema presudi iz 2015. Horvat je morao platiti oko pola miliona KM .

Faksimil dijela presude Trgovačkog suda u Zagrebu: Horvat tvrdi da ne zna za ovu presudu, ali priznaje da je bio vlasnik firmi koje se spominju u presudi

Horvata smo pitali da li je upoznat s podatkom da je prema podacima hrvatske FINA-e iz 2021. godine on u toj zemlji dužan oko šest miliona KM, odnosno oko 24 miliona tadašnjih kuna.

Faksimil potvrde iz hrvatske FINA-e za 2021.godinu: Boris Horvat duguje oko 24 miliona kuna , ali kandidat za načelnika Velike Kladuše tvrdi da to nije on, iako se isti iznos navodi u izvještaju stečajnog upravnika za nekadašnju njegovu firmu

Horvat nam je prvo kazao da smo ga „sa nekim zamijenili“ i da u Hrvatskoj ima 12 ili 13 osoba koje se zovu Boris Horvat.

Na naš dodatni upit da li je bio vlasnik firme „Mirakul tera“, te Hotela „Miral“ i restorana „Big Mamma“ Horvat je ipak priznao da je bio vlasnik ovih firmi koje se spominju i u presudi koja je u posjedu Raporta.

Advertisement

Međutim, Horvat negira ima „ijednu kunu“ duga u Hrvatskoj , a naš upit znači li to da je dugovanja izmirio odgovorio je potvrdno.

Faksimil dijela Izvještaja stečajnog upravnika u kojem se spominje nekadašnja Horvatova firma, ali on tvrdi da nema dugovanja

Raport će svakako od hrvatskih nadležnih institucija tražiti dodatna pojašnjenja u vezi s ovim dugovanjima.

S obzirom na to da su se pojavile i informacije da je najveći Horvatov motiv da postane načelnik i njegova želja da završi dozvole za svoju firmu „Miral“ u Velikoj Kladuši koja navodno nema svu potrebnu dokumentaciju kada su u pitanju dozvole za neke objekte, pitali smo Horvata da prokomentira i te navode. Na ovo pitanje nismo dobili konkretan odgovor.

„Vidite, prvo gdje sam kupio, šta sam kupio, od koga sam kupio, Nisam nikom ništa dužan, da sam dužan, ne bih mogao ući u Hrvatsku “- zaključio je Horvat za Raport.

Prema informacijama do kojih je došao Raport , jedini kandidat za načelnika Velike Kladuše koji nije blizak politici Fikreta Abdića je Adis Džanić kojeg je kandidirala koalicija NES-Zajedno.

Advertisement

Međutim, protiv Džanića kao zajedničkog kandidata probosanskih stranaka ,u Velikoj Kladuši je najviše bila SDA i to kako ocjenjuju naši izvori u Kladuši zbog animoziteta prema NES-u i bojazni da bi Džanić, odnosno NES mogao dobiti izbore u Velikoj Kladuši.

Magazin

Kako “Frida” zvuči na francuskom: Davor Gobac i bihaćki bend Jall Aux Yeux snimili muzičku poslasticu

Published

on

By

Hrvatski muzičar Davor Gobac snimio je francusku verziju pjesme “Frida” zajedno s bendom Jall Aux Yeux iz Bihaća.

“Ako ste mislili da ste sve vidjeli i čuli, imamo nešto što će vas izuti iz papuča: Davor Gobac pjeva na francuskom! Da, da, nije greška u titlovima! Legendarna ‘Frida’ sada zvuči kao soundtrack za film u kojem Jean-Paul Belmondo i Brigitte Bardot voze fiću do Pariza! Za ovaj muzički šok odgovoran je bend Jall Aux Yeux, koji je odlučio Balkanu podvaliti malo francuske kulture i to bez ikakve carinske deklaracije”, poručili su iz spomenutog benda.

Dodali su da ‘Frida’ sada zvuči kao da puši tanke cigarete, nosi beretku i sjedi u kafiću gdje konobar ignoriše mušterije – prava francuska atmosfera.

Nova verzija “Fride” snimana je u studiju Amadeus u Bihaću. Montažer Ervin Duratović potrudio se da sve izgleda fluidno, dok je Daniel Pavlić iza kamere uhvatio svaki detalj, uključujući i trenutke kada je Gobac možda zaboravio tekst (ali to je ionako dio šarma). Za muziku i tekst zaslužan je Davor Slamnig, a aranžman je radio Jasmin Hadžisadiković. Izdavač je Croatia Records.

“Ova verzija Frida pjesme nije samo muzička poslastica – to je dokaz da Gobac može sve! Sljedeći logičan korak? Možda album na japanskom, duet s Dalaj Lamom ili Gobac snima emisiju ‘Kako preživjeti u Parizu bez znanja francuskog’! Slušajte, gledajte, dijelite, a ako osjetite neobjašnjivu želju da jedete baget i pijete vino iz čaše s nogicom – ne brinite, to je samo nuspojava odlične muzike!”, poručuje Jall Aux Yeux.

Advertisement

Nastavi čitati

USK

Banda Afganistanaca u Krajini teroriše izbjeglice: Jezive slike šalju porodicama i traže otkup

Published

on

By

Banda Afganistanaca ordinira određenim područjima BiH i teroriše izbjeglice i migrante koji pokušavaju preći iz BiH u druge zemlje.

Za 36-godišnjeg Bilala, veče 21. juna 2024. prilikom “igre” prelaska iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku – bilo je posebno traumatično, navodi se u početku priče koju je objavio Detektor.

Hrvatska policija je njega i druge izbeglice potisnula natrag – što je praksa koju stručnjaci za ljudska prava, ali i Evropski sud pravde, kritikuju kao kršenje međunarodnog prava.

Međutim, to je bio samo početak Bilalovih muka.

Advertisement

– Zaustavila nas je grupa muškaraca sa maramama i pištoljem, priča ovaj Pakistanac.

– Uhvatili su nas i zatvorili. Bio sam otet osam dana. Tukli su nas. Dva dana sam bio bez hrane, objašnjava Bilal, kome to nije pravo ime.

O prelasku granice često preko šumovitih brda ili polja koji izbeglice i migranti zovu “game”, što u prevodu znači “igra”, novinari BIRN-a su razgovarali putem aplikacije WhatsApp, nekoliko sedmica nakon što je njegova porodica platila otkupninu za Bilalovo oslobađanje.

Tokom višemesečnog istraživanja, BIRN je došao do saznanja da je Bilalova otmica u blizini Velike Kladuše najverovatnije djelo afganistanske kriminalne grupe poznate kao BWK.

Advertisement

Istraživanje BIRN-a zasnovano na razgovorima sa žrtvama, lokalnom policijom, krijumčarima, kao i analizama TikTok profila, fotografija i video-zapisa do kojih su došli, ukazuje da je BWK najnasilnija od svih grupa koje djeluju u BiH.

BWK je uspostavljena krajem 2023. godine i tokom više od godinu dana kontrolisala je brojne rute za krijumčarenje migranata u graničnim područjima BiH.

Nakon otmica članovi BWK-a šalju video snimke porodicama ljudi koje drže u zatočeništvu, tražeći novac za njihovo oslobađanje.

Bilal objašnjava da je njegova porodica platila 3.500 eura za njegovu slobodu, međutim, otkupnine mogu da budu i značajno veće.

Advertisement

Brojni članovi BWK-a su prethodno djelovali i u Srbiji, ali kao članovi drugih bandi. Oni su se povukli nakon što je srbijanska policija na ljeto 2023. pokrenula veliku operaciju razbijanja naoružanih krijumčarskih bandi koje su vodile ratove za teritoriju na granici Srbije sa Mađarskom.

– U Srbiji je postalo mnogo teže. Zato je posao prebačen u Bosnu, kaže za BIRN pakistanski krijumčar Ahmad, kome to nije pravo ime.

Iz Frontexa, Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu, kažu da je broj otkrivenih pokušaja ilegalnih prelazaka granice na Zapadnom Balkanu pao za 79 posto između 2023. i 2024. godine.

Sa smanjenjem broja “mušterija”, krijumčari su postali nasilniji prema izbjeglicama, dodajući krađu, otmice i iznude u asortiman svojih kriminalnih aktivnosti. Otmice su se često dešavale nakon što policija uhvati izbjeglice prilikom prelaska granice i potisne ih nazad, maltene pravo u ruke kriminalnim bandama.

Advertisement

Istraživanje BIRN-a pokazalo je i da su neke žrtve – uključujući i maloljetnike – osim što su bile podvrgnute psihičkom i fizičkom maltretiranju, bile i seksualno zlostavljane, uglavnom muškarci.

Adnan Beganović, glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, potvrdio je saznanja BIRN-a. Tokom 2024. godine nekoliko Afganistanaca je uhapšeno i optuženo za nasilne zločine, upravo kao članovi BWK-a.

On ističe da banda cilja pojedince “za koje misli da su iz bogatijih porodica”.

– Hvataju ih, fizički zlostavljaju, vezuju, prijete im, ucjenjuju ih, pa su primorani da daju kontakt telefon, odnosno da stupe u kontakt sa njihovim porodicama i jave im da moraju platiti otkupninu ili će im nauditi, kaže Beganović za BIRN.

Advertisement

Dodaje kako naplaćuju i po 6.000 eura po osobi i da se novac uplaćuje na račune otvorene uglavnom u Turskoj, iako neki izvori kažu da postoje računi i u Holandiji i Švicarskoj.

Nastavi čitati

USK

Bihać: Objavljen javni poziv za sufinansiranje boravka djece u vrtićima

Published

on

By

Grad Bihać danas je objavio Javni poziv za sufinansiranje boravka i produženog boravka u vrtićima na području Bihaća u sklopu pronatalitetnih mjera za 2025. godinu.

Javni poziv je namijenjen porodicama s troje i više djece koje imaju prebivalište u Bihaću i polaznici su ovdašnjih predškolskih ustanova. Poziv sa smjernicama o neophodnoj dokumentaciji objavljen je na web stranici Grada Bihaća u sektoru Javni pozivi i na društvenim mrežama Grada.

Podsjetimo, ova izdvajanja za podršku porodicama 3+, definisane su Pravilnikom o pronatalitetnim mjerama za 2025. godinu, a za ovu namjenu je u Budžetu Grada izdvojeno 400.000 KM. Osim pobrojanih, Pravilnik uključuje i jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 500 KM za svakog prvačića. Za ovu mjeru javni poziv će biti naknadno objavljen.

Ovi konkretni koraci gradonačelnika Sedića i Gradske uprave, odražavaju predanost Grada Bihaća pružanju podrške porodicama i stvaranju povoljnijih uvjeta za rast i razvoj djece u ovom gradu.

Nastavi čitati

USK

Štete od poplava u Sanskom Mostu procijenjene na 2,2 miliona KM

Published

on

By

Preliminarne štete od nedavnih poplava koje su zahvatile općinu Sanski Most procijenjene su na 2,2 miliona konvertibilnih maraka – rečeno je na današnjoj sjednici Kriznog štaba. Zbog prisustva podzemnih voda i moguće pojave klizišta odlučeno je da se stanje prirodne nesreće, koje je proglašeno prije nekoliko dana, produži.

Prema prvim procjenama, poplavama je bilo ugroženo oko 200 domaćinstava, dok je u 45 stambenih objekata evidentirana direktna šteta. Osim toga, značajna oštećenja pretrpjeli su infrastrukturni objekti, poljoprivredno zemljište i mostovi, pri čemu je na osam mostova neophodna hitna sanacija.

Načelnik Općine Sanski Most Mensur Seferović izjavio je da je sjednica Kriznog štaba bila posvećena analizi posljedica poplava i procjeni trenutne situacije.

Advertisement

“Komisija je zasjedala i prema preliminarnim rezultatima, štete iznose oko 2.200.000 KM. Razmatrali smo mogućnost ukidanja vanrednog stanja, ali smo zaključili da uslovi za to još uvijek nisu ispunjeni. Općinski budžet predviđa interventna sredstva za ovakve situacije, a danas smo uputili zahtjev Vladi Federacije BiH i Vladi Unsko-sanskog kantona za dodatnu finansijsku pomoć. Također, određeni broj stranih donatora i nevladinih organizacija iskazao je spremnost da pomogne, o čemu ćemo naknadno informisati javnost”, kazao je Seferović.

Prema riječima načelnika, najveće štete zabilježene su na mostovima, gdje će biti potrebna sanacija ili rekonstrukcija osam mostova. Također, oštećeno je oko 50 kilometara makadamskih puteva i 100 metara asfaltnog puta.

Advertisement

Komisija za procjenu šteta nastavlja obilazak terena kako bi utvrdila tačne razmjere posljedica koje su poplave ostavile na području Sanskog Mosta.

FENA

Nastavi čitati

USK

Nova ulaganja u razvoj lječilišta Gata, uskoro nova sala za kineziterapiju

Published

on

By

  • Nedaleko od Bihaća, u mjestu Gata, smješteno je lječilište sa prirodnom ljekovitom vodom, po kvaliteti drugo u Evropi. Potencijali ovog lječilišta nedovoljno su iskorišteni, uprkos činjenici da je ulaganje u njega od nemjerljivog strateškog značaja za Unsko-sanski kanton.

 – Čini se da bi ova godina mogla biti prekretnica, jer pored zatvorenog fizioterapeutskog bazena, ova ustanova do kraja juna dobiće i novu salu za kineziterapiju.

Video prilog pogledajte OVDJE.

Nastavi čitati

USK

FOTO Poplave uništile domove u Sanskom Mostu, Rasima Karić nema novca za sanaciju

Published

on

By

Poplave koje su proteklih dana pogodile Sanski Most prouzrokovale su značajnu materijalnu štetu u naselju Karići, gdje su stradala brojna domaćinstva, uključujući i kuću Rasime Karić, stanovnice Sanske ulice koja nema sredstava za obnovu i nade polaže u pomoć države i dobrih ljudi.

Prema riječima Rasime Karić, voda je brzo prodrla u njen dom, uzrokujući velike gubitke.

Foto: Fena

– Voda je najprije ušla u kupatilo kroz WC školjku. Pokušavali smo se odbraniti od te vode, ali nismo uspjeli. Uništen nam je laminat na podu, vrata od soba, dvije mašine. Voda je jednom ušla u kuću 2014. godine i tada smo sve sanirali. Tada sam dobila 3.000 KM pomoći, ali sada nemam sredstava da ponovo obnavljam kuću. Čekamo da dođu na uviđaj i nadamo se nekoj pomoći. Neću ništa dirati, samo ću očistiti malo i neka stoji ovako – kaže Karić.

Foto: Fena

Stanovnici Karića sada sabiraju štetu i očekuju reakciju nadležnih institucija. Mnogi se nadaju finansijskoj pomoći kako bi mogli sanirati posljedice koje su im poplave nanijele.

Advertisement

FENA

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije