“Što se tiče proširenja, moj je osjećaj da se u posljednje vrijeme dogodila neka nova dinamika na tom području. Mislim da je i agresija (Vladimira) Putina na Ukrajinu ubrzala taj proces jer sada mnoge zemlje kandidatkinje žele ubrzati proces”, rekao je hrvatski premijer.
Svijet / Zanimljivosti
Bosancu sude za jezivi zločin u Njemačkoj: Adnan izmasakrirao žrtvu, nalazi obdukcije – šokantni
U Regionalnom sudu u njemačkom Bremenu počelo je suđenje Adnanu H. (28) iz Bosne i Hercegovine, koji se sumnjiči za teško ubistvo svog cimera u radničkom smještaju.
Kako prenose njemački mediji, žrtva je bila izmasakrirana i unakažena u toj mjeri da su i policajci posvjedočili da u svojoj karijeri nisu vidjeli ništa slično. Štaviše, nalazi obdukcije su bili toliko šokantni jer je žrtva imala ogroman broj povreda, uglavnom na gornjem dijelu tijela. Detektiv koji je svjedočio na sudu rekao je da žrtva prvo izudarana, zatim i mučena, vjerovatno tri do pet minuta te na koncu zadavljena.
Kako se moglo čuti tokom suđenja, sve se desilo 13. juna između 1.25 i 5.30 ujutro, u kući gdje su bili smješteni radnici u mjestu Geestemünder.
Jedan od radnika iz susjedne sobe čuo je glasnu buku i udarce, a zatim je pozvao gazdu za kojeg su radili i rekao mu da riješi problem sa dvojicom problematičnih kolega. Drugi radnik, koji se tu noć kasno vratio u smještaj rekao je da je Adnana H. zatekao u zajedničkoj kuhinji kako puši. Navodno mu je rekao da je njegov 50-godišnji cimer mrtav.
Policija je o svemu obaviještena tek nakon nekoliko sati. Policajci kažu da je to bilo jedno od najgorih mjesta zločina na kojem su bili. Pokušali su da uzmu izjave svjedoka, ali svi su oni slabo govorili njemački. U međuvremenu, osumnjičeni je pobjegao iz kuće.
Policija je krenula u potragu, ali bez rezultata. Nakon dva dana, policajac koji nije bio na dužnosti, slučajno je prepoznao osumnjičenog i uhapsio ga na ulici. Osumnjičeni nije pružao otpor. Kako mediji prenose, Adnan H. nije svjedočio niti se htio izjasniti o krivici.
Suđenje će biti nastavljeno, prenose Nezavisne.
Svijet / Zanimljivosti
U bizarnoj nesreći u Austriji teško povrijeđen Bosanac: Policija traži svjedoke događaja
U bizarnoj nesreći u Austriji, koja se dogodila ove sedmice, teško je povrijeđen 54-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine.
Kako je saopćeno iz salzburške policije, sve se dogodilo oko 1 sat ujutro, 8. decembra, kada je 20-godišnja vozačica iz Salzburga vozila ulicom Itzlinger Hauptstraße prema ulici Elisabethstraße.
U jednom trenutku, kako je rekla policiji, naglo je usporila i učinilo joj se da je “možda nešto pregazila”. Kada je izašla iz automobila, zatekla je osobu kako leži na tlu.
Vozačica je, dalje navodi policija, izjavila da vjerovatno nije vidjela osobu zbog jake kiše i munje. Povrijeđenom 54-godišnjem muškarcu iz BiH pružena je hitna medicinska pomoć na mjestu događaja, a zatim je kolima hitne pomoći prevezen u bolnicu, gdje je zadržan s teškim povredama.
Alkotest koji je urađen vozačici bio je negativan.
“Policija poziva svjedoke koji imaju informacije o nesreći da se obrate odjelu saobraćajne inspekcije Salzburga na telefonski broj 059 133 554040 ili drugoj policijskoj stanici”, poručuju iz ove policije.
Radiosarajevo.ba
Svijet / Zanimljivosti
Nove fotografije s Epsteinovog imanja prikazuju Trumpa, Clintona i Gatesa
Fotografije uključuju nikada prije viđene snimke Epsteina na njegovom privatnom ostrvu i fotografije njega s poznatim ličnostima poput američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Ministarstvo pravosuđa SAD-a približava se roku za objavljivanje svih dokumenata vezanih za Epsteina.
Mandat Ministarstva pravde odvojen je od dosijea koje objavljuje Kongres, koji provodi vlastitu istragu o slučaju Epstein i traži od njegovih nasljednika dokumente i fotografije koji će poslužiti u istrazi.
Ministarstvo pravde ima rok do 19. decembra da objavi sve dokumente vezane za slučaj Epstein. Taj rok proizilazi iz zakona koji je usvojio Kongres, a potpisao Trump prošlog mjeseca.
Fotografije Epsteina prikazuju s moćnim ljudima, uključujući bivšeg predsjednika Billa Clintona i milijardera Billa Gatesa.
Epsteinova povezanost s mnogim poznatim ličnostima, zajedno s raznim neodgovorenim pitanjima o slučaju i njegovim samoubistvom 2019. godine u zatvoru na Manhattanu dok je čekao suđenje za optužbe za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, potaknula je online teorije zavjere i optužbe.
Na prvoj seriji fotografija objavljenih u petak, Epstein se vidi s više poznatih ličnosti, od kojih se niko još nije oglasio. Mnogi od njih su ranije negirali bilo kakvu nezakonitost u vezi s Epsteinom.
Bijela kuća je objavljivanje fotografija nazvala demokratskom prevarom protiv Trumpa koja je više puta opovrgnuta.
Prema Trumpovim riječima, on i Epstein su se posvađali prije nego što je Epstein prvi put uhapšen.
Trump se pojavio na tri fotografije objavljene u petak. Bivši Trumpov savjetnik Steve Bannon također je prikazan na nekim od fotografija kako razgovara s Epsteinom za stolom, a na drugoj kako stoji pored njega ispred ogledala.
Fotografija na kojoj je bivši američki predsjednik Bill Clinton prikazuje ga kako stoji pored Epsteina i Ghislaine Maxwell, koja je 2021. godine osuđena zbog svoje uloge u omogućavanju zlostavljanja osramoćenog financijera.
Druge istaknute ličnosti koje se pojavljuju na slikama uključuju američkog ekonomistu Larryja Summersa, advokata Alana Dershowitza i poduzetnika Richarda Bransona. Nisu sve fotografije prikazivale te osobe u društvu Epsteina.
Klix
Svijet / Zanimljivosti
Šerijetski stav o plaćanju odmah, u gotovini i na odgodu, na rate?
PITANJE
Bavim se prodajom i ugradnjom klima uređaja. Mnogi ljudi nisu u stanju da uređaj kupe za gotov novac već na odgodu (rate). Na taj način otplate pristajem, s tim da ipak uređaje dajem jeftinije onima koji isplaćuju odjedanput. Zanima me, da li je takav oblik poslovanja dozvoljen u islamu, tj. da li mi je veća razlika u novcu koji dobijem zbog odgođenog plaćanja haram i može li se smatrati vrstom kamate?
ODGOVOR
Razlika između trenutne i odgođene cijene kod većine islamskih učenjaka je šerijatski prihvatljiva, kada se razmjenjuje imovina različitih vrsta, pod uvjetom da makar jedna od njih ne spada u tzv. kamatnu imovinu (kao što su zlato, srebro, novac…) čime se izbjegava opasnost kamatnog poslovanja.
Prema odluci Međunarodne akademije islamskog prava iz Džedde, ugovor o kupoprodaji na rate/odgođeno plaćanje (bej’ bit-taksit), koji obično podrazumijeva veću cijenu robe u odnosu na trenutnu cijenu, dozvoljen je, uz uslov da kupoprodajne strane pri potpisivanju ugovora (tj. dogovora) odrede konačnu cijenu, odnosno konačni rok otplate dogovorenih rata. Ako bi dužnik kasnio s isplatama rata, nije dozvoljeno dodatno povećavati cijenu, jer bi to tada bila kamata. Zabranjeno (haram) je dužniku da kasni s isplatama rata ako je solventan. (Rezolucija Međunarodne akademije islamskog prava o kupoprodaji na rate, br. 51.)
islam.ba
Svijet / Zanimljivosti
Vučića pitali za komentar susreta Dodika, Čovića i Plenkovića: ‘Blago njima’
Kako piše Nova.rs, taj cinični komentar otkrio je više nego što je Vučić vjerovatno želio ne govori on o odnosima Zagreba i Banjaluke, već o duboko ukorijenjenom nepovjerenju zvaničnog Beograda prema svima koji se usuđuju voditi politiku mimo Vučićeve kontrole.
Vučić je ponovo nervozan zbog izostanka koordinacije između Beograda i Banjaluke. Nezadovoljstvo je posebno izazvalo to što ovog puta niko iz Republike Srpske nije došao u Beograd na konsultacije prije posjete hrvatskog premijera Plenkovića.
Iako ga Aleksandar Vulin voli nazivati “predsjednikom svih Srba”, Vučić iznova pokazuje da mu ta titula znači isključivo pravo na kontrolu, a ne razumijevanje različitih političkih realnosti u kojima Srbi žive izvan Srbije.
Dodatnu nervozu u Beogradu izazvali su kontakti rukovodstva RS sa administracijom Donalda Trumpa, realizovani nezavisno od zvaničnog Beograda. Ti kontakti imali su konkretne političke posljedice – od povlačenja pojedinih spornih zakona u Banjoj Luci do ukidanja sankcija prema određenim političkim i privrednim akterima u Republici Srpskoj. Umjesto racionalne analize, u Srbiji je uslijedila poznata propagandna kampanja.
Aleksandar Vulin je, praktično u Vučićevo ime, javno kritikovao rukovodstvo RS-a, dok su režimski mediji i stalni glasnogovornici, od tabloida do Vojislava Šešelja, danima ponavljali optužbe da se radi o “izdaji Srbije”. Prema toj logici, izdaja postaje svaki potez koji nije prethodno odobren u kabinetu na Andrićevom vencu.
Najnoviji primjer nervoze došao je u Nišu. Na pitanje o posjeti Plenkovića Banjoj Luci, Vučić je reagovao cinično i uz vidno nezadovoljstvo.
Prema medijima iz RS-a, posjeta hrvatskog premijera uslijedila je na poziv potpredsjednika Republike Srpske Davora Pranjića, a Plenković se tokom boravka sastao sa političkim vrhom RS, kao i sa gradonačelnikom Banje Luke Draškom Stanivukovićem.
Umjesto diplomatskih izjava o regionalnoj saradnji, Vučić je sarkastično poručio kako mu je “drago” i kako im “želi sve najbolje”, uz podtekst frustracije zbog gubitka kontrole.
Jer Vučiću nije sporno razgovarati sa Hrvatskom. Sporno je razgovarati bez njega.
Tu se ogoljavaju dvostruki aršini. Kada Vučić razgovara sa regionalnim liderima, uključujući hrvatske zvaničnike, njegovi mediji to predstavljaju kao državničku i evropsku politiku. Kada isto učine predstavnici Srba iz regiona, to postaje neposlušnost i izdaja.
Vrijedi podsjetiti da je Vučić Kolindu Grabar-Kitarović dočekivao sa buketom cvijeća, da je u Zagrebu vodio srdačne razgovore sa generalom Mladenom Markačem i da su njegove fotografije sa Plenkovićem redovan sadržaj zvaničnih saopštenja. Tada to nije bila izdaja, nego “politika budućnosti”.
Problem nikada nije bio u Hrvatskoj niti u susretima sa njenim zvaničnicima. Problem je u tome što se sve jasnije pokazuje da politika Srba u regionu ne mora uvijek ići preko Beograda, niti čekati signal jednog čovjeka. Upravo to, prema svemu sudeći, najviše nervira Aleksandra Vučića – ne tuđi potezi, već gubitak monopola nad političkom lojalnošću.
Klix
Svijet / Zanimljivosti
Trump poslao niz dokumenata, Evropa zaprepaštena. “Kako da ovo shvatimo ozbiljno?”
TRUMPOVA administracija posljednjih je tjedana svojim europskim saveznicima predstavila niz dokumenata koji izlažu viziju obnove Ukrajine i povratka Rusije u globalno gospodarstvo, što je izazvalo žestok sukob za pregovaračkim stolom.
Američki plan, detaljno opisan u neslužbenim dodacima mirovnim prijedlozima, predviđa korištenje zamrznutih ruskih sredstava za projekte u Ukrajini koje bi vodile američke tvrtke te reintegraciju ruskog gospodarstva uz pomoć američkih ulaganja, piše The Wall Street Journal.
Američka vizija: Biznisom do mira
Dokumenti, u koje su uvid imali američki i europski dužnosnici, detaljno razrađuju planove američkih financijskih tvrtki da iskoriste oko 200 milijardi dolara zamrznutih ruskih sredstava. Tim bi se novcem financirali projekti u Ukrajini, uključujući izgradnju ogromnog podatkovnog centra koji bi se napajao iz nuklearne elektrane Zaporižja, trenutno pod ruskom okupacijom.
Drugi dio plana nudi viziju izvlačenja Rusije iz izolacije, pri čemu bi američke tvrtke ulagale u strateške sektore poput vađenja rijetkih metala i bušenja nafte na Arktiku, ali i pomogle u obnovi ruskih energetskih tokova prema Europi.
Američki pregovarački tim vidi zajedničku gospodarsku aktivnost i energetsku međuovisnost kao temelj svoje filozofije “poslom do mira”. Dužnosnik Bijele kuće izjavio je kako predsjednik Trump i njegov tim rade na postizanju dogovora o okončanju rata, za koji smatraju da predugo traje.
Nevjerica u Europi
Prijedlozi su u Europi dočekani s nevjericom. Neki europski dužnosnici koji su vidjeli dokumente izjavili su kako nisu sigurni treba li ih uopće shvatiti ozbiljno. Jedan ih je dužnosnik usporedio s Trumpovom vizijom o izgradnji naselja u stilu rivijere u Gazi. Drugi je, govoreći o predloženim energetskim sporazumima, rekao da je to ekonomska verzija konferencije iz 1945. na kojoj su pobjednici Drugog svjetskog rata podijelili Europu. “To je kao Jalta”, rekao je.
Europa, koja se od ruske invazije 2022. nastoji osloboditi ovisnosti o ruskom plinu, ne želi nastaviti kupovati energiju od zemlje koju smatra svojom najvećom sigurnosnom prijetnjom. Europski dužnosnici strahuju da bi američki pristup dao Rusiji predah potreban da ojača svoje gospodarstvo i vojnu moć.
Njemačka vlada također je naglasila da europske sankcije zabranjuju bilo kakve radove ili financijske transakcije povezane s popravkom plinovoda Sjeverni tok. Njemački kancelar Merz u ponedjeljak je izjavio da je “skeptičan prema američkim prijedlozima”.
Bitka za zamrznute ruske milijarde
U središtu sukoba su zamrznuta ruska sredstva koja se većinom nalaze u europskim institucijama. Europski dužnosnici žele taj novac iskoristiti za odobravanje zajma Ukrajini kako bi mogla kupiti oružje i održati funkcioniranje države. S druge strane, Washington tvrdi da bi takav pristup brzo iscrpio sredstva.
Umjesto toga, SAD planira angažirati direktore s Wall Streeta i milijardere da ulože novac i tako višestruko povećaju iznos dostupan za ulaganja. Jedan američki dužnosnik uključen u razgovore rekao je da bi iznos pod američkim upravljanjem mogao narasti na 800 milijardi dolara. “Naša je snaga u tome što uistinu razumijemo financijski rast”, poručio je.
Ako američka vizija prevlada, potisnula bi europske planove i učvrstila rusku ekonomsku reintegraciju. Ishod je, kako je nekoliko dužnosnika opisalo, mahnita utrka s vremenom kako bi se europski planovi proveli prije nego što SAD nametne vlastita rješenja, piše Index.hr.
Ubrzana diplomacija i ključni sastanci
Posljednjih tjedana diplomacija se intenzivirala. Trump je u srijedu o mirovnom procesu razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom i britanskim premijerom Keirom Starmerom te najavio mogućnost dolaska na sastanak u Europu ovog vikenda. “Mislim da smo imali nekih sporova oko ljudi, i vidjet ćemo kako će se to razviti. Ne želimo gubiti vrijeme”, rekao je novinarima.
Trumpov izaslanik za Rusiju Steve Witkoff i njegov zet Jared Kushner savjetovali su se s vodećim direktorima s Wall Streeta o oživljavanju ukrajinskog gospodarstva. Njihovi planovi uključuju i prijedlog da ukrajinski veterani polože oružje kako bi zarađivali plaće na razini Silicijske doline upravljajući podatkovnim centrima koje bi izgradile američke tvrtke.
Dvojica Amerikanaca provela su sate s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošli tjedan, inzistirajući da Rusija mora pokazati spremnost na diplomatsko rješenje prije nego što može imati koristi od ublažavanja sankcija. Europski čelnici održali su razgovor s Witkoffom, a novi sastanci zakazani su za vikend u Parizu i ponedjeljak u Berlinu.
Svijet / Zanimljivosti
Plenković: Prioritet Hrvatske je članstvo BiH u Europskoj uniji
Agresija Rusije na Ukrajinu ubrzala je proces proširenja Europske unije (EU) a prioritet Hrvatske je članstvo Bosne i Hercegovine u Uniji jer bi to osiguralo ravnopravnost Hrvata u BiH što sada nije slučaj, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u Berlinu tijekom govora u Zakladi „Konrad Adenauer“.
Plenković boravi u dvodnevnom radnom posjetu Berlinu gdje je u utorak održao govor na temu sigurnosnih izazova koji stoje pred Europom i o ulozi Njemačke i Hrvatske u tom procesu.
“Mi živimo u vremenima dubokih rezova i nesigurnosti… Europa i njezin istaknuti projekt Europska unija stoje iznova na raskrsnici i suočavaju se s krizama koje nastupaju istodobno”, rekao je Plenković otvarajući raspravu pod nazivom “Jačanje strateške otpornosti Europe: Hrvatsko-njemačko partnerstvo u novoj eri”.
Hrvatski premijer je naglasio kako iskustva Hrvatske stečena u Domovinskom ratu mogu biti od koristi u procesu jačanja obrambene spremnosti Europe.
“Kao najmlađa država članica EU-a i kao jedina s aktualnim, izravnim iskustvom rata sličnog ruskom napadu na Ukrajinu, Hrvatska donosi posebno razumijevanje za rizike koji su s tim povezani”, rekao je Plenković.
“Neobična otpornost Ukrajine”
On je pritom pohvalio “neobičnu otpornost Ukrajine, koja graniči s junaštvom” i naglasio kako se Hrvatska i Njemačka odlučno zalažu za povećanje pritiska na Rusiju.
On je pritom istaknuo hrvatski doprinos jačanju obrambene sposobnosti Europa između ostalog i kroz proizvodnju FPV dronova i uređaja za razminiranje kao i uvođenja vojne obveze.
“Hrvatska i Njemačka utjelovljuju ideju da otpornost raste kroz zajedničke sposobnosti i zajedničko djelovanje. Tijekom protekle dvije godine naša se bilateralna obrambena suradnja izrazito intenzivirala”, rekao je Plenković.
On je naglasio da među instrumente koji jačaju otpornost Europe spada i proces proširenja Europske unije te iznova naglasio kako regija zapadnog Balkana i dalje regija od strateškog interesa za Hrvatsku.
Hrvatski premijer je istaknuo i važnost energetske opskrbe te spomenuo i korake koje Hrvatska čini na tom planu.
“Plinovodi u Hrvatskoj već su pripremljeni za vodik i povezani su s Mađarskom, Slovenijom, Austrijom i Njemačkom. Zajedno s proširenjem našeg LNG terminala na 6,1 milijardu m³, Hrvatska je u stanju znatno ojačati energetsku sigurnost Europe”, rekao je Plenković.
On je predavanje zaključio konstatacijom kako Hrvatska i Njemačka stoje jedna uz drugu u području obrane i sigurnosti, nepokolebljivoj potpori Ukrajini, u industrijskoj, energetskoj i digitalnoj suradnji te u jačanju Europske unije.
Plenković je najvio kako će u srijedu s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom tematizirati nekoliko područja na kojima bi se mogla produbiti suradnja.
„Kao glavna četiri područja bih izdvojio sigurnost, energetsku opskrbu, poduzetništvo i turizam“, rekao je Plenković. On je još istaknuo i pitanje migracija i proširenja Europske unije i na zemlje zapadnog Balkana.
FENA
-
BiHprije 2 danaNakon što je ‘nelegalno’ ušao u BiH, Plenkovića u Banjoj Luci dočekali Dodik i Čović
-
Smrtovniceprije 2 danaNa Ahiret preselila Murić (rođ. Mahmutović) Ajiše
-
BiHprije 5 danaKrišto: Košarac je o razlozima za obaranje dnevnog reda nama pričao jedno, a vama drugo
-
BiHprije 5 danaAmidžić: Otvaranje graničnog prijelaza u Gradišci blokira “ekspert” iz FBiH, ako je to normalno onda je sve normalno u BiH
-
Cazinprije 5 danaZahvaljujući Omladinskom košarkaškom klubu ”Spalding” košarka se ponovo igra u gradu Cazinu
-
USKprije 3 danaJasmin Ponjević iz Velike Kladuše i njegov bahati maloljetni sin ostaju iza rešetaka
