MNOGI sanjaju o tome da dožive 100 godina, ali dugovječnost ne ovisi samo o genetici – ključni su i prehrambeni i životni izbori. Iako postoje mnogi načini za produženje životnog vijeka, određene greške u prehrani i načinu života mogu imati suprotan učinak. Loše prehrambene navike, nedostatak tjelesne aktivnosti i štetne navike mogu ubrzati starenje i smanjiti šanse za dug i zdrav život. Evo na koje su još navike nutricionisti upozorili.

1. Sjedilački način života

Nedostatak tjelesne aktivnosti značajno smanjuje šanse za dugovječnost jer povećava rizik od kroničnih bolesti i ubrzava starenje. Sjedilački način života doprinosi pretilosti, srčanim bolestima, dijabetesu tipa 2 i visokom krvnom tlaku. “Barem 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno jača srce, poboljšava kontrolu šećera u krvi i doprinosi općem zdravlju”, savjetuje nutricionistica i dijetetičarka Krutika Nanavati za SheFinds.

2. Pržena hrana

Pržena hrana bogata je nezdravim trans mastima i oksidiranim uljima, koja potiču upalne procese te povećavaju rizik od srčanih bolesti i visokog kolesterola. “Ove namirnice mogu povećati upalne procese i dugoročno pridonijeti razvoju kroničnih bolesti”, upozorava nutricionistica Trista Best. Umjesto prženja, zdravije alternative su pečenje, roštiljanje ili korištenje friteze na vrući zrak.

3. Alkohol

Alkohol može ozbiljno oštetiti jetru i povećati rizik od bolesti poput masne jetre, ciroze i raka jetre. Također doprinosi visokom krvnom tlaku, srčanim bolestima i slabljenju imunološkog sustava. “Prekomjerna konzumacija alkohola povezana je s oštećenjem jetre, srčanim bolestima i određenim vrstama raka,” ističe Best. Srećom, danas postoje mnoge zdrave i ukusne bezalkoholne alternative.

4. Pušenje

Ovo upozorenje ne iznenađuje – dobro je poznato da cigarete skraćuju život. “Negativni učinci pušenja na zdravlje su dobro dokumentirani, uključujući njegovu povezanost s rakom pluća, srčanim bolestima i raznim respiratornim problemima. Prestanak pušenja smatra se jednom od najučinkovitijih mjera za poboljšanje dugovječnosti i kvalitete života”, tvrdi Nanavati.

5. Kronični nedostatak sna

Nedostatak sna ometa ključne tjelesne funkcije, uključujući regulaciju hormona, imunološki odgovor i staničnu obnovu. Također povećava razinu kortizola, hormona stresa, koji doprinosi upali i povećava rizik od kroničnih bolesti, poput srčanih bolesti, dijabetesa i neurodegenerativnih poremećaja. Nanavati preporučuje 7-8 sati kvalitetnog sna svake noći kako bi se podržalo optimalno zdravlje i dugovječnost.

Index.hr

DODACI prehrani često se reklamiraju kao brzo rješenje za bolje zdravlje, ali nisu svi jednako sigurni. Neki sadrže skrivene sastojke ili, ako se uzimaju u prevelikim dozama, mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme – od oštećenja bubrega do povećanog rizika od srčanih bolesti. Kako bismo saznali na koje dodatke treba posebno paziti, liječnik dr. Peter Brukner otkrio je koji mogu biti potencijalno opasni.

1. Visoke doze željeza

Prevelik unos željeza može uzrokovati probavne smetnje poput zatvora, mučnine i bolova u trbuhu, a s vremenom može dovesti i do ozbiljnog oštećenja jetre.
“Prekomjeran unos željeza može dovesti do stanja poznatog kao preopterećenje željezom, što loše utječe na jetru i druge organe. Također može narušiti ravnotežu crijevnih bakterija i izazvati upale te probavne smetnje”, upozorava dr. Brukner za SheFinds.

2. Pretjerane doze omega-3 masnih kiselina

Omega-3 masne kiseline poznate su po svom pozitivnom učinku na zdravlje srca, kognitivne funkcije i smanjenje upala. No, pretjeran unos može izazvati neželjene posljedice, osobito kod osoba koje uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi.

“Omega-3 masne kiseline su korisne, ali u velikim dozama mogu povećati rizik od krvarenja i izazvati nepravilan rad srca. Također mogu izazvati probavne tegobe, poput nadutosti i plinova”, objašnjava liječnik.

3. Prekomjerni unos vitamina D

Vitamin D ključan je za zdravlje kostiju, ali njegova prevelika količina može uzrokovati probleme. “Ako se konzumira u prevelikim količinama, može dovesti do povećane razine kalcija u krvi, što može biti štetno. Previše kalcija može uzrokovati bubrežne kamence i ometati apsorpciju drugih hranjivih tvari, što može rezultirati zatvorom ili proljevom”, ističe dr. Brukner.

Dakle, iako su ovi dodaci korisni u umjerenim količinama, njihov prekomjeran unos može donijeti više štete nego koristi. Važno je paziti na doziranje i konzultirati se s liječnikom prije uzimanja dodataka prehrani.

Index.hr

Španski naučnici otkrili su novi virus koji prenose komarci – sindbis virus koji nije smrtonosan, a izaziva simptome kao što su groznica, bolovi u glavi i zglobovima i osip na koži.

Naučnici su otkrili taj virus kod komaraca u Andaluziji, a pretpostavljaju da je u Španiji od 2017. godine, ali do sada nije bio detektovan jer su istraživanja bila usmjerena na virus Zapadnog Nila.

Taj virus se ranije već pojavio u Skandinaviji i Alžiru, a prenijeli su ga komarci iz Sjeverne Afrike ili Kenije lokalnim komarcima, piše Fokus.

Nije smrtonosan kao virus Zapadnog Nila, koji je također prisutan u Andaluziji.

Unuk Emira Kusturice, Janko Kusturica, talent za umjetnost naslijedio je od članova porodice te se danas bavi fotografijom.

Janko se nikada nije eksponirao u javnosti i malo ko zna kako izgleda i da je baš on unuk uspješnog reditelja.

Mlađi Kusturica nedavno je progovorio o tome kako je biti nasljednik Emira Kusturice, a zatim je istaknuo da ga mnogi poštuju zbog proslavljenog djeda.

– Biti unuk Emira Kusturice je jako zahvalno, ali na primjer u ono nekom pravom životu, u socijalnom životu, je veoma zeznuto. Trebaš šutjeti često. Zovem se Janko, ne kažeš prezime… Često paziš s kim komuniciraš, ali i ako paziš nekako u svemu tome pronalaziš neku jako lijepu stvar, a to je da možeš naći dosta ljudi koji poštuju djeda, djedov rad, i istovremeno će poštovati mene kao osobu. Okej, ti si Janko, jesi Kusturica, ali ja ću te zvati Janko zato što si za sebe takav – rekao je fotograf u emisiji ‘Maša i…’.
Podsjetimo, Emir Kusturica je već preko četiri desetljeća u braku s Majom Mandić Kusturicom koja mu je rodila dvoje djece, Stribora i Dunju.

OBROCI mogu igrati ključnu ulogu u dugoročnom zdravlju, a pametnim odabirom namirnica možemo smanjiti rizik od raka. Istraživanja pokazuju da hranjivi obroci, bogati antioksidansima, vlaknima i esencijalnim vitaminima, pomažu u zaštiti stanica od oštećenja. Uključivanjem voća, cjelovitih žitarica i zdravih masti u svakodnevnu prehranu, možete jednostavno i učinkovito podržati svoje opće zdravlje.

Magistrica znanosti i dijetetičarka, Sheena Patel, podijelila je nekoliko ideja za obroke koji mogu smanjiti rizik od raka.

1. Tost od cjelovitih žitarica

Možemo zaboraviti na bijeli kruh s maslacem i marmeladom te isprobati tost od 100 posto cjelovitih žitarica, tvrdi Patel.
“Počnite s osnovom od cjelovitog tosta, dodajte povrće ili voće po želji i završite zdravim proteinima, poput maslaca od orašastih plodova, humusa ili jaja”, savjetuje za SheFinds. Ovakvi obroci osiguravaju ključne hranjive tvari koje podržavaju zdravlje.

2. Smoothie od bobičastog voća i špinata

Osim tosta od cjelovitih žitarica, možemo isprobati i smoothie od svježeg ili zamrznutog bobičastog voća – primjerice, borovnica, jagoda, malina – šake špinata, pola banane, žlice mljevenih lanenih sjemenki i nezaslađenog bademovog mlijeka. “Bobičasto voće bogato je antioksidansima, dok špinat osigurava vlakna, folnu kiselinu i lutein, koji dodatno pridonose borbi protiv raka”, kaže dijetetičarka.

3. Avokado tost s rajčicom i bučinim sjemenkama

“Namažite polovicu zrelog avokada na tost od cjelovitih žitarica, dodajte kriške svježe rajčice, pospite bučinim sjemenkama i prelijte maslinovim uljem. Cjelovite žitarice smanjuju rizik od raka debelog crijeva, avokado osigurava zdrave masti i vitamin E, dok rajčice pridonose likopenom, snažnim spojem povezanim sa smanjenjem rizika od raka prostate i dojke”, navodi Patel.

Dakle, obroci poput ovih nisu samo ukusni već nude ključne hranjive tvari koje podržavaju zdravlje i smanjuju rizik od raka. Jednostavne promjene u svakodnevnim obrocima mogu imati značajan učinak na dugoročnu dobrobit, piše Index.hr.