“Kada je u pitanju hrvatski član Predsjedništva, svi se slažemo da je u prošlosti bilo krađa pod znacima navoda. Drugi problem su presude Evropskog suda za ljudska prava, loše je da se Hrvati i Bošnjaci ne mogu kandidirati u RS-u, ili Srbin u FBiH. Potrebni je da svi imaju pravo biti izabrani. Svi se slažu da ne postoji veza između izbora hrvatskog člana Predsjedništva i Hrvata u BiH”, kaže Bunoza.

Rekao je također da je u spomenutom prijedlogu naglašeno da kandidat koji ostvari najviše glasova mora imati najviše glasova u tri kantona od pet, smatra da će se na taj način ostvariti legitimitet izabranog.

Sjedište suda

Na pitanje da li to znači da, recimo, glas Hrvata u ZDK ne bi imao vrijednost kao glas Hrvata iz nekog drugog kantona kaže da sada glas Hrvata ne vrijedi ništa.

Odgovorio je na kritike Ilije Cvitanovića, koji je stava da se o izmjenama Izbornog zakona ne treba raspravljati u izbornoj godini.

“I zakon Christiana Schmidta je u izbornoj godini. Devedest posto našeg prijedloga se tiče tehničkog integriteta, sad što se nekome ne sviđa jedan član…”, navodi Bunoza.

Govoreći o prijedlogu zakona o sudu kaže da je i dalje prisutan problem koji se odnosi na njegovu lokaciju. Kada bi morao birati sjedište između Banje Luke i Istočnog Sarajeva kaže da bi izabrao Istočno Sarajevo.

Mišljenja je da se prijedlog Izbornog zakona ne treba zvati HDZ-ovim te bi u tom slučaju onda svaki zakon koji je predložilo Ministarstvo pravde, a usvojen je, trebalo zvati HDZ-ovim zakonom.

Govoreći o imenovanju Marina Vukoje u Ustavni sud BiH kaže da je žalosno što se Vukoja degradira te da je nužno da se Ustavni sud popuni.