Connect with us

Cazin

Cazin: Dodijeljene nagrade za najbolje foto i literarne radove u sklopu 1. festivala „Čarobna Krajina“

Published

on

U čarobnom ambijentu starog grada Ostrožac, pored Cazina, dodijeljene su nagrade za najbolje foto i literarne radove u sklopu 1. festivala „Čarobna Krajina“. Na konkurs se prijavilo oko 250 autora sa 215 pjesama i 275 fotografija.

Od 275 radova pristiglih na foto konkurs Festivala „Čarobna Krajina“ stručni žiri je odabrao kao najbolju fotografiju Vahida Ponjevića.

“Grad Ostrožac je inspiracija svim fotografima. On je u svako doba godine, svako doba dana različit. Mi svi žudimo za tom ekstra fotografijom, jednostavno inspiracija za fotografiju”, istakao je Ponjević.

Cilj festivala „Čarobna Krajina“, koji je podržala Vlada Unsko-sanskog kantona, je promocija prirodnih ljepota i turističkih destinacija ovog kraja.

“Oni su mogli pisati o svim ljepotama lijepe naše Krajine, o našim hiostorijskim ambijentima, historijskim junacima, o svemu što Krajina može ponuditi što je specifično ovdje samo za naš prostor i nigdje više. Dakle, svi oni koji su na neki način zaljubljeni u Krajinu o tome su pisali ili su pokušali zabilježiti trenutke kroz fotografiju”, kazala je inicijatorica projekta Ilda Alibegović.

“Prije svega imali smo taj, da kažem prvi krug, Umjetnost bez granica. Osam kulturnih centara, osam općina i gradova, osam različitih umjetnosti, osam dana. Jedan jedinstven primjer za cijelu BiH. A sad u drugom dijelu, evo Čarobna Krajina”, naveo je premijer USK-a Mustafa Ružnić.

Organizator 1. Festivala „Čarobna krajina“ bio je Centar za kulturu i turizam Cazin.

“Stiglo je jako puno radova 285 radova u foto dijelu konkursa. 115 literalnih radova iz različitih država, što Balkana, što čak iz Evrope. Mislim zaista za prvu godinu možemo reći da projekt Čarobna Krajina jeste pun pogodak”, kazao je Ermin Beganović, direktor Centra za kulturu i turizam u Cazinu.

U ambijentu starog grada Ostrožac dodjeljene su nagrade Festivala Čarobna Krajina, u okviru kojeg su osim najboljih fotografija izabrana i najbolja literarna djela. Kao najbolja pjesma proglašena je „Tale se u Krajinu vraća“, autora Seada Husića iz Banovića.

federalna.ba

Cazin

Cazinjanka Kada Zulfić pobjednica ovogodišnjeg takmičenja za najbolju maslenicu/masancu/masnicu

Published

on

By

Unatoč hladnom i oblačnom vremenu, veliki broj domaćica učestvovao je i na ovogodišnjem takmičenju za najbolju pitu maslenicu, masnicu ili masancu, koje se održava u okviru “Cazinskog sajma”.
Kako je istaknuto na početku, svaka ali baš svaka maslenica je najbolja jer naše žene znaju spremiti ovu pitu bez ičega, a koja je kraljica svakog svečanog sobeta.
To je potvrdio i šestočlani žiri koji već godinama u gotovo istom sastavu degustira i bira najbolju, a za ovogodišnje su posebno istaknuli da su najbolje do sada i svaka svakoj velika konkurencija.
Tako je prvo mjesto osvojila Kada Zulfić iz Cazina, drugo Alvedina Ðuzelić iz Ostrošca i treće Hidajeta Ljubijankić iz Ćoralića.
Sve učesnice dobile su prigodne poklone kao uspomenu, ali i znak pažnje za trud koji su uložile.
S obzirom da je takmičarki svake godine sve više i da nam dolaze i iz drugih općina, za narednu godinu planira se još veće i bogatije takmičenje.
Nastavi čitati

Cazin

Eldar Kajtazović iz Cazina novi je golman RK Bosna

Published

on

By

Eldar Kajtazović, mladi golman iz Cazina, potpisao je ugovor sa Sarajevskom Bosnom, najtrofejnijim klubom u Bosni i Hercegovini i članom Premijer lige.

Ovaj talentirani igrač dospio je u centar pažnje svojim impresivnim nastupima, što mu je otvorilo vrata u redove sarajevskog giganta.

Nastavi čitati

BiH

Grad Cazin među nerazvijenim: Ovo su najrazvijenije općine u FBiH

Published

on

By

Najrazvijenija općina u Federaciji BiH je Centar Sarajevo, a najnerazvijenija općina su Dobretići.

Zanimljivo je da je izvan Kantona Sarajevo najrazvijenija općina Doboj-Jug, koja koja ispred Mostara, Tuzle, Tešnja, Širokog Brijega itd, piše BiznisInfo.ba.

Riječ je o dokumentu koji je izradio Federalni zavod za programiranje razvoja a u kojem su općine i gradovi u FBiH rangirani po razvijenosti.

Za izradu indeksa razvijenosti kantona i jedinica lokalne samouprave u Federaciji koriste se sljedeći indikatori: prihodi od poreza na dohodak po stanovniku; stepen zaposlenosti; kretanje stanovništva; udio starog stanovništva u ukupnom stanovništvu te stepen obrazovanja radne snage.

Indeks razvijenosti ukazuje da je klaster visoko razvijenih jedinica lokalne samouprave (JLS) vezan za glavni grad Bosne i Hercegovine Sarajevo.

Grupu I po indeksu razvijenosti čine Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Trnovo, Ilidža, Stari Grad, Novi Grad i Vogošća.

Grupu II čine većinom JLS koje su glavni gradovi kantona, tj. Grad Mostar, Grad Tuzla, Grad Široki Brijeg, Grad Goražde i Grad Bihać. Zatim općine Doboj-Jug, Čitluk, Tešanj, Hadžići i Ilijaš su takođe u ovoj grupi.

U grupu III spadaju Grad Zenica, Vitez, Grude, Grad Visoko, Banovići, Grad Gračanica, Neum, Kreševo, Posušje, Grad Lukavac, Grad Živinice, Kiseljak, Usora, Jablanica, Kakanj, Grad Gradačac, Travnik, Grad Ljubuški, Novi Travnik, Grad Konjic, Doboj-Istok, Bugojno, Grad Čapljina, Kupres, Žepče, Grad Srebrenik, Breza, Maglaj, Busovača, Grad Livno i Fojnica.

U grupu IV (nerazvijene općine) spadaju Olovo, Jajce, Donji Vakuf, Grad Orašje, Grad Zavidovići, Vareš, Grad Stolac, Kalesija, Tomislavgrad, Grad Bosanska Krupa, Grad Cazin, Gornji Vakuf-Uskoplje, Odžak, Sanski Most, Prozor, Bosanski Petrovac, Kladanj i Velika Kladuša.

U V grupu (izrazito nerazvijene općine) spadaju Ravno, Domaljevac-Šamac, Drvar, Ključ, Bužim, Glamoč, Foča, Čelić, Pale, Teočak, Sapna, Bosansko Grahovo i Dobretići.

Kredibilni rezultati

Inače, svrha dokumenta “Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji Bosne i Hercegovine 2023.” je da se sagledaju osnovni društveno-ekonomski pokazatelji razvoja u jedinicama lokalne samouprave (JLS) FBiH te da se rangiraju lokalne zajednice i kantoni prema nivou razvijenosti.

Izračun indeksa razvijenosti je najvažniji dio ovog dokumenta. Indeks je kompozitni pokazatelj, koji služi kao aproksimacija nivoa razvijenosti JLS ili kantona i izrađuje se u skladu s Uredbom o izradi indeksa razvijenosti u FBiH, a na temelju Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH.

Indeks omogućava poređenje različitih administrativnih jedinica, ukazuje na (ne)ujednačenost regionalnog razvoja i osnov je za praćenje razvoja JLS i kantona, kao dinamičke kategorije tokom vremena i u međusobnoj usporedbi.

Federalni zavod za programiranje razvoja proveo je Anketu JLS 2024, s ciljem unaprjeđenja analize socioekonomskih pokazatelja po gradovima/općinama. Upitnik za Anketu je dizajniran na način da obezbijedi kredibilne rezultate, koji će ukazati na mogućnosti poboljšanja uvjeta života građana i poslovnog ambijenta.

Podaci su prikupljani tokom maja 2024. godine i to kroz online upitnik i telefonske konsultacije. Od 79 općina/gradova u FBiH, u predviđenom roku odgovori su dostavljeni od 66 (84 posto) JLS.

Nastavi čitati

Najčitanije