Connect with us

BiH

Cerićeva poruka izraelskom advokatu Marcu Zellu, lobisti Milorada Dodika: Bosna nije poligon za vaše mračne narative

Published

on

Bivši reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić prokomentirao je članak Marca Zella, srbijanskog lobiste, objavljen u The Jerusalem Postu. Zell je prethodno pisao kako bi povlačenje sankcija Dodiku spriječilo jačanje bošnjačkog faktora, a time i turskog te iranskog utjecaja.
U nastavku donosimo odgovor dr. Cerića, objavljen u The Jerusalem Postu. 
– U suočavanju s mišljenjem koje zastupa Marc Zell, čovjek se ne susreće samo s argumentom o politici, već s širim pokušajem preoblikovanja moralnog i historijskog terena Bosne. Takvi argumenti zaslužuju pažljivo ispitivanje, posebno kada prizivaju civilizacijske tjeskobe i selektivno reinterpretiraju kako pravnu stvarnost, tako i historijsko iskustvo.
U središtu ove debate leži temeljno pitanje. Predstavlja li provedba pravne odgovornosti – putem sankcija ili drugih mehanizama – destabilizaciju ili je ona, zapravo, preduvjet za bilo kakav trajan mir.
Kao što je ranije utvrđeno, ponašanje Milorada Dodika – njegovo prkošenje ustavnom autoritetu, odbacivanje obvezujućih sudskih odluka i negiranje genocida – stavlja ga izvan normativnih granica koje demokratska društva moraju podržavati. Prikazivati sankcije kao napad na ravnotežu, a ne kao odgovor na ponašanje pojedinca, znači zamagljivati odgovornost i brisati razliku između zakona i identiteta.
Zloupotreba civilizacijskih narativa
Posebno zabrinjavajući aspekt ovog argumenta je njegovo oslanjanje na civilizacijski okvir koji bošnjačku (muslimansku) populaciju u Bosni prikazuje kao kanal za vanjske, navodno destabilizirajuće utjecaje.
Ovaj narativ ne samo da nema empirijsko utemeljenje, već riskira ponovno uvođenje upravo one vrste etno-religijskog esencijalizma koji je poslijeratni poredak nastojao nadići.
Država Bosna nije proxy bojište civilizacija. To je pluralističko društvo čija stabilnost ovisi o suživotu njezinih konstitutivnih naroda pod zajedničkim pravnim okvirom. Daytonski mirovni sporazum nije ustoličio podjelu kao trajno stanje, već je uspostavio strukturu unutar koje bi se suživot mogao postupno normalizirati. Reinterpretirati ovaj okvir kao igru s nultom sumom između etnički religijskih blokova znači regresiju prema samoj logici koja je proizvela sukob.
Sarajevska Hagada i etika historijskog sjećanja
Upravo ovdje pozivanje na židovsku povijest, posebno na simboliku Sarajevske hagade, zahtijeva i preciznost i pažnju. Hagada, očuvana kroz stoljeća previranja, uključujući i Drugi svjetski rat, stoji kao svjedočanstvo zaštite koju su židovskoj baštini pružili građani Bosne, a posebno njezina muslimanska zajednica. Tokom Holokausta, lokalni akteri, naime bosanski muslimani, riskirali su svoje živote kako bi sačuvali ovaj rukopis od uništenja, što je čin koji je postao amblem međuvjerske solidarnosti.
Ovaj povijesni zapis ne podržava tvrdnje o “jedinstvenoj tradiciji antisemitizma” među Bošnjacima. Naprotiv, on ilustrira osebujno naslijeđe suživota i zaštite. Doista, bosanska židovska zajednica često je isticala ovu historiju kao dokaz šireg građanskog etnosa koji je nadilazio vjerske podjele čak i u vremenima ekstremne opasnosti.
Koristiti židovske simbole kako bi se unaprijedio narativ koji stigmatizira drugu zajednicu stoga je ne samo historijski netačno, već i etički problematično. Sjećanje utjelovljeno u Sarajevskoj hagadi poziva na poniznost, solidarnost i odbranu istine, a ne na njezinu instrumentalizaciju u savremenim političkim sporovima.
Odgovornost nije pristranost
Tvrdnja da sankcije protiv Dodika predstavljaju pro-bošnjačku ili “pro-muslimansku” pristranost pogrešno razumije prirodu međunarodne pravne provedbe. Sankcije se ne uvode na temelju identiteta, već na temelju ponašanja. Međunarodne presude koje se tiču genocida u Srebrenici – koje su donijele institucije poput Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju – ne ovise o etničkoj ili vjerskoj pripadnosti. To su odluke utemeljene na dokazima, proceduri i zakonu.
Negirati ove nalaze ili okviriti njihovo priznavanje kao pristrano, znači erodirati univerzalnost same pravde. Ako se pravna odgovornost može odbaciti kao pristranost kad god pogodi jednu skupinu, tada sama mogućnost nepristrane pravde propada.
Evropa, suverenitet i granice revizionizma
U tom pogledu, kontrast između evropskih integracija i revizionističke politike postaje uočljiv. Prvo je utemeljeno na vladavini prava, međusobnom priznavanju i prihvaćanju zajedničkih normi, potonje nastoji ponovno pregovarati o riješenim pitanjima putem jednostranih akcija i historijske reinterpretacije. Putanja koju su odabrali političari poput ruskog predsjednika Vladimira Putina – s kojim je Dodik često bio politički usklađen – ilustrira rizike svojstvene ovom drugom putu.
Odgovornost poštenog argumenta
Civilizacijski argument dostojan tog imena mora biti usidren u istini, a ne u selektivnom sjećanju ili retoričkoj inverziji. Budućnost Bosne ne ovisi o trijumfu jedne zajednice nad drugom, već o dosljednoj primjeni zakona, očuvanju historijske istine i odbacivanju narativa koji kompleksna društva svode na pojednostavljene binarnosti.
Sankcije protiv Milorada Dodika nisu uvreda ravnoteži. One su potvrda načela. Njihovo uklanjanje u nedostatku smislenih promjena ne bi ispravilo nepravdu. To bi legitimiziralo obrazac ponašanja koji podriva i domaću stabilnost i međunarodne norme.
Na kraju, lekcija Sarajevske hagade nije lekcija o podjelama, već o zajedničkoj odgovornosti. Štititi ono što je krhko, sjećati se onoga što je istinito i oduprijeti se iskušenju da se povijest savija u službi sadašnjosti.
Faktor.ba

BiH

MMR vakcina ponovo u centru pažnje: Šta misle građani Cazina i BiH?

Published

on

By

MMR vakcina ponovo je jedna od najkomentiranijih tema na društvenim mrežama. Brojni roditelji u Bosni i Hercegovini ovih dana raspravljaju o pravilima prema kojima je dokaz o primljenoj MMR vakcini neophodan za upis djece u vrtiće, a u određenim slučajevima i prilikom polaska u školu, dok roditelji koji odbiju vakcinaciju potpisuju odgovarajuću izjavu ili obrazac o odbijanju. Program obavezne imunizacije u Federaciji BiH i za 2026. godinu uključuje MMR vakcinu kao dio redovnog kalendara imunizacije.

Tema već danima izaziva podijeljena mišljenja. Dok jedni smatraju da je vakcinacija važna za zaštitu zdravlja djece i zajednice, drugi ističu da roditelji trebaju imati pravo samostalno odlučiti o tome hoće li njihovo dijete primiti ovu vakcinu.

Rasprava se posebno vodi oko pitanja upisa djece u vrtiće i škole, ali i oko odgovornosti roditelja koji odbiju vakcinaciju.

Zbog toga želimo čuti mišljenje naših čitatelja.

PITANJE ZA RODITELJE

MMR vakcina je dio obaveznog programa imunizacije u Bosni i Hercegovini, dok u pojedinim drugim državama nije zakonski obavezna ili se primjenjuju drugačija pravila.

Zanima nas vaše mišljenje:

  • Da li podržavate obaveznu MMR vakcinaciju?
  • Smatrate li da roditelji trebaju imati pravo izbora?
  • Kako gledate na činjenicu da različite države imaju različita pravila?
  • Da li vjerujete da su postojeći propisi u najboljem interesu djece?

Pozivamo vas da svoje mišljenje podijelite u komentarima, uz međusobno uvažavanje i bez vrijeđanja.

Nastavi čitati

BiH

Zavidovići otkazali koncert Alena Islamovića nakon nastupa u Kraljevu 11. jula

Published

on

By

Organizacioni odbor manifestacije “Ljeto u gradu 2026”, koju organizira Grad Zavidovići, donio je odluku da otkaže koncert Alena Islamovića, planiran u okviru ovogodišnjeg programa.

Kako su saopćili iz Organizacionog odbora, odluka je uslijedila nakon što je Islamović 11. jula, na Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, nastupio u Kraljevu u Srbiji.

U obrazloženju navode da je održavanje koncerta na taj datum za Grad Zavidovići “neprihvatljivo i duboko neprimjereno”, ističući da žele iskazati poštovanje prema žrtvama genocida, njihovim porodicama i vrijednostima koje grad njeguje.

“Zbog poštovanja prema žrtvama genocida, njihovim porodicama i vrijednostima koje naš grad baštini, smatramo da nakon takvog postupka Alenu Islamoviću nije mjesto na manifestaciji kojoj je pokrovitelj Grad Zavidovići. Naša je obaveza čuvati dostojanstvo sjećanja na žrtve i pokazati da postoje vrijednosti od kojih ne odustajemo”, navodi se u saopćenju.

Organizatori su poručili da će javnost u narednim danima blagovremeno obavijestiti o izvođaču koji će nastupiti umjesto Alena Islamovića.

Podsjećamo, Alen Islamović je 11. jula nastupio na manifestaciji “Veseli spust na Ibru”, održanoj na Trgu srpskih ratnika u Kraljevu, što je izazvalo brojne reakcije i osude dijela javnosti u Bosni i Hercegovini zbog činjenice da je koncert održan na Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Nastavi čitati

BiH

Za genocid u Srebrenici do sada osuđene 54 osobe na 781 godinu i pet na doživotnu kaznu zatvora

Published

on

Zbog genocida i drugih zločina koji su se desili tokom pada Srebrenice 11. jula 1995., kada je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, do sada su pred međunarodnim i domaćim sudovima osuđene 54 osoba na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora.

Bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić osuđen je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovečnosti tokom rata u BiH 1992-1995.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Sud Bosne i Hercegovine i sudovi u Srbiji osudili su više od pedeset osoba na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici. Od dvadeset presuda MKSJ-a za zločine počinjene u Srebrenici, sedam uključuje i presude za zločin genocida. Sud BiH donio 25 presuda za zločine počinjene u Srebrenici, od čega je trinaest za zločin genocida. U Republici Srbiji doneseno je pet presuda koje se odnose na Srebrenicu, uključujući presude za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Sud u Haagu pravosnažno je osudio i bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića na doživotni zatvor 2019. godine.

Osim Karadžiću i Mladiću, u Haagu su izrečene još tri pravosnažne doživotne kazne za genocid u Srebrenici.

Kazna je 2010. godine izrečena bivšem načelniku za bezbjednost glavnog štaba VRS Ljubiši Beari, koji je umro u Berlinu 2017. godine.

Kazna je 2015. godine izrečena i bivšem pomoćniku komandanta za obaveštajno-bezbjednosne poslove glavnog štaba VRS Zdravku Tolimiru, koji je sljedeće godine umro.

Na doživotni zatvor osuđen je i potpukovnik Drinskog korpusa VRS Vujadin Popović, koji je proglašen krivim za genocid, istrebljenje, ubistvo i progon Bošnjaka.

Tribunal u Haagu je donio prvu presudu koja je zločin u Srebrenici okarakterisala kao genocid, i to bivšem generalu Vojske Republike Srpske Radislavu Krstiću 2001. godine.

Krstić je pravosnažno osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i učestvovanja u genocidu. U otvorenom pismu 2024. godine, pisanom rukom, priznao je genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.

Na dugogodišnje kazne zatvora osuđeni su i oficiri VRS Drago Nikolić (35 godina), Dragan Obrenović (17 godina), Momir Nikolić (20 godina), Radivoje Miletić (18 godina) i Ljubomir Borovčanin (17).

Jovica Stanišić i Frenki Simatović, šefovi bezbjednosti Srbije tokom 90’, 2023. su osuđeni za udruženi zločinački poduhvat, u okviru kojeg je i zločin u Trnovu 1995. godine, kada je ubijeno šest bošnjačkih civila iz Srebrenice.

U Haagu je osuđen i pripadnik 10. diverzantskog odreda Dražen Erdemović, prvi čovjek koji je pred tim sudom priznao krivicu za ubistva zarobljenih Bošnjaka. On je uhapšen 1996. u Srbiji i iste godine je u Haagu osuđen na pet godina zatvora, a njegovo svedočenje kasnije je doprinijelo osuđujućoj presudi protiv Ratka Mladića.

U Bosni i Hercegovini u posljednjih godinu dana nije donesena ni jedna presuda za zločine u Srebrenici, dok u Srbiji sudski postupci dugo traju.

saff.ba

Nastavi čitati

BiH

Srebrenica 1995.: Priznanje genocida(video)

Published

on

Nastavi čitati

BiH

Ovo su imena svih žrtava genocida čiji posmrtni ostaci će danas biti ukopani u Potočarima

Published

on

U Srebrenici, na 31. godišnjicu genocida, danas će biti ukopani posmrtni ostaci deset žrtava.

To su:

Jusić (Zaim) Senad, rođen 1975. godine, imao je 20 godina kada je ubijen. Nestao je u julu 1995. na području Bratunca, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.

Baraković (Ramiz) Muriz, rođen 1973. godine, imao je 22 godine kada je ubijen. Nestao je na lokalitetu Zeleni Jadar u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2005. godine na lokalitetu Budak. Ranije je ukopan njegov brat Enver.

Musić (Edhem) Hamed, rođen 1973. godine, imao je 22 godine kada je ubijen. Ubijen je u ljeto 1995. na području Baljkovice, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Rahunići (Bratunac).

Alić (Šemso) Ramo, rođen 1965. godine, imao je 30 godina kada je ubijen. Ubijen je u Bratuncu 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u masovnoj grobnici Glogova 2001. godine.

Osmanović (Osman) Muhidin, rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen. Nestao je u Vlasenici u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Most na rijeci 2008. godine.

Ćerimović (Rahman) Huso, rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen. Nestao je na području Zvornika u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u Kamenici 2008. godine.

Nukić (Suljo) Nuko, rođen 1957. godine, imao je 38 godina kada je ubijen. Nestao je u Vlasenici u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Jelovačka česma 2002. godine. Bit će ukopan uz svoja četiri amidžića.

Gušter (Alija) Ahmet, rođen 1954. godine, imao je 41 godinu kada je ubijen. Nestao je na području Vlasenice, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Turalići (Vlasenica).

Kunić (Omer) Asim, rođen 1953. godine, imao je 42 godine kada je ubijen. Ubijen je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2006. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.

Dautović (Mustafa) Ramo, rođen 1939. godine, imao je 56 godina kada je ubijen. Nestao je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.

Izvor:klix.ba

Nastavi čitati

BiH

Federalno ministarstvo nudi besplatnu pravnu pomoć građanima zbog isticanja zastave Republike BiH s ljiljanima

Published

on

By

Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica saopćilo je da građani koji budu imali pravnih problema zbog isticanja zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima mogu ostvariti besplatnu pravnu pomoć.

Kako navode, zastava Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima bila je zvanična i međunarodno priznata zastava države Bosne i Hercegovine. Građani kojima zbog njenog isticanja bude izrečena kazna, oduzeta zastava ili se suoče s drugim pravnim posljedicama, imaju mogućnost zatražiti stručnu pravnu pomoć.

Besplatna pravna pomoć dostupna je svim građanima Bosne i Hercegovine, bez obzira na mjesto prebivališta.

Za ostvarivanje pravne pomoći građani se mogu obratiti putem telefona +387 33 294 131 ili putem e-mail adrese pravnapomoc@fmroi.gov.ba.

Iz Ministarstva poručuju da je cilj ove inicijative pružanje pravne podrške svim građanima koji smatraju da su njihova prava povrijeđena u vezi s isticanjem zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima.

Nastavi čitati

Najčitanije