Connect with us

BiH

Čović se požalio međunarodnim dužnosnicima: Hrvati se žele svesti na status nacionalne manjine

Published

on

… ako se nastavi s procesom dekonstituiranja hrvatskog naroda, HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teriotorijalnu organizaciju BiH

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Dragan Čović uputio je pismo brojnim eruopskim dužnosnicima i članovima Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), u kojem ih informira o nedavnim pregovorima o izbornoj reformi i „propuštenoj prilici da se cjelovitim dogovorom stabiliziraju međunacionalni odnosi u BiH“.

– Štoviše, duboko sam uvjeren kako bi održavanje legitimnih i pravičnih izbora označilo kraj duboke političke krize u našoj domovini, osobito u Federaciji BiH. Držim kako su rješenja koja smo predlagali, te strpljivo i predano usuglašavali s drugim konstruktivnim akterima u proteklom razdoblju, ispunjavala najviše međunarodne standarde i poštovala pravne okvire postavljene Daytonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, što su i potvrdili međunarodni pravni stručnjaci koji su nam pomagali u tom iscrpnom procesu. S tim u vezi, ponosan sam na snažan doprinos hrvatske strane u pregovorima, strane koja je ponudila desetak prijedloga i modela za postizanje ključnih ciljeva: implementaciju presuda Europskoga suda za ljudska prava i odluke Ustavnoga suda BiH. Neosporno smo dokazali kako je BiH dugoročno održiva kao država u kojoj će se jednako poštovati kolektivna prava konstitutivnih naroda i ljudska prava pojedinaca, uz puno poštovanje Ustava i njegovih temeljnih načela, navodi Čović u pismu.

HRVATSKA STRANA PRISTALA NA “BOLAN KOMPROMIS”?

Pregovarački proces je nažalost, dodaje, ogolio i drugačije uloge i ciljeve pojedinih aktera. Hrvatska strana pokazala je, tvrdi on, stvarnu želju za postizanje bolnog kompromisa, stavljajući zajednički interes ispred nacionalnog interesa, a u ime stabilnosti naše domovine BiH.

– S druge strane, nama svima dobro poznati ključni akteri svih ovih mjeseci djelovali su nekonstruktivno, protivili su se provedbi Političkog sporazuma iz Mostara od 17. juna 2020. godine te su postavili neosnovane uvjete koji nemaju veze s implementacijom presuda ECHR-a i Ustavnoga suda BiH. Takvo je ponašanje prošli tjedan u Sarajevu potvrdilo kako je jedina prepreka postizanju sporazuma, na koju smo upozoravali od samog početka ovog procesa, odsutnost političke volje i želja za unitarizaciju Federacije BiH te, u konačnici, stvaranje bošnjačke nacionalne države, ističe Čović.

Kako navodi, suštinski se neuspjeh u postizanju takvog dogovora dogodio  onoga trenutka kada se provedbu odluka ECHR-a i Ustavnoga suda BiH pokušalo iskoristiti za izmjenu Washingtonskog sporazuma i Daytonskog mirovnog sporazuma.

Naime, zahtjev za ograničavanje ovlasti Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, postavljen kao uvjet provedbe sudskih odluka koje se odnose na izborno zakonodavstvo, značio bi ukidanje konstitutivnosti Hrvata u Federaciji BiH, odnosno ukidanje međunarodnih mirovnih sporazuma u BiH. Iako „funkcioniranje Federacije BiH“ nije tema vezana za provedbu presuda ECHR-a i Ustavnog suda BiH, hrvatska strana pokazala je odgovornost i fleksibilnost kad je prihvatila razgovarati i o toj temi, koja nema veze s provedbom navedenih sudskih odluka, a u ime viših ciljeva zajedničke nam domovine. Prema tome, izražavamo duboku zabrinutost zbog toga što zahtjev Stranke demokratske akcije (SDA) za ukidanje zakonodavnih ovlasti Doma naroda Parlamenta Federacije BiH nije naišao na osudu, nego na djelomičnu podršku pojedinih aktera, piše Čović.

UGROŽAVANJE MIRA U BIH?!

Također navodi da on kao predstavnik politika koje zagovara hrvatski narod, podcrtava kako ukidanje zakonodavnih ovlasti Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, njegovo svođenje na ulogu zaštite vitalnog nacionalnog interesa i izjednačavanje tog doma s Vijećem naroda Republike Srpske, predstavlja „grubo kršenje Washingtonskog sporazuma i Daytonskog mirovnog sporazuma te ozbiljno ugrožava mir u Bosni i Hercegovini“, te apelira da se taj čin ni shvati olako.

– Ne radi se, dakle, o legitimnom „maksimalističkom zahtjevu“, kako često možemo čuti, već o opasnom činu neprijateljstva prema hrvatskom konstitutivnom narodu, kojeg se želi svesti na status nacionalne manjine. Podsjećamo kako su i pojedini bošnjački pregovarači izrazili zabrinutost zbog takvog zahtjeva, što ukazuje na pogubnost sličnih malignih prijedloga za bošnjačko-hrvatske odnose. Hrvatski konstitutivni narod zahtijeva i nastavit će zahtijevati da se njihova ustavna jednakopravnost u praksi poštuje kroz izbor legitimnih političkih predstavnika i sudjelovanje u institucijama i procesima zajedničkog odlučivanja. Ta očekivanja ne smiju biti shvaćena kao privilegija, već kao osnovno nacionalno pravo koje vrijedi i za ostala dva konstitutivna naroda, navodi Čović u pismu međunarodnim dužnosnicima.

Dodaje i kako „neustavan Izborni zakon i nezakonito imenovani članovi Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) ostavljaju mogućnost da se Hrvatima nametnu politički predstavnici i uskrate demokratska, građanska i ljudska prava“. Isključivanje bilo kojeg naroda iz procesa zajedničkog upravljanja je, kaže Čović, opasan presedan te akt političkog i institucionalnog nasilja.

PRIJETNJA FORMIRANJEM HERCEG-BOSNE?!

– Držimo kako se, više nego ikad, Hrvatima šalje jasna poruka da nisu poželjni u zajedničkoj nam domovini, Bosni i Hercegovini, uključujući i u njezinim institucijama. Takva je poruka dobila institucionalnu legitimnost, zbog čega se Hrvate pozvalo na zaštitu svojih egzistencijalnih potreba i nacionalnih interesa u drugim okvirima.  Na kraju, dopustite mi da izrazim zabrinutost zbog činjenice da svjedočimo sve očitijim i otvorenim politikama koje su destruktivne i protivne Washingtonskom sporazumu i Daytonskom mirovnom sporazumu. Iste retrogradne agende vode nas do daljnje destabilizacije i produbljivanja krize u BiH. Hrvatski narodni sabor (HNS) se na svome Izvanrednom zasjedanju obvezao kako će sve njegove članice s krajnjom pažnjom pratiti nastavak političkih pregovora o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim reformama – koje su sada neuspješno završene. Isto tako, HNS se obvezao da će, ako se i dalje nastavi s procesom dekonstituiranja hrvatskog naroda, pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH u okvirima naše domovine Bosne i Hercegovine i njezinog Ustava, zaključuje u pismu Dragan Čović.

Pismo je upućeno predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, visokom povjereniku EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu, predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću, predsjedniku Vlade RH, Andreju Plenkoviću, predsjedniku Sabora RH, Gordanu Jandrokoviću, dopredsjednici Europskog parlamenta,  Roberti Metsoli,  predsjedatelju Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta Davidu McAllisteru, predsjedniku EPP-a Donaldu Tusku, predsjedatelju grupe EPP-a u Europskom parlamentu Manfredu Weberu, dopredsjedatelju grupe EPP, Paulu Rangelu, glavnoj tajnici OESS-a Helgi Schmid, posebnom izaslaniku EU za Zapadni Balkan Miroslavu Lajčaku, direktorici Europske službe za vanjske poslove Angelini Eichhorst te visokom predstavniku Christianu Schmidtu i veleposlanicima iz UO PIC-a.  

oslobodjenje

BiH

Duška Jurišić u programu uživo osporila validnost diplome Avde Avdića, on je javno objavio! (FOTO)

Published

on

By

Brutalno nasilje posljednjih dana vrši se nad istraživačkim novinarom Avdom Avdićem, a vrhunac političkih nasrtaja na ovog novinara desio se je jutros kada je Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH u programu N1 zagonetno upitala kako je Avdo Avdić došao do diplome.

“Ova profesija je jako devalvirana. Evo pitajte kolegu Avdu Avdića kako je dobio svoju diplomu”, kazala je Jurišić.

Novinska agencija Patria kontaktirala je tim povodom Avdića, ali i njegovog mentora Najila Kurtića, umirovljenog profesora Univerziteta u Tuzli, inače jednog od najcitiranijih komunikologa u Bosni i Hercegovinu.

Avdić je svoju diplomu dostavio na uvid i objavu, dok je profesor Kurtić podcrtao da je diploma Avdića čista kao sunce.

Avdić diplomirao 2010. u Tuzli

“Veoma se dobro sjećam njegovog rada. Radio je rad na temu međubošnjačkih sukoba u Sandžaku, ne mogu tačno citirati. Rad se sastojao u to vrijeme iz dva dijela. Prvi dio je bio novinska priča, potom sve činjenice i sva građa na osnovu koje je napisana priča, jedan teorijski dio i sinopsis za priču. U okviru tog rada priložio bi se i CD na kome bi bio prilog koji je trebao biti do 20 minuta. On je zahvaljujući svom novinarskom iskustvu, a radio je istraživačke tekstove za Oslobođenje i 60 minuta, napravio zaista profesionalni prilog koji se tada mogao emitovati na svakoj televiziji”, kaže Kurtić.

Dodaje da može reći da je rad Avdića sigurno bio među tri najbolje rangirana rada na kojima je Kurtić bio mentor i koji su odbranjeni na odsjeku Žurnalistike u Tuzli.

“U slučaju da neko hoće da pogleda njegov rad i uvjeri se u moju priču, može bez ikakvih problema. Mi smo te radove odlagali u faultetsku biblioteku. Oni tamo postoje, odete i zatražite. Pa tako može i Duška Jurišić, ona me jako iznenadila. Čak mislim da je ona njegovoj generaciji držala i jedan program koji je organizirao Media Centar Bore Kontića. Duška zna za Avdu, a sad ovi politički obračuni nemaju smisla”, poručio je Kurtić.

Veliko razočarenje za priču Duške Jurišić profesor Kurtić nije krio.

“Mene iznenađuje da na taj način bez činjenica ikakvih nasrne na Avdića. Da postavi onakvo pitanje. Evo da odgovorim ja. Avdo Avdić je diplomirao čisto kao sunce. Njegovi diplomski, ocjene sve je uredno. Ne bih rekao da je bio zlatni student, ali je bio dobar student, uporedo radio, volio bih da su mi svi studenti bili takvi. Duška se opekla. Sve je dostupno i sve se može rekonstruirati. Mi se moramo pobrinuti da činjenice opet budu važne u priči”, dodao je Kurtić.

Upitali smo i za komentar Avdića, a on ističe da su priče neosnovane, te šalje poruku Duški Jurišić.

“Pošto je Duška Jurišić pravnica, a ja nisam, pozivam je da pred TV kamerama napravimo javno nadmetanje u poznavanju pravnih nauka i bh. ustavnih i zakonskih propisa. Pitanja mogu sastavljati i njeni prijatelji. Tek tu ćemo vidjeti šta je ona naučila o pravu tokom studija”, kazao je Avdić.

Jurišić nije jedina iz Vijeća ministara BiH koja učestvuje u harangi na Avdića, jer ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković to radi i duže i brutalnije. S obzirom da je Evropska konvencija o ljudskim pravima iznad Ustava BiH, a da se u ovim napadima krše ljudska prava Avde Avdića i vrši napad na medijsku zajednicu pozivamo predsjedavajuću Vijeća ministara Borjanu Krišto da podnese zahtjev za smjenu Konakovića i Jurišić, piše novinska agencija Patria.

Nastavi čitati

BiH

Kod nas i to može: Ratni zločinac otkupio kaznu zatvora, sada je slobodan

Published

on

By

Lovrić je osuđen za zločine u logoru Vojno u Mostaru

Dražen Lovrić, pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora zbog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog 1993. na području Mostara, zamijenio je zatvorsku kaznu novčanom u iznosu od 36.500 KM, potvrđeno je za Detektor iz Državnog suda.

Nakon što je Sud BiH potvrdio prvostepenu presudu kojom je Lovrić, nekadašnji pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), osuđen na godinu dana zatvora, Sud je donio i rješenje kojim je zatvorska kazna zamijenjena novčanom.

Lovrić je osuđen što je u septembru 1993. učestvovao u nezakonitom hapšenju više civila iz mostarske Omladinske ulice koji su odvezeni i zatvoreni u logor “Vojno”.

S Lovrićem su osuđeni i nekadašnji pripadnici HVO-a Nedžad Tinjak, na 12 godina, i Jure Kordić, na tri godine zatvora, dok su Dario Sušac, Nuhan Šikalo, Dario Mihalj, Stanko Škobić, Tomislav Ančić i Slavko Golemac oslobođeni optužbe.

Tinjak je, kako se navodi u prvostepenoj presudi, proglašen krivim po više tačaka za učešće u nezakonitom hapšenju bošnjačkih civila u Mostaru 1993. godine, koji su odvedeni i zatvoreni u logor Vojno, kao i za nečovječno postupanje prema njima, te silovanje dvije žene.

Kordić je proglašen krivim po dvije tačke – za učešće u nezakonitom hapšenju i nečovječno postupanje u Vojnom, dok mu učešće u ubistvu nije dokazano.

Tinjak je oslobođen dijela optužbi, a Sušac, Šikalo, Mihalj, Škobić, Ančić i Golemac svih tačaka optužnice koje su se odnosile na protivpravno zatvaranje, mučenje, nečovječno postupanje i silovanje civila koji su bili zatočeni u nehumanim uslovima u logoru Vojno od 1993. do 1994. godine.

Suđenje u ovom predmetu počelo je u maju 2018. godine, a u međuvremenu su preminula dvojica optuženih – Nedžad Ćorić i Marinko Šunjić, piše BIRN.

Nastavi čitati

BiH

Johann Sattler: Ugrožavanje države je crvena linija i zato je RS-u stopirano 1,2 milijarde KM, HDZ-ovi zahtjevi su nerealni

Published

on

By

Ambasador Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler gost je današnjeg izdanja Klix Studija. Govorio je o evropskom putu BiH, politici Milorada Dodika, trenutnoj političkoj krizi u BiH, Izbornom zakonu, ali i o pritiscima na medije.

Sattler je na početku gostovanja čestitao Dan Evrope koji se obilježava danas.

“Ovo je veliki dan, slavimo dvije stvari. Jedno je pobjeda fašizma, druga je Dan Evrope. To su dvije strane istog novčića. Dan Evrope predstavlja unifikaciju evropskog kontinenta, odbacivanje ekstremističkih ideologija, fašizma i možda najvažnije, ‘might makes right’ (jači su u pravu op. a.), što u suštini znači samo zato što je neko jači može raditi šta god želi. To je u suštini ljepota Dana Evrope”, rekao je Sattler i dodao:

“To se može vidjeti i u Sarajevu. Imate Evropsku kuću kao simbol Evrope, a nedaleko imate Vječnu vatru, kao simbol borbe i pobjede nad fašizmom”.

Upitan da li Evropa danas uistinu može slaviti dan pobjede nad fašizmom i da li je fašizam stvarno pobijeđen u Evropi, Sattler je rekao da je to proces koji je stalno u toku.

“Mislim da ono čega trebamo biti svjesni jeste da je borba protiv ekstremističkih ideologija proces koji je u toku. Nije to ‘postigli smo demokratiju, sve je u redu’. Nije to tako jednostavno. Kao što je Macron nedavno rekao: ideja Evrope i ideja Evropske unije nisu besmrtne, moramo se za njih boriti”, dodao je on.

Potom se osvrnuo na problem ekstremističkih ideologija u BiH koje se ogledaju u konstantnom negiranju ratnih zločina i genocida, kao i veličanju ratnih zločinaca.

“Ovo je prst u ranu žrtvama. Tome nema mjesta u Evropskoj uniji. Ponavljam to je baš problematično. Moramo se protiv toga boriti. Glorifikacija ratnih zločinaca – tome nema mjesta u EU. Kao što je rekao moj šef Jossep Borrell – ono što se dogodilo u Srebrenici u julu 1995. godine je činjenica. Nema tu prostora za interpretaciju. To je bio genocid i to je tako. Negiranje genocida je zapravo zadnji stadij genocida”, naglasio je Sattler.

Neizostavna tema bili su i posljednji postupci predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika.

“Postupci Dodika nisu put dalje. Dovođenje u pitanje ustavnopravnog poretka BiH je crvena linija i naravno da uvijek uslijede reakcije, tako da dva važna projekta u RS-u su stopirana da pokažemo da to ne može tako. Dakle, jasno je da su rukovodstvo entiteta RS i predsjednik Dodik odgovorni za aktuelnu eskalaciju krize u Bosni i Hercegovini”, ustvrdio je Sattler.

Što se odnosa prema Dodiku tiče, Sattler tvrdi da EU ima usaglašene stavove sa SAD-om.

“Mislim da smo jedinstveni u stavovima sa SAD-om. Govore da smo mi preblagi i prečesto se govori da moramo biti malo oštriji. Evo ova dva stopirana projekta u RS-u su 1,2 milijarde KM u vrijednosti i to nije zanemarivo. Što se tiče ostalih stvari nama treba saglasnost svih 27 članica. Saglasni smo sa SAD-om o svim strateškim pitanjima. Evropska unija kontinuirano pruža podršku uredu visokog predstavnika i visokom predstavniku Christianu Schmidtu u njegovom mandatu. Nemojte zaboraviti da polovina budžeta OHR-a dolaze iz EU”, podcrtao je Sattler.

Dotakao se i izmjena Izbornog zakona BiH i nametanja tehničkih izmjena koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

“Rekao bih da je cijelo pitanje izbora člana Predsjedništva nešto što se neće dogovoriti. Jasno smo sugerisali Čoviću da odustane od toga. Ako govorimo o Izbornom zakonu naše mišljenje je da je prioritet implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava. Sugerisali smo im da je nerealno to što traže u vezi Predsjedništva. Ne izgleda mi uvjerljivo prijedlog izmjena Izbornog zakona koji je predstavio HDZ. Čak nisu tražili od nas da se zakon uputi Venecijanskoj komisiji. Treba to još promišljati, ne vidim šansu da se to riješi prije oktobarskih izbora”, naglasio je Sattler.

Na kraju se dotakao i pritisaka koje na medije vrši ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, konkretno u slučaju posljednjeg videa kojim je targetirao urednika portala Istraga.ba Avdu Avdića.

“Navodi koji su prisutni u javnosti su itekako ozbiljni. S druge strane ministar vanjskih poslova naglašava da je to daleko od istine i ja razumijem da on želi zaštititi svoju poziciju. Oni koji su na najvišim pozicijama moraju biti primjer svim ostalima. Očekujem da ministar vanjskih poslova u odnosima s medijima predstavnike medija tretira načinom koji je korektan i pravičan i to smo i komunicirali. Naglašavali smo mu to”, rekao je Sattler.

Na upit voditeljice da li osuđuje konkretno njegove postupke Sattler je rekao: “Da, i nastavit ćemo to da radimo”.

Gostovanje Johanna Sattlera u Klix Studiju možete pogledati direktno na našem Youtube kanalu kao i na portalu Klix.ba.

Također nas možete slušati i na SpotifyApple PodcastuAmazon Music i drugim platformama.

Nastavi čitati

Najčitanije