U opširnom intervjuu, lider HDZ-a je otvoreno govorio o formiranju vlasti nakon izbora, uslovima za odlazak OHR-a, ali i o američkim milijardama koje donosi projekat Južne interkonekcije, poručivši da niko ne bi smio blokirati takvu historijsku šansu za BiH.

“Darijana Filipović može odgovoriti na svako pitanje koje danas opterećuje hrvatski narod i jasno to komunicirati prema predstavnicima bošnjačke i srpske politike, što nam je izuzetno važno i zbog koalicionog kapaciteta koji će uslijediti. Raduje me koliko je stranih diplomata i lidera stranaka iz bošnjačkog i srpskog naroda ovih dana nazvalo Darijanu i čestitalo joj što je baš ona kandidatkinja za hrvatsku poziciju u Predsjedništvu BiH”, kazao je u razgovoru za Fenu predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Prije nekoliko dana HDZ BiH objavio je kandidaturu Darijane Filipović za članicu Predsjedništva BiH na predstojećim izborima. Čović ističe da stranka već šest mjeseci radi na pripremama za izbore i da je odluka o ovoj kandidaturi donijeta nakon razmatranja situacije s ili bez promjena Izbornog zakona.

“Odabrali smo iskusnu političku ličnost koja je već 16-17 godina u infrastrukturi stranke, koja je učestvovala u svim razgovorima s našim međunarodnim partnerima i Republikom Hrvatskom. Ona se u sadašnjoj krizi liderstva u BiH prepoznaje kao neko ko ima budućnost na toj sceni i kao članica Predsjedništva BiH. Kad sve to stavimo u kontekst ličnosti, integriteta i spremnosti da dugo vremena časno služi svom narodu i domovini BiH, energičnosti i dinamici koju traži ovo vrijeme, ali istovremeno i njene staloženosti i smirenosti, mislim da je jasno kako smo izabrali idealnu kandidatkinju”, poručuje Čović.

Opozicija i poruka hrvatskim strankama

Komentarišući činjenicu da pet hrvatskih stranaka predvođenih HDZ-om 1990 nije dalo podršku kandidaturi Darijane Filipović, Čović kaže da je u proteklom periodu razgovarao s nekima od lidera tih stranaka, poput Ivana Vukadina i Ilije Cvitanovića.

“Zamolio sam ih ako ne dođe do izmjene Izbornog zakona da se suzdrže od izmišljanja kandidata ili traganja za kandidatima, jer time mogu nanijeti štetu sebi, a možda i hrvatskom narodu. To smo uradili najtransparentnije što smo mogli. Naravno da sam bio svjestan da će ti ljudi kao određena opozicija nastojati da se pozicioniraju pred izbore tako da pokažu kako nisu pod okriljem HDZ-a. To je legitimno i pluralizam je dobrodošao i hrvatskom narodu. Ali samo zbog toga što danas imamo Izborni zakon kakav imamo, mislim da nanose štetu sebi šaljući poruku podjela. Oko interesa hrvatskog naroda se ne može trgovati i to je poruka svima, a moje je da pozovem sve predstavnike hrvatskog naroda u svim institucijama da razmišljaju politički zrelo i da budu svjesni da i do sada takve politike nisu urodile plodom”, kazao je Čović.

Podsjeća na slučaj s lokalnih izbora kada su hrvatske stranke zbog više kandidata izgubile poziciju načelnika u Odžaku, a malo je nedostajalo da se isto dogodi i u Žepču.

“Zna ta grupacija stranaka da ne može ništa napraviti, ali su poslali poruku da su spremni žrtvovati to hrvatsko pitanje samo da bi naštetili najjačoj stranci. I sad kad sam razgovarao s njima rekao sam im da, ako imaju procjenu da na političkom tržištu među Hrvatima vrijede 30, 40 ili 50 posto, da to raspravimo. Ali ako vrijedite 5-6 posto, nemojte zbog toga ugrožavati onih 90 posto. Neće vam niko to prepoznati dugoročno kao neku mudru odluku. Vidjet ćemo, ali ja mislim da će napraviti grešku ako ne podrže našeg kandidata koji je uistinu prihvatljiv svima u BiH koji žele evropsku i stabilnu budućnost ove zemlje. Ova kandidatura nije hir jednog pojedinca”, poručuje lider HDZ-a BiH.

Prioriteti: Ravnopravnost i evropski put

Kada je u pitanju situacija u BiH i prioriteti u predizbornom vremenu, Čović poziva sve da se prioritetno omogući normalno funkcionisanje BiH te da se očuva sigurnost, stabilnost i mir u BiH.

“Jedno vrijeme su u svijetu bile geopolitičke okolnosti koje su sugerisale da se i ovdje kod nas može napraviti neka nestabilnost. Mislim da smo dali puni doprinos da se to ne dogodi. Druga stvar, željeli smo nastaviti evropski put. Na našu nesreću, sve ove globalne aktivnosti su u Briselu stavile neki drugi interes u prvi plan u odnosu na proširenje. Tako da o proširenju danas tamo niko ne priča. I treće pitanje na kojem ćemo insistirati u narednom periodu je osiguranje ravnopravnosti tri konstitutivna naroda. Svim našim prijateljima, pa i iz međunarodne zajednice, naglašavamo koliko je važno da iskoristimo šansu da hrvatski narod ima svoje legitimne predstavnike u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. Mislimo da je izvor svih problema u BiH upravo narušavanje tog koncepta. U redu, neko želi dva bošnjačka člana Predsjedništva, ali moje standardno pitanje je šta smo time dobili? Jesmo li time unaprijedili ijedan proces u BiH? Mislim da smo time unazadili sve procese, otvorili bezbroj pitanja opstanka ovog društva. Moj poziv kolegama je da u ovih pet mjeseci postavimo prioritete i ciljeve pred sebe, a nakon izbora uvjeren sam da ćemo imati kvalitetne većine, sjesti i dogovoriti partnerstva, da ne pogriješimo kao prošli put”, naglašava Čović.

Podsjeća da je HDZ BiH i nakon prošlih izbora, krajem 2022. godine, dogovorio partnerstva s drugim strankama koja su “u nekim elementima bila i iznuđena”. Greške se, dodaje, ne smiju ponoviti nakon ovogodišnjih izbora.

“Izborni rezultat moramo do kraja verifikovati. Oni koji imaju većinu u državnom domu naroda iz bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda moraju biti dio vlasti. Oni koji imaju legitimne predstavnike u Predsjedništvu BiH kombinovano s domom naroda morat će biti dio te većine koja će obavljati vlast. Ako uspijemo napraviti novo Vijeće ministara do kraja ove ili bar početkom iduće godine, naš prvi prioritet će biti vanjska politika, stabilizovati sebe na evropskom putu, jer sad smo u velikom zaostatku. Tražimo taj pravi politički kapacitet i razgovaramo sa svima kako bi definisali strateške elemente u svim oblastima. Svako ko prihvati da bude dio vlasti ne može biti i kočničar, jer prohodnost odluka mora postojati. Naravno, morat ćemo se mnogo više dogovarati, stalno biti u nekom zasjedanju kako bismo nadomjestili ono što smo izgubili u proteklih godinu dana”, poručuje Čović.

Uloga OHR-a i unutrašnja stabilnost

Uprkos trenutnom zastoju, on je optimističan kada je u pitanju evropski put BiH i kaže da postoji više razloga za to.

“I ova kriza koja je pokazala sve slabosti EU, uozbiljit će Uniju u svim sektorima. Evropskoj uniji će ovaj naš dio jugoistočne Evrope itekako trebati. Već sad joj treba i morat će se uozbiljiti oko toga. Uvjeren sam da će se u interesu EU i svih nas pridruživanje dogoditi u paketu kako se to desilo ranije. Veliki broj članica EU će htjeti Ukrajinu dovesti jednom prečicom do članstva. Međutim, Ukrajina ne može ući u EU bez zemalja jugoistočne Evrope. I to je za nas prilika koja nas treba uozbiljiti. Zato je važno da pokažemo unutrašnju stabilnost”, kaže Čović.

Prema njegovim riječima, OHR nam više nije potreban, iako već godinama svjedočimo, kako kaže, vođenju alibi politike u kojoj se traži da OHR donosi odluke umjesto domaćih institucija i zvaničnika.

“Mi sami moramo mijenjati i donositi zakone. Dok se to ne desi OHR je tu, neće ga niko ugasiti. Ja duboko vjerujem da, ako mi nakon ovih izbora izaberemo legitimne predstavnike sva tri naroda, iza toga nam OHR uopće neće biti potreban. Ako pošaljemo pozitivne i jedinstvene poruke o vanjskoj politici, onda nam nema ko u Briselu zatvarati vrata. Danas imamo tri člana Predsjedništva koji vani pričaju tri potpuno različite priče. Imate ministra vanjskih poslova koji ima neku svoju misiju. Predsjedavajuću Vijeća ministara koja pak zastupa ono što mora kolektivno prenositi. Mislim da ćemo nakon ovih izbora imati čvrstu poziciju koja će biti dovoljan motivator prijateljima u EU, a imamo ih dovoljno, da nam pomognu u integracijskim ambicijama”, smatra on.

Američke investicije i Južna interkonekcija

U razgovoru za Fenu Dragan Čović je kazao i kako snažno podržava investicije SAD-a uključujući Južnu plinsku interkonekciju. Naglašava da Amerikanci preuzimaju sav rizik na sebe da ulože milijarde maraka ovdje da bi nam napravili infrastrukturu i povezali nas sa zapadnim svijetom.

“Oni žele uložiti i u četiri plinske centrale velikog kapaciteta, što nam donosi energetsku stabilnost u vremenu zelene tranzicije. Druga stvar, američki partneri s nama žele pregovarati i o investicijama u prerađivačke kapacitete. To se nikad prije nije desilo. Iako su nam pomagali, nismo imali nijednu ozbiljnu američku investiciju u BiH. Sad kad imamo to, imamo i garanciju da će oni bezbjednosno štititi tu svoju investiciju. To je dodatni zaštitni mehanizam za BiH. Uticaj izvana je ogroman i mi taj uticaj trebamo iskoristiti. To je naša šansa. Popucalo je jako puno globalnih odnosa, pa i ekonomskih. Mi to možemo iskoristiti za naš ekonomski razvoj”, poručuje Čović.

Odgovarajući na pitanje o mogućim opstrukcijama izgradnje Južne interkonekcije, on ističe da do toga u ovom trenutku neće doći samo zbog toga što su Amerikanci iza tog projekta.

“Ja se nadam nakon izbora da će to biti zato što mi Južnu interkonekciju zaista vidimo kao svoju dugoročnu prednost i podsticaj svim drugim investitorima. Nemoguće je to napraviti za godinu, dvije. Treba biti realan, jer nemoguće bi to bilo i u EU, a ne kod nas. Međutim, želimo praktično pokazati najjačima u svijetu da ovdje imaju šta raditi sa svojim biznisima, da smo spremni ukloniti im sve barijere, pa makar to bilo i na granici logika kakve mi znamo praviti u BiH. Gasifikacija je jedan korak, nadopuna s energetskim objektima je tek pravi izazov. Tu su i autoputevi, jadransko-jonski koridor, kao i dva aerodroma. To je potpuno nova dimenzija investitora iz SAD-a ovdje. Ako će ova investicija podstaći sve druge i ako mi tu nemamo rizika, zašto da neko to blokira. Meni se naredni izborni ciklus čini kao realan vremenski okvir da ovo sve završimo, pogotovo što ćemo dobiti jako puno potentne radne snage koja se sve više vraća iz EU i koja će se u to moći uključiti. Trebamo ubrzano uklanjati barijere na svim nivoima kako bismo pokazali da smo spremni razmišljati dugoročno o svom dobru”, zaključuje Čović.

FENA

Dodik je u svojoj objavi kritikovao Stanivukovića, navodeći da želi kandidaturu na predstojećim opštim izborima kako bi, kako tvrdi, “pobjegao iz grada u kojem je sve upropastio” i koji, prema njegovim riječima, ima dug od 56 miliona KM.

On je dodao da je Stanivuković “obični pozerski političar” te ga optužio za iznošenje neistina, nepoštivanje zakona i loše upravljanje Gradskom upravom.

“On je običan neradnik, krši zakone, predvodnik je jedne organizovane bande u vidu Gradske uprave koja je kršila zakone u pogledu trošenja budžetskih sredstava”, naveo je Dodik.Također je istakao da je Stanivuković, kako tvrdi, “korumpiran”, te postavio pitanje njegovih ličnih finansija i kupovine nekretnina u Banjoj Luci.

Dodik je poručio da je SNSD “nezamjenjiv” i da u toj stranci nemaju dilemu oko svojih kandidata, uz ocjenu da Stanivuković nije uspio ni u političkoj organizaciji iz koje dolazi.

Ubrzo je uslijedio i odgovor Draška Stanivukovića, koji je Dodika nazvao “potrošenim kockarom” i optužio ga za dugogodišnju vlast bez konkretnih rezultata.

“Gospodine Dodik, slobodno vi računajte na Minića, ali od sinoć – narod na njega više ne računa”, naveo je Stanivuković.On je Dodika optužio da već više od dvije decenije izbjegava odgovore na ključna pitanja, uključujući izgradnju memorijalnog kompleksa u Donjoj Gradini, upravljanje javnim preduzećima i projekte u Republici Srpskoj.

“Više od dvije decenije ste na vlasti, a i dalje nemate odgovora na ključna pitanja”, poručio je Stanivuković, dodajući da se Dodik “vječno krije iza naroda i političkih tema”.

Na kraju poruke, Stanivuković je naveo da će, kako kaže, njegove političke pobjede biti potvrđene na narednim izborima, uz poruku Dodiku: “Prijatno i doviđenja.”