Connect with us

BiH

Čović otkrio postizborni plan: Nećemo ponoviti grešku, oni koji imaju većinu u Domu naroda moraju biti vlast

Published

prije 4 sedmice

on

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović uvjeren je da je Darijana Filipović idealna kandidatkinja za Predsjedništvo BiH, a hrvatsku opoziciju je oštro upozorio da ne “izmišlja kandidate” i tako ne nanosi štetu vlastitom narodu.

U opširnom intervjuu, lider HDZ-a je otvoreno govorio o formiranju vlasti nakon izbora, uslovima za odlazak OHR-a, ali i o američkim milijardama koje donosi projekat Južne interkonekcije, poručivši da niko ne bi smio blokirati takvu historijsku šansu za BiH.

“Darijana Filipović može odgovoriti na svako pitanje koje danas opterećuje hrvatski narod i jasno to komunicirati prema predstavnicima bošnjačke i srpske politike, što nam je izuzetno važno i zbog koalicionog kapaciteta koji će uslijediti. Raduje me koliko je stranih diplomata i lidera stranaka iz bošnjačkog i srpskog naroda ovih dana nazvalo Darijanu i čestitalo joj što je baš ona kandidatkinja za hrvatsku poziciju u Predsjedništvu BiH”, kazao je u razgovoru za Fenu predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Prije nekoliko dana HDZ BiH objavio je kandidaturu Darijane Filipović za članicu Predsjedništva BiH na predstojećim izborima. Čović ističe da stranka već šest mjeseci radi na pripremama za izbore i da je odluka o ovoj kandidaturi donijeta nakon razmatranja situacije s ili bez promjena Izbornog zakona.

“Odabrali smo iskusnu političku ličnost koja je već 16-17 godina u infrastrukturi stranke, koja je učestvovala u svim razgovorima s našim međunarodnim partnerima i Republikom Hrvatskom. Ona se u sadašnjoj krizi liderstva u BiH prepoznaje kao neko ko ima budućnost na toj sceni i kao članica Predsjedništva BiH. Kad sve to stavimo u kontekst ličnosti, integriteta i spremnosti da dugo vremena časno služi svom narodu i domovini BiH, energičnosti i dinamici koju traži ovo vrijeme, ali istovremeno i njene staloženosti i smirenosti, mislim da je jasno kako smo izabrali idealnu kandidatkinju”, poručuje Čović.

Opozicija i poruka hrvatskim strankama

Komentarišući činjenicu da pet hrvatskih stranaka predvođenih HDZ-om 1990 nije dalo podršku kandidaturi Darijane Filipović, Čović kaže da je u proteklom periodu razgovarao s nekima od lidera tih stranaka, poput Ivana Vukadina i Ilije Cvitanovića.

“Zamolio sam ih ako ne dođe do izmjene Izbornog zakona da se suzdrže od izmišljanja kandidata ili traganja za kandidatima, jer time mogu nanijeti štetu sebi, a možda i hrvatskom narodu. To smo uradili najtransparentnije što smo mogli. Naravno da sam bio svjestan da će ti ljudi kao određena opozicija nastojati da se pozicioniraju pred izbore tako da pokažu kako nisu pod okriljem HDZ-a. To je legitimno i pluralizam je dobrodošao i hrvatskom narodu. Ali samo zbog toga što danas imamo Izborni zakon kakav imamo, mislim da nanose štetu sebi šaljući poruku podjela. Oko interesa hrvatskog naroda se ne može trgovati i to je poruka svima, a moje je da pozovem sve predstavnike hrvatskog naroda u svim institucijama da razmišljaju politički zrelo i da budu svjesni da i do sada takve politike nisu urodile plodom”, kazao je Čović.

Podsjeća na slučaj s lokalnih izbora kada su hrvatske stranke zbog više kandidata izgubile poziciju načelnika u Odžaku, a malo je nedostajalo da se isto dogodi i u Žepču.

“Zna ta grupacija stranaka da ne može ništa napraviti, ali su poslali poruku da su spremni žrtvovati to hrvatsko pitanje samo da bi naštetili najjačoj stranci. I sad kad sam razgovarao s njima rekao sam im da, ako imaju procjenu da na političkom tržištu među Hrvatima vrijede 30, 40 ili 50 posto, da to raspravimo. Ali ako vrijedite 5-6 posto, nemojte zbog toga ugrožavati onih 90 posto. Neće vam niko to prepoznati dugoročno kao neku mudru odluku. Vidjet ćemo, ali ja mislim da će napraviti grešku ako ne podrže našeg kandidata koji je uistinu prihvatljiv svima u BiH koji žele evropsku i stabilnu budućnost ove zemlje. Ova kandidatura nije hir jednog pojedinca”, poručuje lider HDZ-a BiH.

Prioriteti: Ravnopravnost i evropski put

Kada je u pitanju situacija u BiH i prioriteti u predizbornom vremenu, Čović poziva sve da se prioritetno omogući normalno funkcionisanje BiH te da se očuva sigurnost, stabilnost i mir u BiH.

“Jedno vrijeme su u svijetu bile geopolitičke okolnosti koje su sugerisale da se i ovdje kod nas može napraviti neka nestabilnost. Mislim da smo dali puni doprinos da se to ne dogodi. Druga stvar, željeli smo nastaviti evropski put. Na našu nesreću, sve ove globalne aktivnosti su u Briselu stavile neki drugi interes u prvi plan u odnosu na proširenje. Tako da o proširenju danas tamo niko ne priča. I treće pitanje na kojem ćemo insistirati u narednom periodu je osiguranje ravnopravnosti tri konstitutivna naroda. Svim našim prijateljima, pa i iz međunarodne zajednice, naglašavamo koliko je važno da iskoristimo šansu da hrvatski narod ima svoje legitimne predstavnike u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. Mislimo da je izvor svih problema u BiH upravo narušavanje tog koncepta. U redu, neko želi dva bošnjačka člana Predsjedništva, ali moje standardno pitanje je šta smo time dobili? Jesmo li time unaprijedili ijedan proces u BiH? Mislim da smo time unazadili sve procese, otvorili bezbroj pitanja opstanka ovog društva. Moj poziv kolegama je da u ovih pet mjeseci postavimo prioritete i ciljeve pred sebe, a nakon izbora uvjeren sam da ćemo imati kvalitetne većine, sjesti i dogovoriti partnerstva, da ne pogriješimo kao prošli put”, naglašava Čović.

Podsjeća da je HDZ BiH i nakon prošlih izbora, krajem 2022. godine, dogovorio partnerstva s drugim strankama koja su “u nekim elementima bila i iznuđena”. Greške se, dodaje, ne smiju ponoviti nakon ovogodišnjih izbora.

“Izborni rezultat moramo do kraja verifikovati. Oni koji imaju većinu u državnom domu naroda iz bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda moraju biti dio vlasti. Oni koji imaju legitimne predstavnike u Predsjedništvu BiH kombinovano s domom naroda morat će biti dio te većine koja će obavljati vlast. Ako uspijemo napraviti novo Vijeće ministara do kraja ove ili bar početkom iduće godine, naš prvi prioritet će biti vanjska politika, stabilizovati sebe na evropskom putu, jer sad smo u velikom zaostatku. Tražimo taj pravi politički kapacitet i razgovaramo sa svima kako bi definisali strateške elemente u svim oblastima. Svako ko prihvati da bude dio vlasti ne može biti i kočničar, jer prohodnost odluka mora postojati. Naravno, morat ćemo se mnogo više dogovarati, stalno biti u nekom zasjedanju kako bismo nadomjestili ono što smo izgubili u proteklih godinu dana”, poručuje Čović.

Uloga OHR-a i unutrašnja stabilnost

Uprkos trenutnom zastoju, on je optimističan kada je u pitanju evropski put BiH i kaže da postoji više razloga za to.

“I ova kriza koja je pokazala sve slabosti EU, uozbiljit će Uniju u svim sektorima. Evropskoj uniji će ovaj naš dio jugoistočne Evrope itekako trebati. Već sad joj treba i morat će se uozbiljiti oko toga. Uvjeren sam da će se u interesu EU i svih nas pridruživanje dogoditi u paketu kako se to desilo ranije. Veliki broj članica EU će htjeti Ukrajinu dovesti jednom prečicom do članstva. Međutim, Ukrajina ne može ući u EU bez zemalja jugoistočne Evrope. I to je za nas prilika koja nas treba uozbiljiti. Zato je važno da pokažemo unutrašnju stabilnost”, kaže Čović.

Prema njegovim riječima, OHR nam više nije potreban, iako već godinama svjedočimo, kako kaže, vođenju alibi politike u kojoj se traži da OHR donosi odluke umjesto domaćih institucija i zvaničnika.

“Mi sami moramo mijenjati i donositi zakone. Dok se to ne desi OHR je tu, neće ga niko ugasiti. Ja duboko vjerujem da, ako mi nakon ovih izbora izaberemo legitimne predstavnike sva tri naroda, iza toga nam OHR uopće neće biti potreban. Ako pošaljemo pozitivne i jedinstvene poruke o vanjskoj politici, onda nam nema ko u Briselu zatvarati vrata. Danas imamo tri člana Predsjedništva koji vani pričaju tri potpuno različite priče. Imate ministra vanjskih poslova koji ima neku svoju misiju. Predsjedavajuću Vijeća ministara koja pak zastupa ono što mora kolektivno prenositi. Mislim da ćemo nakon ovih izbora imati čvrstu poziciju koja će biti dovoljan motivator prijateljima u EU, a imamo ih dovoljno, da nam pomognu u integracijskim ambicijama”, smatra on.

Američke investicije i Južna interkonekcija

U razgovoru za Fenu Dragan Čović je kazao i kako snažno podržava investicije SAD-a uključujući Južnu plinsku interkonekciju. Naglašava da Amerikanci preuzimaju sav rizik na sebe da ulože milijarde maraka ovdje da bi nam napravili infrastrukturu i povezali nas sa zapadnim svijetom.

“Oni žele uložiti i u četiri plinske centrale velikog kapaciteta, što nam donosi energetsku stabilnost u vremenu zelene tranzicije. Druga stvar, američki partneri s nama žele pregovarati i o investicijama u prerađivačke kapacitete. To se nikad prije nije desilo. Iako su nam pomagali, nismo imali nijednu ozbiljnu američku investiciju u BiH. Sad kad imamo to, imamo i garanciju da će oni bezbjednosno štititi tu svoju investiciju. To je dodatni zaštitni mehanizam za BiH. Uticaj izvana je ogroman i mi taj uticaj trebamo iskoristiti. To je naša šansa. Popucalo je jako puno globalnih odnosa, pa i ekonomskih. Mi to možemo iskoristiti za naš ekonomski razvoj”, poručuje Čović.

Odgovarajući na pitanje o mogućim opstrukcijama izgradnje Južne interkonekcije, on ističe da do toga u ovom trenutku neće doći samo zbog toga što su Amerikanci iza tog projekta.

“Ja se nadam nakon izbora da će to biti zato što mi Južnu interkonekciju zaista vidimo kao svoju dugoročnu prednost i podsticaj svim drugim investitorima. Nemoguće je to napraviti za godinu, dvije. Treba biti realan, jer nemoguće bi to bilo i u EU, a ne kod nas. Međutim, želimo praktično pokazati najjačima u svijetu da ovdje imaju šta raditi sa svojim biznisima, da smo spremni ukloniti im sve barijere, pa makar to bilo i na granici logika kakve mi znamo praviti u BiH. Gasifikacija je jedan korak, nadopuna s energetskim objektima je tek pravi izazov. Tu su i autoputevi, jadransko-jonski koridor, kao i dva aerodroma. To je potpuno nova dimenzija investitora iz SAD-a ovdje. Ako će ova investicija podstaći sve druge i ako mi tu nemamo rizika, zašto da neko to blokira. Meni se naredni izborni ciklus čini kao realan vremenski okvir da ovo sve završimo, pogotovo što ćemo dobiti jako puno potentne radne snage koja se sve više vraća iz EU i koja će se u to moći uključiti. Trebamo ubrzano uklanjati barijere na svim nivoima kako bismo pokazali da smo spremni razmišljati dugoročno o svom dobru”, zaključuje Čović.

FENA

Povezane teme:
Nastavi čitati

BiH

Schmidt napušta funkciju visokog predstavnika

Published

prije 1 dan

on

11. Maja 2026.

By

Nakon gotovo pet godina na funkciji visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, mandata utemeljenog na Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Christian Schmidt donio je ličnu odluku da okonča svoju službu u provedbi mira u Bosni i Hercegovini, saopćeno je iz OHR-a.

O svojoj odluci obavijestio je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) te zatražio da započnu proces imenovanja njegovog nasljednika.

“Naglasio je da će nastaviti obavljati dužnost visokog predstavnika tokom procesa izbora njegovog nasljednika. Osvrćući se na svoj mandat, drugi najduži mandat jednog visokog predstavnika, istakao je da je ostvaren značajan napredak u unapređenju funkcionalnosti institucija Bosne i Hercegovine. Ipak, jasno je da je potrebno učiniti još mnogo kako bi Bosna i Hercegovina ostvarila svoje evro-atlantske aspiracije”, saopćeno je iz OHR-a.

Iako se Christian Schmidt nadao da će se završetak njegovog mandata na funkciji visokog predstavnika poklopiti s uspješnom realizacijom programa “5+2” i zatvaranjem OHR-a, kaže da Bosna i Hercegovina još uvijek nije provela ključne reforme, zbog čega rad OHR-a ostaje od suštinske važnosti.

“Pozvao je građane i političke lidere iz oba entiteta i sa svih nivoa vlasti da dodatno intenziviraju svoje napore i zajedno sa njegovim nasljednikom rade na provedbi ovih reformi i ostvarivanju ključnog napretka na putu ka evro-atlantskim integracijama”, dodaje se u saopćenju.

Njegove odluke nisu poništene nijednom sudskom odlukom. Schmidt je naglasio da ujedinjena međunarodna zajednica ostaje nezamjenjiva za stabilnost Bosne i Hercegovine i njen napredak prema evro-atlantskim aspiracijama.

Ekonomska i politička stabilnost Bosne i Hercegovine, kao i šire regije Zapadnog Balkana, od ključnog su značaja za ukupnu evropsku sigurnost i ekonomski prosperitet. Stoga uloga OHR-a u Bosni i Hercegovini ostaje važna.

Christian Schmidt izrazio je iskrenu zahvalnost građanima Bosne i Hercegovine, od kojih je tokom svog mandata imao izuzetno gostoprimstvo, toplinu i podršku.

“Period njegovog mandata obilježio je i razvoj domaćih pravosudnih institucija, pri čemu su sudovi odlučno djelovali u zaštiti ustavnog i pravnog poretka države. Poduzeti su važni koraci kako bi domaće institucije postale funkcionalnije i kako bi se osigurao integritet izbora”, naglašeno je u saopćenju.

U godinama koje dolaze potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se provele sve odluke Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

 

Izvor: Klix

Nastavi čitati

BiH

Misteriozna najava: Stiže novi dres reprezentacije BiH!

Published

prije 4 dana

on

8. Maja 2026.

By

Nogometni savez BiH na društvenim mrežama je zagonetnom objavom najavio promociju novog dresa Zmajeva za Svjetsko prvenstvo 2026. godine.

U kratkom video isječku, bez mnogo detalja, nazire se dres obasjan plavim svjetlosnim efektima, uz prepoznatljive elemente koji jasno asociraju na Zmajeve. Iako dizajn nije u potpunosti otkriven, objava je odmah privukla pažnju navijača, koji s nestrpljenjem očekuju zvaničnu promociju nove opreme.

Tehnički sponzor reprezentacije BiH je Kelme.

Nogometna reprezentacija BiH u novoj opremi trebala bi nastupati tokom narednih izazova. Premijerni nastup u novim dresovima reprezentativci BiH bi trebali imati protiv Sjeverne Makedonije u prijsteljskom meču zakazanom za 29. maj.

Posebno se očekuje da upravo ovaj dres bude dio priče Zmajeva na Mundijalu.

Zvanična promocija trebala bi otkriti sve detalje dizajna, a do tada je NS BiH uspio postići ono što je i želio. Probuditi znatiželju javnosti i navijača.

 

Izvor: sportske.ba

 

Nastavi čitati

BiH

Njemačka policija traga za biznismenom iz BiH koji je otet u Berlinu

Published

prije 4 dana

on

8. Maja 2026.

By

Policija Berlina objavila je sumnje da je 23. aprila, u šumovitom području ovog grada, otet Ismet K. (51), a Bild navodi da je riječ o biznismenu iz Bosne i Hercegovine.

Nadležni su zvanično obavijestili građane o njegovoj otmici, tražeći pomoć od potencijalnih svjedoka ovog nasilnog događaja.

Prema riječima javnog tužitelja u Berlinu, Ismeta K. su nepoznati muškarci prisilili da uđe u teretni prostor bijelog kombija, a sve se dogodilo u šumovitom predjelu gradske četvrti Waidmannslust oko 11:15 sati, 23. aprila.

Kako piše Bild, bijeli kombi se zaustavio kod jedne od kuća iz navedene četvrti, gdje su nepoznati muškarci uvukli Ismeta K. u vozilo, a zatim ubrzali kretanje dok nisu pobjegli.

Od tada se muškarcu gubi svaki trag, a njegovi otmičari nijednom nisu kontaktirali porodicu s ciljem otkupnine za biznismena. Iako policija nije htjela iznositi detalje, istaknuli su da je istraga pokazala da bi motiv ipak mogao biti finansijske prirode.

Policija nažalost ne zna da li je Ismet K. živ u ovom trenutku.

S obzirom na sumnju da je riječ o nasilnoj otmici, istragu je preuzelo Odjeljenje za ubistva, koje sada traga za svjedocima. Policija je objavila dvije Ismetove fotografije i nekoliko pitanja koja se odnose na pojedinosti otmice.

Izvor: klix

Nastavi čitati

BiH

Porezna inspekcija za jedan dan širom FBiH – napisali kazne od skoro pola miliona KM

Published

prije 4 dana

on

8. Maja 2026.

By

U toku inspekcijskih nadzora najveći broj kontrola izvršen je kod poreznih obveznika koji obavljaju građevinsku djelatnost, dok su istovremeno kontrolama bile obuhvaćene i djelatnosti ugostiteljstva, trgovine, pekarstva, kao i druge uslužne djelatnosti.

Inspekcijskim nadzorom izvršena je provjera poštivanja odredbi Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH, Zakona o fiskalnim sistemima u Federaciji BiH, Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, Zakona o doprinosima, kao i drugih poreznih propisa.

U inspekcijskim nadzorima zatečena su 663 prijavljena radnika i 81 neprijavljeni radnik. Otkriveno je devet objekata koji su obavljali djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa, dva porezna obveznika koja nisu imala instaliran fiskalni uređaj i 10 poreznih obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja.

Zbog utvrđenih nepravilnosti: angažiranja neprijavljenih radnika, rada bez odobrenja nadležnog organa, neevidentiranja prometa putem fiskalnog uređaja zapečaćeno je pet objekata i u 82 kontrole izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 441.850 KM.

Rezultati izvršenih inspekcijskih nadzora na uzorku od ukupno kontrolisana porezna obveznika pokazali su da 35 posto poreznih obveznika svoje poslovanje nije uskladilo s važećim zakonima na području Federacije BiH.

Pregled izvršenih kontrola i utvrđenih nepravilnosti po kantonima:

Na području Kantona Sarajevo izvršene su 32 kontrole u kojima je zatečeno 20 prijavljenih radnika, tri neprijavljena radnika, jedan objekat koji nije imao odobrenje za rad nadležnog organa. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćen je jedan objekat i u četiri kontrole izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 30.500 KM.

U Tuzlanskom kantonu izvršene su 44 kontrole u kojima je zatečen 151 prijavljeni radnik, 15 neprijavljenih radnika, jedan objekat koji nije imao odobrenje za rad i dva obaveznika nisu evidentirali promet putem fiskalnih uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćen je jedan objekat, i u 18 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 79.750 KM.

Na području Srednjobosanskog kantona izvršene su 23 kontrole u kojima je zatečeno 86 prijavljenih radnika, 18 neprijavljenih radnika, tri objekta koji nisu imali odobrenje za rad nadležnog organa. Zbog utvrđenih nepravilnosti u 13 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 54.600 KM.

U Zeničko-dobojskom kantonu izvršena je 41 kontrola u kojoj je zatečeno 178 prijavljenih radnika i 15 neprijavljenih radnika. Zbog utvrđenih nepravilnosti u devet kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 66.000 KM.

Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona izvršene su 34 kontrole u kojima je zatečeno 66 prijavljenih radnika i jedan neprijavljeni radnik, šest obaveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja i jedan obaveznik koji nije imao instaliran fiskalni uređaj. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćen je jedan objekt i u 12 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 115.500 KM.

U Zapadno-hercegovačkom kantonu izvršeno je 12 kontrola u kojima je zatečeno 27 prijavljenih radnika, dva neprijavljena radnika, jedan objekt koji nije imao odobrenje za rad nadležnog organa. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćen je jedan objekat i u dvije kontrole izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 1.000 KM.

U Unsko-sanskom kantonu izvršeno je 20 kontrola u kojima je zatečeno 87 prijavljenih radnika, 15 neprijavljenih radnika i jedan objekt koji nije imao odobrenje za rad nadležnog organa. Zbog utvrđenih nepravilnosti u sedam kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 15.500 KM.

Na području Kantona 10 izvršeno je 12 kontrola u kojima su zatečena 32 prijavljena radnika, osam neprijavljenih radnika i jedan obaveznik koji nije evidentirao promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćen je jedan objekt i u sedam kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 27.000 KM.

U Bosansko-podrinjskom kantonu izvršeno je osam kontrola u kojima je zatečeno 13 prijavljenih radnika. Zbog utvrđenih nepravilnosti u šest kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 47.000 KM.

Na području Posavskog kantona izvršeno je pet kontrola u kojima su zatečena tri prijavljena radnika, četiri neprijavljena radnika, dva objekta koja nisu imala odobrenje za rad nadležnog organa, jedan obaveznik koji nije imao instaliran fiskalni uređaj i jedan obaveznik koji nije evidentirao promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti u četiri kontrole izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 5.000 KM.

Inspekcijski nadzori će se nastaviti i u narednom periodu na području Federacije BiH.

 

Izvor: klix

Nastavi čitati

BiH

Uništavamo okoliš na svakom koraku: Bosna u srcu, ali smeće u rijeci

Published

prije 5 dana

on

7. Maja 2026.

By

Izljevi patriotizma i ljubavi prema prostoru na kojem živimo su svakodnevni u javnom prostoru. Istovremeno, prizori uništenih šuma, zagađenih rijeka i javnih površina daju sasvim drugačiju sliku o nama kao društvu.  Javna dobra već decenijama tretiramo kao ničija, umjesto kao zajednička bogatstva.

Decenijama se okružujemo divljim deponijama, gomilamo smeće pored kontejnera, na obalama rijeka i potoka, na ulicama.

Verbalne kritike ne nedostaje, ali trendovi ostaju isti. Zemlju dugoročno zagađujemo, sebično je ostavljajući takvu zagađenu našoj djeci i unucima.

Aktivista Semir Kovač

– Posebno me zabrinjava ravnodušnost ljudi. Često prolaze pored divljih deponija kao da ih ne vide, kao da ih se to ne tiče. A zapravo, riječ je o našem prostoru, našoj državi, našem gradu. Takav odnos prema okolišu govori da problem nije samo u sistemu, već i u svijesti velikog broja pojedinaca – kaže ekološki aktivista iz Goražda, Semir Kovač.

Dodaje da je kolektivna svijest još daleko od one kakva bi trebala biti, uprkos blagim pomacima i pozitivnim primjerima udruženja građana i osviještenih pojedinaca.

– Nedopustivo je da se kontejneri i otpad nalaze tik uz ulaz u dvorište osnovne škole, a da to nikome ne predstavlja problem. Smatram da je potrebno uvesti snažniju i kontinuiranu ekološku edukaciju od najranijeg uzrasta. Građani često odlažu otpad gdje stignu, jer nemaju razvijenu ekološku svijest, ali i zato što im sistem ne nudi dovoljno uređenih i dostupnih mjesta za odlaganje otpada, posebno u blizini stambenih objekata. Poseban problem je i što mnogi rijeke i dalje doživljavaju kao nešto što će “samo odnijeti” otpad, iako time trajno zagađuju prirodu.

Gotovo svaki grad u BiH ima najmanje jednu veliku ekološku bombu, koja narušava zdravlje lokalnog stanovništva. U Goraždu je najveći problem divlja i nekontrolisana deponija Šišeta. Riječ je o ozbiljnoj ekološkoj prijetnji iznad grada, s koje se cijede oborinske vode i nose otrove poput teških metala. Sve se dalje slijeva u Podhranjenski potok, a zatim u rijeku Drinu.

– To je ekološka bomba koju je trebalo riješiti jučer, a ne danas – ističe Kovač.

Reciklaža je korak

Ekološka svijest građana postoji u određenoj mjeri, ali nedostatak sistemskih i dugoročnih rješenja predstavlja veći problem, smatra Igor Kalaba. Ovaj asistent na programu Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu iz Banje Luke, kaže da su više puta razvijani pilot-projekti, koji su pokazali da je značajan procent stanovništva voljan da odvojeno prikuplja i baca reciklažni otpad. Ipak, ti programi su bili kratkotrajni.

S druge strane, ističe Kalaba, sama reciklaža nije vrhunski ideal odgovornog upravljanja otpadom već jedan od koraka. Pored reciklaže su nam neophodne dalekosežne mjere za smanjenje stvaranja otpada, kao što je zabrana ili značajno smanjenje korištenja jednokratne ambalaže. Pri tome ne treba zaboraviti ni industrijski i druge sektore, koji isto tako stvaraju ogromne količine otpada, često opasnog i neadekvatno odloženog. Dobar primjer su građevinske firme – kaže Kalaba.

Rješenje je cirkularna ekonomija, čiji principi nalažu da se pri proizvodnji i preradi moraju maksimalno iskoristiti resursi i nus proizvodi. I maksimalno reduciran otpad se mora reupotrijebiti, pa je to onda sistemsko rješavanje problema, koje treba početi od najvećih zagađivača pa nastaviti ka građanima. Država mora svima omogućiti funkcionalnu infrastrukturu i edukaciju, kako bi mogli odgovorno upravljati otpadom, te smanjiti njegovo nastajanje, ističe Kalaba.

Zašto smo takvi?

Zašto zajedničko bogatstvo smatramo nevažnim i kako smo stekli takve navike da smeće bacamo tamo gdje je najlakše, pitali smo i Dženanu Husremović, profesoricu na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

– Mi smo društvo u regresiji, a društvena regresija je proces koji se desi kad neka zajednica doživi krize, traume i osjećaj ugroženosti. Tada počinje funkcionisati na manje racionalnom nivou. Mi ne radimo ništa da pokrenemo progres i stalno smo u ovom stanju. Umjesto dugoročnog planiranja, solidarnosti, osjećaja lične odgovornosti za društveno dobro, mogućnosti da razumijemo šta su dugoročne posljedice i radimo na tome da one budu pozitivne, bavimo se kratkoročnim stvarima, da obezbijedimo nešto za sebe – daj mi svega i daj mi sad – objašnjava profesorica Husremović.

Dodaje da kratkovidi i egoistični način razmišljanja, u kombinaciji s nepovjerenjem prema institucijama, stvara stanje u kojem se prirodno bogatstvo ne vidi kao zajednički resurs, kojeg treba čuvati za buduće generacije, već kao nešto što se može iskoristiti za trenutnu korist. Ipak, uočavamo da u uređenim evropskim društvima, pa i u dijelovima BiH gdje su kontrole intenzivnije, a kazne veće, imamo drugačije obrasce ponašanja.

– Tamo postoje disciplina, kontrola i sistem kažnjavanja. Koliko god mi mislili da smo izvan toga, ljudi funkcionišu na principu nagrađivanja i kažnjavanja. Ako imate jasne mjere koje ljude “opamete”, stanje je drugačije. Dakle, prvi korak jeste povećan stepen kontrole, ali za to moramo imati institucije koje nisu u regresiji. Vidite da i naše institucije razmišljaju na isti način. Resurse trošimo na isti način, dajemo ih u koncesije, zakupe, prodajemo, umjesto da shvatimo da imamo lokaciju koju nema niko na svijetu – ističe profesorica Husremović.

Kazne bezvrijedne bez prevencije

Kazne za nepropisno odlaganje otpada i bacanje smeća u prirodu regulirane su na entitetskim, kantonalnim i općinskim nivoima. Za fizička lica iznose od 500 do 2.000, a u slučaju ponavljanja prekršaja 3.000 do 5.000 KM. Kazne za pravna lica su od 5.000 do 15.000 KM, a odgovorna lica u firmama od 1.000 do 3.000 KM. U RS, u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom i komunalnim propisima pojedinci koji krše propise trebaju biti kažnjeni sa 100 do 1.000 KM, pravna lica od 500 do 7.000, u zavisnosti od težine prekršaja i do 10.000 KM, a samostalni preduzetnici sa 200 do 1.000 KM. Kalaba, međutim, smatra da se više isplati uložiti u preventivno djelovanje, jer sistem finansijskog kažnjavanja ne eliminira probleme, već ih čini dostupnim samo onima s dovoljno novca.

 

avaz
Nastavi čitati

BiH

Kanton Sarajevo dobio online registar imovine: U bazi podataka nekretnine, dionice, vozila i umjetnine

Published

prije 6 dana

on

6. Maja 2026.

By

Iz Vlade Kantona Sarajevo su saopćili da su uspostavili Registar pokretne i nepokretne imovine KS, kao i prateću online mapu.

Ukazali su da je ovim prvi put poslije rata uveden sistemski nadzor nad resursima u vlasništvu Kantona. Fokus je na, kako su naglasili, zaštiti javnog dobra, učinkovitijem upravljanju i osiguravanju da svaki resurs – od zemljišta i poslovnih zgrada do udjela u preduzećima – bude u funkciji razvoja i direktne koristi za građane.

Kantonalni premijer u ostavci Nihad Uk (Naša stranka) je izjavio da se uspostavom ovog registra uvodi red u oblast koja je decenijama bila zanemarena.

“Odlučni smo da javnu imovinu učinimo vidljivom i dostupnom svakom građaninu. Ovo je proces kojim se omogućava brža realizacija kapitalnih projekata i zaustavlja svaka mogućnost netransparentnog raspolaganja zajedničkim bogatstvom. Naša obaveza je osigurati da se imovina ne koristi za interese pojedinaca, već isključivo za potrebe zajednice, bilo kroz nove javne sadržaje ili kroz prihode koji će biti usmjereni u budžet”, rekao je Uk.

Kantonalni ministar finansija u ostavci Afan Kalamujić smatra da je napravljen ključan iskorak.

“Uvodimo potpunu transparentnost u upravljanju imovinom – od nekretnina do pokretne imovine i udjela u preduzećima. Riječ je o značajnim resursima poput zemljišta, šuma, bivših ugostiteljskih objekata, privrednih objekata, pa sve do stanova i čitavih geografskih cjelina. Posebna pažnja bit će posvećena i imovini KS izvan Bosne i Hercegovine”, istakao je.

Kalamujić uvjerava da je ovo početak sistemskog procesa te je ukazao da se radi na uređenju vlasničkih statusa i aktivnom upravljanju imovinom s jasnim ciljem – da svaki resurs bude u funkciji građana.

Predsjednik Radnog tijela za upravljanje imovinom KS Dževad Paradžik izdvojio je neke od podataka iz dosadašnjih aktivnosti.

Naime, od ukupno 224 organa i pravna lica koja su bila obavezna dostaviti podatke, njih 213 je ispunilo tu obavezu dok preostalih 11 subjekata treba finalizirati dostavu. U Registar nepokretne imovine je trenutno uneseno 136, a u Registar pokretne imovine 100 subjekata.

Navedeno je da se pod nadzorom budžetskog inspektorata i uz učešće Ureda za borbu protiv korupcije provjerava tačnost svakog podatka te da su rukovoditelji institucija direktno odgovorni za ažurnost i zakonitost informacija.

Zahvaljujući saradnji s Pravobranilaštvom KS i Zemljišno-knjižnim uredom Općinskog suda, kako su saopćili iz Vlade KS, precizno je identifikovano 135 nepokretnosti nad kojima Kanton ima pravo vlasništva ili raspolaganja.

Kako tvrde, registar obuhvata sve – od građevinskog i šumskog zemljišta, poslovnih prostora i dionica, do pokretne imovine veće vrijednosti poput vozila i umjetnina.

Iz javnog objavljivanja podataka o imovini, isključivo iz, kako uvjeravaju nadležni, sigurnosnih razloga, izuzeta su sljedeća pravna lica: Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), Ured za borbu protiv korupcije, Direkcija za robne rezerve i Tužilaštvo KS.

Evidencija o njihovoj imovini se u skladu sa sigurnosnim protokolima nalazi kod spomenutih institucija i u Ministarstvu finansija KS.

Link za pristup javnom Registru i interaktivnoj mapi bit će dostupan na zvaničnoj stranici Vlade KS u narednih 30 dana, čime će se osigurati kontinuiran nadzor nad imovinom Kantona, saopćili su iz Vlade KS.

Vlada KS

 

Nastavi čitati

Najčitanije