BiH
Entitet Republika Srpska upisuje državnu imovinu BiH uprkos zabranama
Radi se o imovini koju koriste javne institucije i ustanove od kraja rata u BiH i potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995 godine
Republika Srpska i dalje upisuje državnu imovinu na svoje ime, uprkos odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (BiH) i visokog predstavnika u BiH, prema kojima su entitetski zakoni kojim je to omogućeno nevažeći.
Ovo je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa (RSE) u nekoliko lokalnih zajednica.
Radi se o imovini koju koriste javne institucije i ustanove od kraja rata u BiH i potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995 godine.
Upis ovakve imovine RS je ozakonila u februaru ove godine. Zakon o nepokretnoj imovini koji je tada donesen, međutim, stavio je van snage visoki predstavnik u BiH koji na to ima pravo prema Bonskim ovlašćenjima iz 1997. godine.
Zahtjev Ustavnom sudu BiH da ocijeni da li je ovaj zakon u skladu sa Ustavom podnijelo je i šest delegata Doma naroda Parlamenta BiH, a na odluku se još čeka.
Neustavnim su 2020. i 2021. godine već proglašeni i zakoni kojim se dozvoljava upis šumskog i poljoprivrednog zemljišta.
NAČELNICI OPŠTINA O KNJIŽENJU IMOVINE
Ognjen Milinković, načelnik Opštine Gacko za RSE kaže da se sve uredno knjiži na lokalnu zajednicu odnosno na entitet, te da on “poštuje sve zakone Republike Srpske i ponaša se u skladu sa tim”. On navodi da “Kristijan Šmit za njega nije visoki predstavnik u BiH”, te da su “sve odluke koje on donosi nelegalne”.
Vlasti u RS ne priznaju Christijana Schmidta kao visokog predstavnika, te tvrde da on nema legitimitet, jer po njihovom mišljenju, njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Miroslav Drljača, načelnik Bosanskog Novog, kaže za RSE da “dosta stvari u prethodnom periodu nije bilo uknjiženo”, te da se svake godine spisak imovine u katastru dopunjava.
“Ono što je imovina opštine je na Bosanskom Novom, a državna imovina, onaj dio oko šuma, korisnik i upravljač je javno preduzeće ‘Šume Republike Srpske'”, rekao je Drljača.
On smatra da je Schmidtova odluka – politička odluka.
“To je osporavanje prava Republici Srpskoj i lokalnim zajednicama da upravljaju tom imovinom, to na kraju krajeva je uvijek bilo predmet špekulacija”, smatra Drljača.
U Srebrenici, imovina koju u zakonskom roku nisu potraživali privredni subjekti kojima pripara, prešla je u vlasništvo opštine, pojašnjava za RSE načelnik ove opštine na istoku BiH, Mladen Grujičić.
Kaže da za drugu imovinu “ne zna na šta se misli”, te da nema tu informaciju. Dodaje da su šume na teritoriji opštine knjižene na Javno preduzeće “Šume RS”, te da su pojedini lokalni putevi u vlasništvu opštine, a drugi u vlasništvu “Šuma”. Ističe da ne znaju šta sve od imovine posjeduje Opština.
“Mi smo u fazi popisa imovine, tako da nismo to doveli do kraja, jer niko se time nije bavio prije, tako da dosta te imovine još nije popisano. To se dovodi u red, kroz javna izlaganja, međutim to je proces koji će trajati pet godina sigurno”, rekao je Grujičić.
Bosanski Šamac, od stupanja na snagu zakona nije knjižio već postojeću imovinu koja je od ranije upisana na opštinu ili entitet, ali je u pojedinačnim slučajevima primjenjivao zakone RS. Ovo je za RSE rekao Đorđe Milićević, načelnik Šamca.
“U koordinaciji sa katastrom lokalnim, svi predmeti se knjiže kao imovina lokalne samouprave”, rekao je Milićević.
Milićević pretpostavlja da je ovo “praksa u svim lokalnim zajednicama”. Ističe da je očekivao i veće probleme zbog kolizije između novog zakona i odluke visokog predstavnika, ali da nije bilo “nekih značajnijih knjiženja postojeće imovine”.
Dodatno pojašnjava da Bosanski Šamac postupa po Zakonu o stvarnim pravima Republike Srpske, koji predviđa da je upravljati, koristiti i raspolagati nepokretnostima u društvenoj (državnoj) imovini, mogu biti RS, jedinica lokalne samouprave, odnosno javna preduzeća.
Zakon o stvarnim pravima RS je takođe završio na Ustavnom sudu BiH, u aprilu prošle godine, ali nije oboren. Tada je iz OHR-a za RSE navedeno da će sudovi odlučivati u pojedinačnim slučajevima knjiženja imovine.
ŠTA KAŽU U GEODETSKOJ UPRAVI RS?
Za primjenu zakonskih rješenja iz ove oblasti, nadležna je Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) iz Banjaluke.
Za Radio Slobodna Evropa (RSE), iz ove uprave navode da su “u skladu sa materijalnim propisima RS, nepokretnosti na teritoriji RS koje su ranije bile uknjižene kao društvena svojina knjižene kao svojina nosilaca prava svojine javnog prava”.
Dalje pojašnjavaju da su “objekti škola i bolnica knjiženi na javne ustanove, objekti u kojima vlast vrši jedinica lokalne samouprave na jedinice lokalne samouprave, a objekti koji služe za obavljanje entitetske vlasti RS knjižene na RS”.
KAKAV JE KOMENTAR OHR-A?
Iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) za RSE naglašavaju da “državnom imovinom može raspolagati samo država Bosna i Hercegovina kao njen titular”.
Upozoravaju da je “ništavno” svako raspolaganje imovinom koje je izvršeno suprotno Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH. Dodaju da se time “ugrožava vladavina prava, narušava pravna sigurnost i sigurnost poslovanja, što su odlučujući faktori koji se uzimaju u obzir prilikom donošenja svake odluke o ulaganju”.
“Koraci koje poduzimaju vlasti RS otvoreno obeshrabruju ulaganja i pravne transakcije koje se odnose na državnu imovinu u Republici Srpskoj, čime se direktno ugrožavaju razvojne mogućnosti i dobrobit građana u samoj Republici Srpskoj”, ističu iz OHR-a.
Takođe kažu da su primjetili izjave u kojima predstavnici Geodetske uprave RS navode “da se šume i šumsko zemljište, kao i poljoprivredno zemljište, registruju kao vlasništvo Republike Srpske”.
Podsjećaju da prema nametnutoj odluci visokog predstavnika državna imovina eksplicitno uključuje i poljoprivredno zemljište, rijeke, šume i šumsko zemljište. Dodaju da su to sve oblici imovine koje je Ustavni sud BiH u njegovim odlukama okarakterisao kao državnu.
Iz OHR-a još podsjećaju da je Upravni odbor Vijeća za provođenje mira u BiH u posljednjem kominikeu poručio svim nivoima vlasti da “prekinu svaku daljnju registraciju nezakonite imovine” i u potpunosti provedu odluke visokog predstavnika.
Može li biti i kakvih kazni za kršenje zakona i odluka visokog predstavnika iz OHR-a nisu naveli.
Iz Tužilaštva BiH, rečeno je za RSE da do sada nije bilo prijava zbog knjiženja imovine na entitet.
SKORO DVIJE DECENIJE BEZ DOGOVORA O DRŽAVNOJ IMOVINI
Ustav BiH ne sadrži izričite odredbe o podjeli državne imovine između različitih nivoa vlasti. Zato se država i entiteti ne mogu dogovoriti oko toga koja su njihova pojedinačna prava na korišćenje, upravljanje i raspolaganje takvom imovinom.
U nedostatku ustavom određenih definicija, entiteti su zadržali posjed nad većinom javne imovine koja se nalazi na njihovoj teritoriji.
U septembru 2004. godine, Savjet za implementaciju mira (PIC) u BiH je tražio od države da dođe do trajnog rješenja za državnu imovinu.
Godinu kasnije, tadašnji visoki predstavnik u BiH, Paddy Ashdown je nametnuo zakon kojim se zabranjuje raspolaganje ovom imovinom.
Prema tom zakonu, državna imovina se odnosi na onu nepokretnu imovinu koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.
U ovu imovinu je svrstana i ona kojom je BiH upravljala kao nekadašnja savezna republika SFR Jugoslavije do 31. decembra 1991. godine.
Ovaj zakon će biti na snazi sve dok u parlamentu BiH ne bude usvojen novi, prema kojem će se utvrditi koja imovina je u vlasništvu države, entiteta i Brčko Distrikta.
Do sada, jedini konkretni koraci ka ovome su učinjeni 2009. kada je sačinjen Završni izvještaj Popisa državne imovine u BiH.
Ovaj dokument je tada dostavljen vladama entiteta i Brčko distrikta.
Odlukom visokog predstavnika određeno je da će ovaj popis poslužiti samo kao osnov da bi svaki nivo vlasti imao imovinu neophodnu da funkcioniše. Zabrana raspolaganja je, međutim, još na snazi jer nema novog zakona koji definiše šta je čija imovina.
Republika Srpska je i ranije pokušavala da riješi status ove imovine, ali na entitetskom nivou.
Tadašnji visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko, 2011. godine je van snage stavio Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske i pod zabranom je raspolaganja – do odluke Ustavnog suda BiH.
Ovaj sud je tu odluku i potvrdio nakon godinu dana.
Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je za RTRS da će na Samitu Evropska unija-Zapadni Balkan u Bruxellesu iznijeti svoje i stavove Republike Srpske, jer ne pretenduje da govori u ime BiH kao što su to neki činili.
“Na Samitu iznosim svoje stavove, to vrlo jasno kažem. Izabrana sam u Republici Srpskoj i govorim ono što je stav RS, ali razumijem da bi nešto postalo stav BiH mora da bude usaglašeno u okviru Predsjedništva BiH”, rekla je Cvijanovićeva nakon sastanka sa visokom predstavnicom EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kajom Kallas.
Ona je istakla da je, iako ne pretenduje da govori u ime BiH, njena obaveza da kaže “šta nas dijeli u okviru BiH” i da ukaže da je “evropski put ono što nas spaja”.
“I to je jedino što nas spaja. To je stvar koju ne treba upropastiti, već na kojoj treba raditi”, poručila je Cvijanovićeva.
Cvijanović je rekla da je današnji sastanak bila prilika da informiše Kallas o dva ključna zakona usvojena u Vijeću ministara koja su upućena u parlamentarnu proceduru, dodajući da se očekuje nastavak djelovanja na tom planu i evropskom putu.
Dodala je da je obavijestila Kallas i o pitanjima reformske agende i planu rasta.
Cvijanovićeva je rekla da su ostala neusaglašena pitanja viznog režima i reforme Ustavnog suda BiH.
“Očekujem da će biti nastavljeni razgovori. Ovo jesu pomaci, ali sam svjesna da su institucije u BiH na svim nivoima u skladu sa svim ustavnim nadležnostima, te koje treba da donesu konačne odluke i da odluke onda budu proslijeđene EU”, rekla je Cvijanovićeva.
Kada je riječ o sastanku sa generalnim sekretarom NATO Markom Rutteom, Cvijanović je rekla da je prenijela Rutteu da niko u BiH nema poravo da privatizuje odnos sa bilo kojom međunarodnom organizacijom.
“Upravo je odnos sa NATO bio predmet privatizacije, jer su neki govorili da su relevantini da govore u ime svih”, istakla je Cvijanovićeva.
BiH
Milanović o Južnoj interkonekciji: Ne smijemo šutke posmatrati političko nasilje sarajevskih unitarista nad Hrvatima
Zatim dodaje da se Hrvati usvajanjem ovog zakona ponižavaju.
“Sve dok će strani birokrati pisati i nametati zakone BiH i upravljati državom kao svojom privatnom gubernijom, stvarni interesi konstitutivnih naroda, posebno Hrvata, bit će gaženi. Posve je opravdan zahtjev Hrvata u BiH da dobiju mogućnost i pravo upravljanja plinovodom koji će prolaziti kroz područja BiH naseljena uglavnom Hrvatima. Njihov je interes za takvo rješenje razumljiv i legitiman, kao konstitutivan narod sami sigurno najbolje znaju zašto im je to važno. Hrvati tamo žive i rade i ostat će živjeti i raditi. Ali, zašto je privremenim birokratima, koji dolaze i odlaze iz BiH, važno da Hrvatima otmu pravo upravljanja vlastitim resursima, e to nije ni razumljivo, ni legitimno, a još manje je jasno za čiji interes to čine”, kaže Milanović.
Ističe i da kao predsjednik Hrvatske u potpunosti podržava projekt povezivanja plinskih mreža Hrvatske i BiH.
“Projekt je u interesu BiH, u interesu Hrvata u BiH, ali to je i hrvatski državni interes. Hrvatska zato ne smije šutke promatrati to političko nasilje birokrata i sarajevskih unitarista nad Hrvatima u BiH, pogotovo što je u konkretnom slučaju riječ o projektu koji se ne može ostvariti bez suradnje s Hrvatskom, odnosno bez povezivanja s plinskom mrežom Hrvatske. Ako se ne uvaže zahtjevi Hrvata iz BiH, bit će to, još jedna u nizu, uzurpacija prava hrvatskog naroda u BiH da raspolaže svojim resursima. Zato nije dovoljno reći kako je to nepravda prema Hrvatima u BiH, kako to usputno – da nikoga ne uzruja – kaže Andrej Plenković. Budući da projekta ne može biti bez sudjelovanja Hrvatske, od hrvatske vlade tražim da iskoristi sve političke mogućnosti kako bi se i kroz ovaj projekt zaštitili interesi Hrvata u BiH koji su, ponavljam, i hrvatski nacionalni interesi. Naravno, potrebno je postaviti se državnički, a ne poslušnički”, poručio je Milanović.
Sa prvim danima kalendarske zime, zima se vraća u naše krajeve. Od petka (20.12.) izražena promjena vremena uz osjetno zahlađenje, kišu i snijeg.
Vikend (21.-22.12.) prolazno stabilniji uz mrazna i hladna jutra, dok se nove padavine uz nastavak hladnog vremena očekuje početkom naredne sedmice. Početkom naredne sedmice pojedine dijelove Balkana očekuju obilne snježne padavine.
Prodor hladne fronte
Stabilno vrijeme koje nas prati od početka ove sedmice neće još dugo potrajati. Prodorom hladne fronte i formiranjem plitke ciklone u Sredozemlju petak donosi padavine uz osjetno zahlađenje. U početku kiša koja bi brzim padom temperatura prelazila u susnježicu i snijeg u brdsko-planinskim krajevima. Na planinama uz značajnije formiranje (povećanje) visine snijega.
U nizinama većinski kiša koja bi pri izmaku padavina prelazila u susnježicu i snijeg uz formiranje tanjeg snježnog pokrivača najprije u nizinama središnjeg pojasa zemlje. Na krajnjem sjeveru te svakako jugu snijeg je upitan, piše Fokus.
Za vikend padavine slabe i prestaju uz djelimično razvedravanje. Biće hladno, a u slučaju vedre noći izgledan je i lokalno jači mraz.
Sada dolazimo do početka naredne sedmice koji po svemu sudeći sprema zimska iznenađenja dijelovima Balkana. Po trenutnim prognozama obilne snježne padavine zahvatile bi većinu planinskih oblasti BiH, Srbije, Crne Gore. Za nizine bi još malo sačekali sa procjenama ali ima šansi i da dobar dio nizina zabijeli, uz lokalno obilniji snijeg.
Nakon dugo godina Božic po gregorijanskom kalendaru biće hladan, a u pojedinim krajevima i bijel.
BiH
Cvijanović: “Želimo jačanje saradnje s NATO-om”, Rutte naglasio: “Nećemo dozvoliti da mir bude ugrožen”
Na konferenciji za medije, Rutte i Cvijanović su se obratili javnosti, a prvi čovjek NATO-a izjavio je kako podrška Alijanse Bosni i Hercegovini ostaje jaka.
“Naša posvećenost Bosni i Hercegovini ostaje jaka. Podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet vaše zemlje. Stabilna BiH je naš strateški interes. Razgovarat ćemo o tome kako ojačati saradnju i ojačati Oružane snage BiH i odbranu države. Ovi napori su za sve vaše građane i podudaraju se sa EU integracionim procesom koji podržavamo. NATO sarađuje sa Evropskom unijom i kroz EUFOR misiju u BiH. Sigurnost BiH je važna za alijansu i regiju i nećemo dozvoliti da mir bude ugrožen”, rekao je Rutte.
Ponovio je kako je mir ključan za cijelu regiju i da BiH može računati na NATO podršku.
S druge strane, Cvijanović se zahvalila Rutteu na mogućnosti da razgovaraju o brojnim temama.
“Sretna sam zbog mogućnosti da razgovaramo o svim ovim stvarima. Zahvalni smo NATO-u na podršci i hvala na podršci koja nam je data na jačanju kapaciteta kao i jačanju sigurnosti. Želimo da se to nastavi. Ono što se dešava u Bosni i Hercegovini su politički problemi koji se raspravljaju u političkoj ‘areni’ na demokratski način. Ono što je dobro i važno za današnji sastanak je da smo potpuno svjesni da je potrebno jačati saradnju”, zaključila je Cvijanović.
To se zove politička hrabrost, umijeće, sposobnost i znanje, rekao je organizacioni sekretar SNSD-a Igor Dodik
– Predsjednik Republike Srpske Milorad od Banje Luke je napravio glavni grad, a Draško Stanivuković mračni grad i nismo svi isti, razlika je kao nebo i zemlja, rekao je organizacioni sekretar SNSD-a i sin predsjednika RS Igor Dodik.
– Milorad Dodik je sa dva poslanika svoje stranke formirao Vladu i postao premijer. U gotovo nemogućim uslovima pridobio je podršku i povjerenje 41 poslanika iz drugih stranaka i preuzeo odgovornost. Ujedinio je Republiku Srpsku koja je iz rata izašla podijeljena na ‘istok‘ i ‘zapad‘. Ujedinio je i policiju rastavljenu na proste faktore, kazao je on.
On je rekao “da samo Milorad Dodik zna šta je sve radio da bi spriječio sukob i sve policajce stavio pod istu kapu, a nije se krio iza drugih i čekao da donesu odluku”.
– Preuzeo je odgovornost. To se zove politička hrabrost, umijeće, sposobnost i znanje. Radio je sve za dobrobit Republike Srpske i njenih stanovnika, a nije išao od vrata do vrata i pokazivao slike, budući da nisu postojale društvene mreže. Radio je, nije folirao i glumio, istakao je Dodik za Srnu.
Sa druge strane, kaže Igor Dodik, Draško Stanivuković ima sedam odbornika i nije u stanju da ubijedi njih još devet da ga podrže, jer bježi od rada i od odgovornosti.
Naučen je da drugi odgovaraju, da drugi rade, a on da se slika i objavljuje na društvenim mrežama, rekao je Igor Dodik.
On je ukazao da se Dodik vodio gestom “uradi sam”, a Stanivuković – “brigo moja pređi na drugoga”.
– Ovog puta će morati preuzeti odgovornost, a mi iz SNSD nećemo više dozvoliti da se kiti tuđim perjem i sve ono što su uradile prethodne gradske i republičke vlasti predstavlja svojim uspjehom. Narod više neće obmanjivati, rekao je Dodik.
BiH
Maloljetnički brakovi u BiH: Majka prodala kćerku za tri hiljade maraka, jedan otac zamijenio za litru rakije
Iako je problem sklapanja maloljetničkih brakova ranije bio primarno vezan za romske zajednice, gdje su se pod plaštom tradicije, za određene svote novca prodavale maloljetne djevojčice, sada se izašlo iz tog okvira. Takva djeca u konačnici su žrtve trgovine ljudima, a iskustva iz prakse pokazuju da nesavjesni roditelji sada ugovaraju brakove i dječacima.
Iz Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost” iz Tuzle, navode da maloljetnički brakovi predstavljaju ozbiljan problem za društvo, navodeći neke od primjera s kojima su se dosad suočili.
Kako kaže predsjednica udruženja Indira Bajramović, zabilježen je primjer gdje je majka prodala kćerku za tri hiljade KM, druga je dala u zamjenu za ovcu, dok je jedan otac kćerku zamijenio za litar rakije, piše Klix.
Foto: A. K./Klix.ba
“Kada dođe u zajednicu, tu djevojčicu čeka ono što treba raditi jedna odrasla žena, rano postaje majka, ne biva obrazovana te samim tim nije konkurentna na tržištu rada. U suštini, uskraćujemo djetinjstvo toj djeci. Važno je skrenuti pažnju na činjenicu da se to više ne radi samo u romskim zajednicama već i u svim ostalim. Šta više, u posljednje vrijeme više je maloljetničkih brakova u neromskim zajednicama”, kaže Bajramović.
Na maloljetničke brakove tjeraju i dječake
Prema dosadašnjoj praksi, na sklapanje maloljetničkih brakova više se ne tjeraju samo djevojčice, nego i dječaci. U sprečavanju takve pojave veliku ulogu imaju centri za socijalni rad, koji nerijetko dobijaju informacije o potencijalnom dogovoru za sklapanje maloljetničkog braka.
“Imali smo jednu podnesenu prijavu protiv roditelja koji je dozvolio sklapanje maloljetničkog braka. Presuda je bila osuđujuća i kazna zatvora. Drugo iskustvo je da smo uspjeli kroz neke druge predmete i socijalno davanje, zaključiti i otkriti da se radi o maloljetničkom braku i onda djelujemo u saradnji sa policijom”, kaže direktorica Centra za socijalni rad Lukavac Amira Hodžić.
Iako je riječ o krivičnim djelima i kazne su propisane zakonima, sklapanje bračne zajednice između maloljetnika, u Bosni i Hercegovini se dešava i dalje.
“Većinom se radi o siromašnim zajednicama ili zajednicama koje žive na rubu ili onima koje su na neki način diskriminirane, koje nisu integrirane u društvu i tako dalje. Takve stvari prođu ispod radara jer socijalne i pravne službe nisu u mogućnosti ili ne znaju da se to dešava pa ne reagiraju”, kaže Samir Arnaut iz Terenskog centra OSCE-a u Tuzli.
Foto: A. K./Klix.ba
O ovoj temi se govorilo tokom okruglog stola u Tuzli, kojeg je organizovala Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, a učesnici su razmatrali pravne i socijalne aspekte prepoznavanja i razumijevanja fenomena maloljetničkih brakova u kontekstu naše zemlje i Tuzlanskog kantona.
Ukazano je na važnost postojanja statističkih podataka u kontekstu broja sklopljenih maloljetničkih brakova i sistemske organizacije, što bi pomoglo u otkrivanju onih koji djecu prisiljavaju na brak te njihovog adekvatnog kažnjavanja.
Zakonski propisane kazne
Inače, prema porodičnim zakonima Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brčko Distrikta, maloljetnim osobama nije dozvoljeno sklapanje braka, osim kada se radi o osobi sa navršenih 16 godina života, a za koju se utvrdi da je fizički i psihički sposobna da vrši prava i dužnosti koje nastaju u bračnoj zajednici.
Krivičnim zakonom FBiH i Brčko Distrikta predviđena je zatvorska kazna u trajanju od tri mjeseca do tri godine za punoljetne osobe koje žive u vanbračnoj zajednici s osobom mlađom od 16 godina, kao i za roditelja, odnosno staratelja koji maloljetnoj osobi to omogući ili je na to navede.
Također, spomenutim zakonom na području FBiH i Brčko Distrikta za navođenje maloljetnika na brak iz koristoljublja predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Krivični zakon RS za punoljetnu osobu koje živi u vanbračnoj zajednici s osobom mlađom od 16 godina i roditelja, odnosno staratelja koji je to omogućio, predviđena je novčana ili kazna zatvora do dvije godine, a ako roditelj ili staratelj omogući brak maloljetnika iz koristoljublja, za to je zaprijećena kazna do tri godine zatvora.
Cvijanović: “Na samitu u Bruxellesu iznosim stavove Republike Srpske!” (VIDEO)
GFC Sarajevo pjesmom Dine Merlina “bocnuo” svog igrača nakon prelaska u redove Bubamare
Trostruki ubica iz Sanskog Mosta izjavio da nije kriv za ubistvo kolega u školi
Milanović o Južnoj interkonekciji: Ne smijemo šutke posmatrati političko nasilje sarajevskih unitarista nad Hrvatima
Hladna fronda donosi “pravu zimu”: Jako će zahladniti, biće mraza i obilnijeg snijega
Veliki transfer u bh. futsalu: Cazinska Bubamara dovela najboljeg igrača GFC Sarajevo
Saobraćajna nesreća u Cazinu, udaren pješak
Cvijanović: “Želimo jačanje saradnje s NATO-om”, Rutte naglasio: “Nećemo dozvoliti da mir bude ugrožen”
Gorska služba spašavanja Bihać sinoć spasila ruskog državljanina
“Prvi sin RS-a”: Milorad od Banje Luke napravio glavni grad, a Draško mračni grad
Zbog naplate duga od oko 58.000 KM, prodaje se imovina Agrokomerca u Cazinu vrijedna 1,3 miliona KM
Arapski mediji izvještavaju da su izraelski tenkovi došli na 20 kilometara od Damaska
Lana Pudar i Džanan Musa najbolji sportisti Bosne i Hercegovine i u 2024. godini
Oglasio se Dodik nakon operacije, iz bolničkog kreveta digao tri prsta
USK – Vozač Passata zbog alkohola kažnjen sa 400 KM i ostao bez vozačke!
Krajišnik Selim tvrdi: Pčele su spasile moj život, sada zajedno spašavamo živote drugih
Detalji novog života porodice Asad: U Moskvi imaju čak 20 stanova
VIDEO Bukte sukobi među srbijanskim plaćenicima na ukrajinskom ratištu, u fokusu komandant Četničkog pokreta
Počeli isključivati struju neplatišama: “Bili smo primorani, dug se značajno akumulirao”
Vučić: Nisam Asad i neću nigdje bježati, nikada Srbiju pobijedite nećete!
-
Svijet / Zanimljivostiprije 7 danaOtkriveno zašto kraljica Elizabeta nije posjetila Izrael: Vjerovala da je svaki Izraelac ‘terorist ili sin teroriste’
-
Smrtovniceprije 5 danaNa ahiret preselila Avdić (rođ. Kadić) Meleća
-
BiHprije 24 sataSkandalozna Zovko: “A to se događa u BiH s kršćanima, a kamoli u Siriji. Zato ne budimo naivni!”
-
Cazinprije 3 danaTuga u Cazinu, iznanada preminuo Anel Lojić
-
Sportprije 6 danaDžanan Musa se obrisao s Instagrama: “Prolazi najteže trenutke od dolaska u Real”
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 danaSnažne eksplozije u Siriji, Izraelci napali: “Najteži udar od 2012.”
You must be logged in to post a comment Login