Connect with us

USK

Fazlić o razgovoru sa Konakovićem: Samo smo sjeli, nije to nikakva koalicija; Evo šta kažu iz SDA USK

Published

on

Gradonačelnik Bihaća i predsjednik Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu (POMAK) Šuhret Fazlić kaže da ova stranka još nije sklopila bilo kakav dogovor o koaliciji za Skupštinu Unsko-sanskog kantona sa Narodom i pravdom (NiP).

Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković naveo je prije dva dana na svom zvaničnom Facebook profilu kako ove dvije stranke nastavljaju saradnju te da formiraju zajednički blok na državnom nivou, na nivou Federacije BiH i Unsko-sanskog kantona.

Prvi čovjek POMAK-a pak taj sastanak tumači drugačije.

– Ne znam šta da kažem, ne bih ja komentarisao. Nije to koalicija sa NiP-om. Mi smo samo sjeli s NiP-om, mi imamo s njima sporazum već godinu i po. Nije to nikakva koalicija. To je jednostavno bio sastanak oko nastavka dalje saradnje, a kako će se vlast formirati, to sada ovisi od ovih najvećih stranka koje imaju najviše glasova. Vidjet ćemo – započeo je on te još jednom pojasnio:

– Samo smo imali sastanak, samo smo sjeli, održali sastanak, vidjeli malo šta i kako, a nikakve koalicije za skupštinu kantona nije bilo.

Ovaj sastanak prokomentarisao je i Jasmin Musić, predsjednik KO SDA USK i zastupnik u Skupštini USK.

– Mi imamo dobru saradnju u Bihaću i vjerovatno će to biti preneseno na nivo skupštine, kao što je to bilo u posljednje tri godine u skupštini kantona. Mogu reći ono što su oni nama rekli, kao naš partner, kada je u pitanju taj njihov odnos sa Narodom i pravdom. Dakle, radi se o tome da oni imaju taj sporazum sa njima od ranije, negdje od prošle godine – kazao je on.

Taj sporazum je do sada eksploatisan, istakao je Musić, isključivo na nivou Gradskog vijeća u Bihaću.

– On je objektiviziran i kroz neka pitanja na nivou Gradske uprave u Bihaću. Čini mi se da je NiP predložio jednog savjetnika gradonačelnika Fazlića i to je taj okvir njihove dosadašnje saradnje. Nama to nije do sada smetalo jer smo i mi u koaliciji sa POMAK-om na nivou Gradskog vijeća – rekao je Musić pa nastavio:

– Dakle, isto tako sam siguran da to neće biti prepreka da mi nastavimo svoju saradnju sa POMAK-om na nivou skupštine kantona. Kad je u pitanju pozicija NiP-a, o tome zaista morate pitati njih. Nama je važno ono što kažu naši partneri iz POMAK-a i što se tiče njih, nije se promijenilo ništa u odnosu na raniji period i ovo je samo nastavak njihove saradnje koju oni imaju sa NiP-om.

USK

Na području USK postavljeni najnapredniji radari, imaju optičko prepoznavanje znakova

Published

on

By

Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.

Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.

Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.

Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.

Nastavi čitati

USK

Incident tokom rutinske kontrole u Bihaću: Krijumčar migranta fizički napao policajca

Published

on

By

U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.

Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.

Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.

Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.

Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.

 

Nastavi čitati

USK

Selo u Krajini od burne historije do demografske pustoši: Nas u porodici ima 14, ovdje živi samo pet

Published

on

By

Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.

 

Starost stanovništva je 35 godina

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.

Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.

 

Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.

-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.

Migracija

Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.

– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.

Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.

-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.

Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.

FENA

Nastavi čitati

Najčitanije