Javno preduzeće Nacionalni park Una ima iskusni kadar, koji je uvijek angažovan na projektima suradnje sa lokalnom zajednicom, pa tako pomaže obrtnicima i ugostiteljima da razvijaju usluge i kapacitete, te komuniciraju sa donatorima. Među njima su i tri nova primjera, Seosko domaćinstvo Ostrovica, Kušaonica meda – obrt Pčelica i Kućica za odmor Jabuka.
OPTIMIZAM SE VRATIO
Dinko Fajković iz Bihaća nastavlja očevim stopama. Izgradio je kućicu za odmor Jabuka, pa je izdaje gostima i turistima, što danas putem interneta uopšte nije teško. Da ih imaju i više, sve bi im funkcionisale u punom kapacitetu.
Arapi više kupuju med, ali ove godine bilo je mnogo više gostiju iz Evrope, a kod njih treba probuditi svijest o korištenju i vrijednosti meda
– Ova sezona nam je bila sjajna, nadmašili smo svoje rezultate u odnosu na 2019. godinu, koja nam je svima bila referentna, kao mjerilo optimalnog rada prije izbijanja korone. Zanimljivo je, a to smo primijetili, da su ove godine u našu bihaćku regiju pretežno dolazili gosti iz evropskih zemalja. Ističu se Belgija, Holandija, Italija, Francuska, Španija… Znači, manje je bilo gostiju iz bliskoistočnih zemalja (Bahrein, Emirati, Saudijska Arabija itd), a koji su do izbijanja korone činili većinu stranaca koji posjećuju naš kraj, ispričao nam je Dinko Fajković.
Za Bišćane gosti su gosti, bilo da dolaze iz Evrope ili sa Bliskog istoka. Ipak, za neke od njih bolje je bilo dok su Arapi bili većina među turistima. Pitamo zašto, a Bećir Hajrlahović, vlasnik obrta Pčelica, daje jednostavan odgovor. Arapi su pojedinačno najveći kupci meda u svijetu, smatraju ga svetim nektarom zdravlja i konzumiraju ga u ogromnim količinama.
– Poslije korone nismo se baš uspjeli oporaviti. Ova godina je za mnoge bila dobra, ali kada je u pitanju prodaja meda, malo je podbacila sezona. Mi smo imali dosta gostiju iz EU, ali ne i arapskog svijeta koji nam povećavaju budžet. Da smo imali Arapa koliko smo ih imali 2019. godine, mi bismo se oporavili. Ovako, prodali smo tek 30 do 40 posto meda u odnosu na prijašnje rezultate, iskren je Bećir Hajrlahović, vlasnik Kušaonice meda i obrta Pčelica.
Vlasnik seoskog domaćinstva Ostrovica Kemal Štrkljević govori nam kako mu je 2022. godina vratila nadu i optimizam da će sve biti uredu.
– Vratili smo se na noge, obećava nam se budućnost i opstanak u našem radu. Nadamo se podršci i pomoći EU, te da ćemo dobiti priliku i mogućnosti da ostvarimo napredak. Moj plan je da se širimo sa novim kapacitetima i osavremenjujemo ovo što imamo. Ići ćemo ciljano, da budemo prilagođeni za invalide, jer takvu ponudu trenutno niko nema, kazao nam je Kemal čije će domaćinstvo, koje je već bike friendly, otići i korak dalje u prilagodbi gostima.
Neke standarde planiraju ostvariti mnogo prije nego BiH uđe u EU.
– Ja sam neko ko je dio života proveo radeći u Evropskoj uniji. Vidio sam kako to funkcioniše tamo i mi bismo mogli puno stvari prepisati. Nisu ni oni mnogo pametniji od nas, ali nemamo potrebe izmišljati toplu vodu kada se lijepo mogu primijeniti pozitivna iskustva, ističe Dinko Fajković.
Sva tri ova obrta konkurišu u novom projektu koji nosi naziv EU4Agri, s ciljem da se domaćim kapacitetima pomogne u prevazilaženju krize nakon korone.
Politika ili komplikovana birokratija, između ostalih, prepreka je koja bi se ulaskom BiH u EU prebrodila, smatra Fajković
– Pod njihovim pokroviteljstvom želimo unaprijediti naše kapacitete. Ako nam prođe projekat, mi ćemo uložiti ono što smo zaradili ove godine. Unaprijedit ćemo smještajni kapacitet, urediti još bolje našu ponudu, a pošto smo na rijeci Uni, još ćemo poraditi na prirodnoj plaži. Poenta je da samo treba raditi, raditi i ulagati, a uspjeh neće izostati, poručuje Dinko Fajković.
I obrt Pčelica će razvijati alternativne planove iako ostaje baziran na medu.
PLANOVI
– Neke planove smo već realizirali, na drugima radimo. Ići ćemo na usluge prerade voća u prirodne sokove. Dakle, prilagođavamo se evropskim gostima koji, izgleda, vole naše domaće voće. Pravićemo sokove za sebe i za druge, nabavićemo nove mašine za proizvodnju pogačica za pčele, pa ću ponuditi svojim kolegama pčelarima. Na kraju ćemo proširiti i pčelinjak za još stotinu društava, na ovih 130 koje imamo, nabraja nam Bećir Hajrlahović.
Ako se iduće sezone u velikom broju vrate i arapski turisti, bio bi to pun pogodak. A tegla meda je poput zlata, nema roka trajanja i ne gubi na vrijednosti. I gosti iz Evrope će to znati cijeniti.
You must be logged in to post a comment Login