Bišćani koji očekuju podršku EU za svoja gazdinstva kažu da onaj ko hoće da radi vrlo lako može prepisati odlične recepte za uspjeh iz zemalja Unije, piše Oslobodjenje
Javno preduzeće Nacionalni park Una ima iskusni kadar, koji je uvijek angažovan na projektima suradnje sa lokalnom zajednicom, pa tako pomaže obrtnicima i ugostiteljima da razvijaju usluge i kapacitete, te komuniciraju sa donatorima. Među njima su i tri nova primjera, Seosko domaćinstvo Ostrovica, Kušaonica meda – obrt Pčelica i Kućica za odmor Jabuka.
Dinko Fajković iz Bihaća nastavlja očevim stopama. Izgradio je kućicu za odmor Jabuka, pa je izdaje gostima i turistima, što danas putem interneta uopšte nije teško. Da ih imaju i više, sve bi im funkcionisale u punom kapacitetu.
– Ova sezona nam je bila sjajna, nadmašili smo svoje rezultate u odnosu na 2019. godinu, koja nam je svima bila referentna, kao mjerilo optimalnog rada prije izbijanja korone. Zanimljivo je, a to smo primijetili, da su ove godine u našu bihaćku regiju pretežno dolazili gosti iz evropskih zemalja. Ističu se Belgija, Holandija, Italija, Francuska, Španija… Znači, manje je bilo gostiju iz bliskoistočnih zemalja (Bahrein, Emirati, Saudijska Arabija itd), a koji su do izbijanja korone činili većinu stranaca koji posjećuju naš kraj, ispričao nam je Dinko Fajković.
Za Bišćane gosti su gosti, bilo da dolaze iz Evrope ili sa Bliskog istoka. Ipak, za neke od njih bolje je bilo dok su Arapi bili većina među turistima. Pitamo zašto, a Bećir Hajrlahović, vlasnik obrta Pčelica, daje jednostavan odgovor. Arapi su pojedinačno najveći kupci meda u svijetu, smatraju ga svetim nektarom zdravlja i konzumiraju ga u ogromnim količinama.
– Poslije korone nismo se baš uspjeli oporaviti. Ova godina je za mnoge bila dobra, ali kada je u pitanju prodaja meda, malo je podbacila sezona. Mi smo imali dosta gostiju iz EU, ali ne i arapskog svijeta koji nam povećavaju budžet. Da smo imali Arapa koliko smo ih imali 2019. godine, mi bismo se oporavili. Ovako, prodali smo tek 30 do 40 posto meda u odnosu na prijašnje rezultate, iskren je Bećir Hajrlahović, vlasnik Kušaonice meda i obrta Pčelica.
Vlasnik seoskog domaćinstva Ostrovica Kemal Štrkljević govori nam kako mu je 2022. godina vratila nadu i optimizam da će sve biti uredu.
– Vratili smo se na noge, obećava nam se budućnost i opstanak u našem radu. Nadamo se podršci i pomoći EU, te da ćemo dobiti priliku i mogućnosti da ostvarimo napredak. Moj plan je da se širimo sa novim kapacitetima i osavremenjujemo ovo što imamo. Ići ćemo ciljano, da budemo prilagođeni za invalide, jer takvu ponudu trenutno niko nema, kazao nam je Kemal čije će domaćinstvo, koje je već bike friendly, otići i korak dalje u prilagodbi gostima.
Neke standarde planiraju ostvariti mnogo prije nego BiH uđe u EU.
– Ja sam neko ko je dio života proveo radeći u Evropskoj uniji. Vidio sam kako to funkcioniše tamo i mi bismo mogli puno stvari prepisati. Nisu ni oni mnogo pametniji od nas, ali nemamo potrebe izmišljati toplu vodu kada se lijepo mogu primijeniti pozitivna iskustva, ističe Dinko Fajković.
Sva tri ova obrta konkurišu u novom projektu koji nosi naziv EU4Agri, s ciljem da se domaćim kapacitetima pomogne u prevazilaženju krize nakon korone.
– Pod njihovim pokroviteljstvom želimo unaprijediti naše kapacitete. Ako nam prođe projekat, mi ćemo uložiti ono što smo zaradili ove godine. Unaprijedit ćemo smještajni kapacitet, urediti još bolje našu ponudu, a pošto smo na rijeci Uni, još ćemo poraditi na prirodnoj plaži. Poenta je da samo treba raditi, raditi i ulagati, a uspjeh neće izostati, poručuje Dinko Fajković.
I obrt Pčelica će razvijati alternativne planove iako ostaje baziran na medu.
– Neke planove smo već realizirali, na drugima radimo. Ići ćemo na usluge prerade voća u prirodne sokove. Dakle, prilagođavamo se evropskim gostima koji, izgleda, vole naše domaće voće. Pravićemo sokove za sebe i za druge, nabavićemo nove mašine za proizvodnju pogačica za pčele, pa ću ponuditi svojim kolegama pčelarima. Na kraju ćemo proširiti i pčelinjak za još stotinu društava, na ovih 130 koje imamo, nabraja nam Bećir Hajrlahović.
Ako se iduće sezone u velikom broju vrate i arapski turisti, bio bi to pun pogodak. A tegla meda je poput zlata, nema roka trajanja i ne gubi na vrijednosti. I gosti iz Evrope će to znati cijeniti.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.
Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.
Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.
Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselila Begić (rođ. Silić) Šejla
You must be logged in to post a comment Login