Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Pogled u 800 milijardi dolara vrijedne, megalomanske turističke planove Saudijske Arabije

Published

on

Ovo kraljevstvo na Bliskom istoku krenulo je u ogromnu izgradnju: stvaraju privatne otoke, luksuzne hotele, tematske parkove, luke za kruzere, čak i skijalište u pustinji. Preostaje pitanje: ako to sve izgrade, ko će tamo dolaziti?

Štogod ste mislili o Saudijskoj Arabiji kao destinaciji uskoro će se iz temelja promijeniti. Uzmimo, na primjer, Sindalah – privati otočni resort sa čak sedam zvjezdica, 38 high-end restorana i nekoliko marina za superjahte. Tu je i Qiddiya, futuristički grad za 600.000 stanovnika koji se uzdiže iz pustinje, posvećen e-sportu i gamingu.

A što je s Trojenom, skijalištem iznad pustinje? Ili projektom Red Sea (Crveno more), ogromnim područjem s 50 luksuznih resorta i čak 8.000 soba na 22 otoka arhipelaga koji podsjeća na Maldive, a koje će se napajati isključivo energijom sunca i vjetra?

Gradi se i Rig, 5 milijardi dolara vrijedan avanturistički tematski park na naftnoj platformi u moru.

Saudijska Arabija pozicionira se i kao destinacija za kruzere: nedavno je zemlja kupila 300 miliona dolara vrijedan brod. Širom kraljevstva niču nove ceste, zračne luke, golf tereni i terminali za kruzere. Karta Saudijske Arabije mijenja se praktički naočigled svijeta.

Ne smijemo zaboraviti ni silne nove hotele. Najlegendarnije svjetske kompanije – Ritz-Carlton, Four Seasons, St. Regis, Fairmont, Marriott, Hilton, Hyatt i InterContinental – utrkuju se kako bi ušle u projekte izgradnje koji napreduju brže nego igdje drugo na planeti.

Bilo koji od ovih projekata mogao bi barem nakratko zapeti za oko putničkoj industriji, poznatoj po kratkoj sposobnosti koncentracije, no kada ih gledamo sve zajedno, Saudijsku Arabiju postat će jednostavno nemoguće ignorisati.

Može biti teško vizualizirati razmjere transformacije ove države. Neki od najpoznatijih projekata u nastajanju – uključujući Sindalah i Trojenu – nalaze se u NEOM-u, novonastaloj, 500 milijardi dolara vrijednoj regiji na sjeverozapadu zemlje u kojoj Saudijska Arabija gradi nove gradove i resorte. NEOM je otprilike veličine Albanije, s Crvenim morem na jugu i Akapskim zaljevom na zapadu.

Sindalah / FOTO: NEOM

Nestvarni ciljevi

Ideja je rođena u sklopu plana Vision 2030, velikog plana Saudijske Arabije da se riješi svoje historijske ovisnosti o nafti i diverzificira svoju ekonomiju. NEOM se finansira uglavnom iz saudijskog fonda za javne investicije vrijednog 700 milijardi dolara, a jedan od stupova šireg plana je upravo redefiniranje Saudijske Arabije kao turističkog giganta.

Kada su prvi put predstavljeni 2016. godine, turistički planovi zemlje činili su se nestvarnima: privući 100 miliona stranih i domaćih turista u zemlju svake godine i povećati udio turizma u ekonomiji od oko 3 na 10 posto. Eh da, i to sve učiniti u samo 14 godina.

Takve ideje činile su se još nadrealnije budući da Saudijska Arabija te godine uopće još nije bila otvorena za međunarodne turiste. U to vrijeme je putovanje u zemlju bilo ograničeno na tri vrste ljudi: strane radnike, pojedince s poslovnim vizama i vjerske hodočasnike koji su išli u Meku i Medinu.

Potom je 2019. Saudijska Arabija najavila kako će e-vize i vize po dolasku omogućiti posjetiteljima iz 49 zemalja. Najavljene su i druge promjene: posjetiteljice neće na javnim mjestima morati nositi abaju, tradicionalni – i obvezni – ogrtač, a moći će putovati bez muške pratnje. Turisti se ipak moraju odijevati skromno, a pristup Meki ostaje zabranjen za nemuslimane.

Šok za turističke analitičare

Otkad se zemlja odlučila otvoriti međunarodnim putnicima, brzina i pristup transformaciji šokirao je i najiskusnije turističke analitičare.

“Imamo nevjerojatno ambiciozne planove, ogroman razvoj,” kaže Caroline Bremner, čelnica za istraživanja putovanja i turizma u Euromonitor Internationalu.

“Investiraju se milijarde, na kraju će doći i do biliona dolara u infrastrukturu i diverzifikaciju ekonomije.” WTTC procjenjuje kako je zemlja već potrošila 800 milijardi dolara, a taj iznos ne uključuje ogromne strane investicije.

Saudi Crown Prince Mohammed bin Salman meets British Foreign Secretary David Cameron in Riyadh, Saudi Arabia, January, 31, 2024. Saudi Press Agency/Handout via REUTERS ATTENTION EDITORS – THIS PICTURE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY

Pandemija je naravno odgodila neke projekte, no umjesto da smanje očekivanja, Saudijci su svoj cilj povećali na 150 miliona godišnjih posjetitelja do 2030.

Ovdje u priču ulazi semantika. Jezikom turizma, “posjetitelj” se definira kao neko ko posjeti neku lokaciju unutar zemlje, što se poprilično razlikuje od onoga što Euromonitor naziva “dolaskom”, odnosno noćenjem (druge organizacije takve posjetitelje naziva jednostavno “turistima”).

Saudijska Arabija je 2023. zabilježila preko 24 miliona stranih dolazaka, a Euromonitor predviđa kako će 2030. zabilježiti preko 37 miliona. “Ako svaki od tih 37 miliona turista posjeti tri lokacije, više-manje ste došli do 100 miliona posjeta,” objašnjava Bremner.

“Na to dodajte domaće turiste i shvatit ćete da su ciljevi zapravo vrlo dostižni.”

Nešto relevantnija mjera uspjeha bit će očekivanja o tome koliko će turisti potrošiti prilikom posjeta Saudijskoj Arabiji.

Euromonitor predviđa kako će 2030. godine međunarodni turisti u zemlji potrošiti 38 milijardi dolara, no ukupni ekonomski utjecaj na zemlju bit će mnogo veći kada se doda potrošnja domaćih turista i milion novih poslova u sektoru turizma.

WTTC predviđa kako bi do 2032. saudijski turistički sektor mogao pridonositi gotovo 169 milijardi dolara u BDP zemlje, odnosno predstavljati 17,1 posto ukupnog saudijskog gospodarstva.

Projekt Red Sea Global / FOTO: RED SEA GLOBAL

Neki novi putnici

“Sjetite se, oni ovu destinaciju grade praktički od nule za međunarodno tržište i donose najbolje od najboljeg po pitanju kvalitete ljudi s kojima rade,” kaže Bremner.

“Vidim da su razmislili o svakom aspektu turizma, od zaposlenika do proizvoda, brenda, usluge, održivosti, povezivanja. Postoji osjećaj kao da nešto grade za sljedećih stotinu godina.”

Pripremanje na budućnost znači da se moraju prepoznati i ogromne promjene u željama novih generacija globalnih putnika. Oko 90 posto mladih kineskih putnika i 70 posto putnika generacije Z u Velikoj Britaniji, Australiji i Indiji kažu kako žele otkrivati nove destinacije, pokazuju podaci Skift Researcha.

U tom smislu, ogromna je prednost ako ste novi igrač na turističkom tržištu.

“Nove generacije dobivaju mnogo više informacija s društvenih mreža,” rekao je Billy Canellas, čelnik upravljanja imovinom u NEOM-u, na konferenciji Skift Global Forum East u decembru.

“Mladi putnici dobro su informisani o posljedicama prekomjernog turizma na tradicionalnim destinacijama,” dodao je, naglašavajući kako postoji “jasna tendencija ka ekološkim i održivim destinacijama” i želja za učenjem o “kulturi i tradiciji različitosti” na destinacijama.

“Tržište luksuza postaje sve raznolikije i mlađe, a premješta se prema tržištima koja rastu,” kaže Bremner, dodajući kako su ovoj demografskoj skupini iznimno privlačni Ujedinjeni Arapski Emirati, Indija i Kina.

“Imamo te nove luksuzne turiste, to nije tradicionalna starija generacija putnika koji imaju mnogo novca. Oni dolaze iz nove ere, svijeta digitale, vrlo su ekološki osviješteni i za njih je važan društveni utjecaj.”

“Budite sigurni,” kaže Geoff Freeman, predsjednik i izvršni direktor Američkog turističkog udruženja, “Saudijska Arabija identificira neke od najvažnijih putnika – ljude koji su spremni potrošiti mnogo novca na iskustva – i pita se kako da ih pridobije.”

Rizici i pitanje reputacije

Naravno, postoji mnogo načina da velika saudijska vizija krene pogrešno. Prvo, ulazak u toliko ogromnih projekata istovremeno sa sobom nosi velike financijske rizike, čak i za zemlju beskonačno dubokog džepa.

“Javni dug Saudijaca iznosi 82 posto vladinih prihoda,” kaže Bremner, naglašavajući kako je službeni javni dug u postotku BDP-a 2023. iznosio 23,8 posto.

Ipak, sve je to relativno. Udio duga u BDP-u kraljevstva gotovo je dvostruko veći nego prije deset godina, no još uvijek je poprilično nizak u odnosu na druge zemlje. Na primjer, javni dug Švicarske iznosi 41 posto BDP-a, SAD-a 133 posto, Kanade 106 posto, a Velike Britanije 98 posto.

Bremner se najviše brine zbog kapaciteta hotela koji bi s vremenom mogli dovesti do snižavanja cijena. “Ta priča o luksuzu s vremenom će se polako osipati jer Saudijci napreduju prebrzo. Teško je održavati ravnotežu s takvim razinama ponude,” objašnjava ona, dodajući kako posljednji model predviđanja Euromonitor International pokazuje kako će potrošnja prosječnog putnika pasti do 2030. godine.

“Preveliki broj hotelskih soba koje nisu pune srezat će cijene, i to predstavlja rizik.”

Four Seasons u sklopu projekta Red Sea Global / FOTO: FOUR SEASONS RESORTS

Uz to, Saudijska Arabija ima tvrdoglavi problem reputacije među mnogim potencijalnim posjetiteljima, pogotovo onima sa Zapada. Zemlja još uvijek ima vrlo stroge zakone o konzumiranju alkohola, kao i oštra ograničenja za žene, da ne spominjemo optužbe za kršenje ljudskih prava i napade na novinare.

SAD je 2021. službeno okrivio prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana za ubistvo novinara Washington Posta Jamala Khashoggija 2018. godine.

No pitanja oko ljudskih prava nisu spriječila multinacionalne korporacije da investiraju u velebne vizije Saudijske Arabije.

“Za neke će to biti vrlo važno pitanje, možda čak i granica preko koje neće prijeći,” kaže Bremner. “Ipak, vidimo kako se većina luksuznih hotelskih brendova već prebacila iz Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata u Saudijsku Arabiju.”

Novi igrači na globalnoj turističkoj sceni

Međunarodno tržište ipak ne voli ništa više od sjajne nove destinacije na dosad neistraženim lokacijama. Trenutno je u središtu pozornosti upravo Bliski istok. “Bliski istok je zapravo svojevrsna savršena lokacija,” kaže Bremner, “baš kao i Turska – unutar pet sati leta od Azije i zapadne Evrope.”

Bez obzira na rat Izraela i Hamasa koji je buknuo prošlog oktobra, Bliski istok bila je najbrže rastuća turistička regija 2023. godine: međunarodni dolasci porasli su za 23 posto u odnosu na periode u godinama prije pandemije, pokazuju podaci o oporavku UN-ove Svjetske turističke organizacije.

To je 35 posto iznad globalnog prosjeka – svjetski turizam još uvijek je u prosjeku 12 posto manji u odnosu na 2019. godinu

Prošle godine ovu je regiju posjetilo nešto više od tri miliona američkih turista – ili 12,6 posto ukupnog broja američkih putnika u inozemstvo – ali to je skok od čak 39 posto u odnosu na 2019. godinu.

Iako je prošle godine više američkih turista posjetilo Evropu (40 posto) i Aziju (15,7 posto), Bliski istok bila je jedina od te tri regije koja je zabilježila rast nakon pandemije.

No Freeman se ne brine zbog sposobnosti Saudijske Arabije da privuče veliki broj američkih turista. “Brine me njihova sposobnost za privlačenje Evropljana, bogatih stanovnika Bliskog istoka i Azije, koji bi inače došli i svoj novac potrošili u SAD-u,” kaže on.

Na kraju krajeva, dodaje Freeman, međunarodni turizam je sve kompetitivniji sport gdje uspjeh jedne zemlje znači neuspjeh druge: “Ono što nas tjera na razmišljanje,” kaže, “je činjenica da druge države sada shvataju da je turizam globalno takmičenje u tome ko će prije shvatiti kako privući turiste.”

Autor originalnog članka: Suzanne Rowan Kelleher, Forbes
Link: Inside Saudi Arabia’s $800 Billion Tourism Moonshot
(Prevela: Nataša Belančić)

Forbes

Svijet / Zanimljivosti

Pogledajte novi način krađe goriva iz rezervoara kamiona (VIDEO)

Published

on

By

U posljednje vrijeme dešava se sve više krađa goriva iz kamiona. Lopovi su već toliko odvažni da kradu gorivo ne samo na parkiralištima, već i iza rampi, gdje kamioni čekaju na utovar.

Kako to izgleda? Pokraj kamiona parkira se kamion-tegljač bez poluprikolice. Lopov na silu otvara čep za punjenje i pomoću crijeva i pumpe izlijeva gorivo iz rezervoara žrtve u njegovo vozilo.

Posljednje krađe ove vrste dogodile su se u Nizozemskoj. Plava Scania i bijeli Renault su prošli iza utovarne rampe i parkirali u redu s ostalim kamionima. Iz daljine je izgledalo kao da čekaju u redu, međutim vozač jednog od kamidona je tokom zaustavljanja ispumpao gorivo iz drugih kamiona.

Autor objave (vjerojatno vlasnik prijevozničke firme čiji su kamioni opljačkani) objavio je fotografije s monitoringa. Uspio je i uslikati tablice lopova, no kako se kasnije pokazalo, nizozemskoj policiji to nije bilo dovoljno. Ogorčen, požalio se na svom društvenom profilu da je patrola pozvana na lice mjesta zabilježila samo osobne podatke lopova, slikala registarske tablice i pustila lopove na slobodu. Oštećenom je ostalo samo upozorenje, kao i upozorenje ostalim vozačima i postavljanje slika kradljivca goriva s registarskim oznakama.

Francuska policija radi puno učinkovitije

Slične krađe već su se dogodile u Francuskoj. Lokalna policija uspjela je uhvatiti lopova na licu mjesta, kada je u 2 sata ujutro na jednom od parkirališta pretakao gorivo iz drugog kamiona u svoj.

38-godišnji Rumunj ipak nije mogao računati na popustljivost francuskog pravosuđa. Nakon što je priznao krivicu za sedam takvih krađa, osuđen je na 12 mjeseci zatvora uslovna i dvije godine apsolutne zabrane vožnje u Francuskoj.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Hrvatska: Auto s troje iz BiH pretjecao kolonu, vozač (22) poginuo

Published

on

By

Hrvatska policija je objavila detalje saobraćajne nesreće koja se sinoć oko 20 sati dogodila u mjestu Petrinjci na području Sunje, nedaleko od Siska. U nesreći je jedna osoba poginula.

Do nesreće je došlo kada je 22-godišnji bosanskohercegovački državljanin upravljao automobilom slovenskih nacionalnih oznaka, dok su se kao putnici u vozilu nalazili 47-godišnjak i 21-godišnjak, također državljani Bosne i Hercegovine.

Vozač je uslijed pretjecanja kolone prešao u suprotnu traku i udario u automobil sisačkih registracija kojim je iz suprotnog smjera upravljala 27-godišnjakinja, objavila je policija. Od siline udarca oba vozila su odbačena u odvodni kanal.

U ovoj saobraćajnoj nesreći 22-godišnjak je smrtno stradao, a njegovo tijelo je prevezeno u sisačku Opću bolnicu, gdje će se obaviti obdukcija.

Putnici iz vozila i vozačica su prevezeni u sisačku opću bolnicu, gdje su 47-godišnjaku okvalificirane teže tjelesne povrede, a 21-godišnjaku i 27-godišnjoj vozačici lakše tjelesne povrede.

Na mjestu događaja obavljen je uviđaj, a policija će nadležnom državnom odvjetništvu u Sisku u vezi ove nesreće dostaviti izvještaj.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Naučnici upozoravaju: Na Balkanu slijedi ‘pakao’ – ne piše se dobro ni ovim zemljama

Published

on

By

Iako naučnici imaju alate i metode da izmjere uticaj klimatskih promjena – kako se to može učiniti pa da pojedinac, u okviru vlastitog života, ima neku vrijednost kojom bi izmjerio kako se, pod uticajem klimatskih promjena, mijenja i njegov život?

Nije lako zamisliti šta je tačno “prosječno globalno zagrijavanje od 1,5 °C ili 2 °C” i na koji će nam način izmijeniti svakodnevni život.

 

Time su se pozabavili istraživači s Massachusetts Institute of Technology (MIT); razvili su novi način mjerenja utjecaja globalnog zatopljenja u stvarnom životu i predviđanja dugoročnih učinaka. Ispostavilo se da će značajnu promjenu osjetiti i ljudi na Balkanu.

 

Mjera naučnika MIT-a, kreirana uz korištenje podataka 50 različitih klimatskih modela, određena je prema tome koliko će u raznim destinacijama širom svijeta do 2100. godine rasti ili padati broj “dana na otvorenom”, odnosno razdoblja od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo da rade ili da provode slobodno vrijeme.

To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što su naučnici smjestili u temperaturni raspon otprilike između 10 °C i 25 °C, bez ekstremnih vremenskih nepogoda.

Najveće promjene

Internetski alat koji su razvili istraživači s MIT-a također omogućava ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što im samima predstavlja ugodno vrijeme.

Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u broju dana na otvorenom. Najveći udar pretrpjet će Dominikanska Republika, koja će do kraja stoljeća izgubiti čak 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Egipat izgubit će pola takvih dana.

 

 

 

Istaknuta je i podjela između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više unatoč tome što je emitirao manje stakleničkih plinova.

A šta je s Europom, ko će izgubiti najviše “dana na otvorenom” do 2100.?

U Europi također postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. S obzirom na klimatsko zatopljavanje, na sjeveru će biti više dana s ugodnim vremenom jer će zime postati toplije, ali na jugu će ekstremne vrućine tokom ljetnih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom.

 

Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerovatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Europi. Albanija će tako izgubiti 30 dana, Srbija 26, Sjeverna Makedonija 21, Bugarska 17, Kosovo 19, a Rumunjska 12 dana. Južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između svibnja i rujna, navodi studija MI, javlja Slobodna Dalmacija.

Nastavi čitati

Najčitanije