BiH
Građani BiH će ubuduće na granici sa Hrvatskom morati dati otiske četiri prsta i fotografiju lica, državljani Hrvatske u BiH bit će izuzeti
Za nešto više od mjesec dana na graničnim prijelazima sa zemljama Europske unije, pa tako i s Republikom Hrvatskom, očekuju se velike promjene u kontekstu utvrđivanja identiteta putnika, uz uvođenje potpuno novih tehnoloških rješenja koja će zamijeniti do sada tradicionalni način “pečatiranja” putovnica, piše mostarska redakcija Večernjeg lista.
Iz Službe za odnose s javnošću MUP-a RH za Večernji list su potvrdili kako je sistem Entry/Exit (EES) u Republici Hrvatskoj tehnički potpuno uspostavljen i spreman za primjenu, a postupan početak rada očekuje se 12. oktobra 2025. godine u skladu s odlukom na razini Evropske unije.
Sistem će se od tog datuma primjenjivati na svim međunarodnim graničnim prijelazima, kao i na onim pograničnim prijelazima koji su na temelju sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine privremeno određeni za međunarodni promet. Kada se govori o promjenama u kontekstu načina utvrđivanja identiteta putnika, objasnili su kako je EES novi informacijski sistem Evropske unije kojim se zamjenjuje dosadašnja praksa “pečatiranja” putnih isprava.
Njegovom primjenom, dodali su, automatski će se bilježiti osobni podaci, podaci o putnim ispravama te datumi i vremena ulaska ili izlaska državljana trećih zemalja, uključujući i državljane Bosne i Hercegovine.
“Prilikom prvog ulaska u Republiku Hrvatsku, odnosno Europsku uniju, od navedenih osoba prikupljat će se biometrijski podaci – otisci četiri prsta i fotografija lica – uz podatke iz putne isprave. Ti će se podaci pohraniti u sustav i koristiti prilikom svakog sljedećeg prelaska granice, dok će se kod idućih prelazaka utvrđivanje dosjea provoditi usporedbom fotografije lica s postojećim dosjeom u sustavu, što će značajno ubrzati postupak granične kontrole i dodatno povećati razinu sigurnosti”, kazali su za Večernji list iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.
Večernji list upitao je i za status hrvatskih državljana u BiH, odnosno hoće li podlijegati provjeri na gore opisan način. Kažu kako se, u skladu s člankom 2. uredbe (EU) 2017/2226, sistem ne primjenjuje na državljane Evropske unije, bez obzira na mjesto prebivališta.
“To znači da se EES neće primjenjivati na hrvatske državljane koji žive u Bosni i Hercegovini ili bilo kojoj drugoj trećoj zemlji, već će oni i dalje prelaziti granicu uz predočenje putne isprave ili osobne iskaznice, bez obveze davanja biometrijskih podataka u okviru ovog sustava”, naveli su iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.
BiH
Zavidovići otkazali koncert Alena Islamovića nakon nastupa u Kraljevu 11. jula
Organizacioni odbor manifestacije “Ljeto u gradu 2026”, koju organizira Grad Zavidovići, donio je odluku da otkaže koncert Alena Islamovića, planiran u okviru ovogodišnjeg programa.
Kako su saopćili iz Organizacionog odbora, odluka je uslijedila nakon što je Islamović 11. jula, na Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, nastupio u Kraljevu u Srbiji.
U obrazloženju navode da je održavanje koncerta na taj datum za Grad Zavidovići “neprihvatljivo i duboko neprimjereno”, ističući da žele iskazati poštovanje prema žrtvama genocida, njihovim porodicama i vrijednostima koje grad njeguje.
“Zbog poštovanja prema žrtvama genocida, njihovim porodicama i vrijednostima koje naš grad baštini, smatramo da nakon takvog postupka Alenu Islamoviću nije mjesto na manifestaciji kojoj je pokrovitelj Grad Zavidovići. Naša je obaveza čuvati dostojanstvo sjećanja na žrtve i pokazati da postoje vrijednosti od kojih ne odustajemo”, navodi se u saopćenju.
Organizatori su poručili da će javnost u narednim danima blagovremeno obavijestiti o izvođaču koji će nastupiti umjesto Alena Islamovića.
Podsjećamo, Alen Islamović je 11. jula nastupio na manifestaciji “Veseli spust na Ibru”, održanoj na Trgu srpskih ratnika u Kraljevu, što je izazvalo brojne reakcije i osude dijela javnosti u Bosni i Hercegovini zbog činjenice da je koncert održan na Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
BiH
Za genocid u Srebrenici do sada osuđene 54 osobe na 781 godinu i pet na doživotnu kaznu zatvora
Zbog genocida i drugih zločina koji su se desili tokom pada Srebrenice 11. jula 1995., kada je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, do sada su pred međunarodnim i domaćim sudovima osuđene 54 osoba na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora.
Bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić osuđen je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovečnosti tokom rata u BiH 1992-1995.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Sud Bosne i Hercegovine i sudovi u Srbiji osudili su više od pedeset osoba na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici. Od dvadeset presuda MKSJ-a za zločine počinjene u Srebrenici, sedam uključuje i presude za zločin genocida. Sud BiH donio 25 presuda za zločine počinjene u Srebrenici, od čega je trinaest za zločin genocida. U Republici Srbiji doneseno je pet presuda koje se odnose na Srebrenicu, uključujući presude za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Sud u Haagu pravosnažno je osudio i bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića na doživotni zatvor 2019. godine.
Osim Karadžiću i Mladiću, u Haagu su izrečene još tri pravosnažne doživotne kazne za genocid u Srebrenici.
Kazna je 2010. godine izrečena bivšem načelniku za bezbjednost glavnog štaba VRS Ljubiši Beari, koji je umro u Berlinu 2017. godine.
Kazna je 2015. godine izrečena i bivšem pomoćniku komandanta za obaveštajno-bezbjednosne poslove glavnog štaba VRS Zdravku Tolimiru, koji je sljedeće godine umro.
Na doživotni zatvor osuđen je i potpukovnik Drinskog korpusa VRS Vujadin Popović, koji je proglašen krivim za genocid, istrebljenje, ubistvo i progon Bošnjaka.
Tribunal u Haagu je donio prvu presudu koja je zločin u Srebrenici okarakterisala kao genocid, i to bivšem generalu Vojske Republike Srpske Radislavu Krstiću 2001. godine.
Krstić je pravosnažno osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i učestvovanja u genocidu. U otvorenom pismu 2024. godine, pisanom rukom, priznao je genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.
Na dugogodišnje kazne zatvora osuđeni su i oficiri VRS Drago Nikolić (35 godina), Dragan Obrenović (17 godina), Momir Nikolić (20 godina), Radivoje Miletić (18 godina) i Ljubomir Borovčanin (17).
Jovica Stanišić i Frenki Simatović, šefovi bezbjednosti Srbije tokom 90’, 2023. su osuđeni za udruženi zločinački poduhvat, u okviru kojeg je i zločin u Trnovu 1995. godine, kada je ubijeno šest bošnjačkih civila iz Srebrenice.
U Haagu je osuđen i pripadnik 10. diverzantskog odreda Dražen Erdemović, prvi čovjek koji je pred tim sudom priznao krivicu za ubistva zarobljenih Bošnjaka. On je uhapšen 1996. u Srbiji i iste godine je u Haagu osuđen na pet godina zatvora, a njegovo svedočenje kasnije je doprinijelo osuđujućoj presudi protiv Ratka Mladića.
U Bosni i Hercegovini u posljednjih godinu dana nije donesena ni jedna presuda za zločine u Srebrenici, dok u Srbiji sudski postupci dugo traju.
saff.ba
BiH
Srebrenica 1995.: Priznanje genocida(video)
BiH
Ovo su imena svih žrtava genocida čiji posmrtni ostaci će danas biti ukopani u Potočarima
To su:
Jusić (Zaim) Senad, rođen 1975. godine, imao je 20 godina kada je ubijen. Nestao je u julu 1995. na području Bratunca, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.
Baraković (Ramiz) Muriz, rođen 1973. godine, imao je 22 godine kada je ubijen. Nestao je na lokalitetu Zeleni Jadar u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2005. godine na lokalitetu Budak. Ranije je ukopan njegov brat Enver.
Musić (Edhem) Hamed, rođen 1973. godine, imao je 22 godine kada je ubijen. Ubijen je u ljeto 1995. na području Baljkovice, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Rahunići (Bratunac).
Alić (Šemso) Ramo, rođen 1965. godine, imao je 30 godina kada je ubijen. Ubijen je u Bratuncu 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u masovnoj grobnici Glogova 2001. godine.
Osmanović (Osman) Muhidin, rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen. Nestao je u Vlasenici u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Most na rijeci 2008. godine.
Ćerimović (Rahman) Huso, rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen. Nestao je na području Zvornika u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u Kamenici 2008. godine.
Nukić (Suljo) Nuko, rođen 1957. godine, imao je 38 godina kada je ubijen. Nestao je u Vlasenici u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Jelovačka česma 2002. godine. Bit će ukopan uz svoja četiri amidžića.
Gušter (Alija) Ahmet, rođen 1954. godine, imao je 41 godinu kada je ubijen. Nestao je na području Vlasenice, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Turalići (Vlasenica).
Kunić (Omer) Asim, rođen 1953. godine, imao je 42 godine kada je ubijen. Ubijen je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2006. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.
Dautović (Mustafa) Ramo, rođen 1939. godine, imao je 56 godina kada je ubijen. Nestao je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.
Izvor:klix.ba
BiH
Federalno ministarstvo nudi besplatnu pravnu pomoć građanima zbog isticanja zastave Republike BiH s ljiljanima
Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica saopćilo je da građani koji budu imali pravnih problema zbog isticanja zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima mogu ostvariti besplatnu pravnu pomoć.
Kako navode, zastava Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima bila je zvanična i međunarodno priznata zastava države Bosne i Hercegovine. Građani kojima zbog njenog isticanja bude izrečena kazna, oduzeta zastava ili se suoče s drugim pravnim posljedicama, imaju mogućnost zatražiti stručnu pravnu pomoć.
Besplatna pravna pomoć dostupna je svim građanima Bosne i Hercegovine, bez obzira na mjesto prebivališta.
Za ostvarivanje pravne pomoći građani se mogu obratiti putem telefona +387 33 294 131 ili putem e-mail adrese pravnapomoc@fmroi.gov.ba.
Iz Ministarstva poručuju da je cilj ove inicijative pružanje pravne podrške svim građanima koji smatraju da su njihova prava povrijeđena u vezi s isticanjem zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima.
BiH
O neradnoj nedjelji u FBiH:NEDJELJOM U POTROŠAČKI ŠOPING KOD MUJE OD DOBOJA KOJEG TAMO NEMA
-
Smrtovniceprije 3 danaNa ahiret preselio LOJIĆ (Husnija) SENAD
-
Smrtovniceprije 2 danaNa ahiret preselila ALJIJI (rođ. Beširević) SUBHIJA – SEKA
-
Smrtovniceprije 4 danaNa ahiret preselio KRAKOVIĆ (ŠABANA KOVAČA) ESED
-
Smrtovniceprije 4 danaNa ahiret preselio BEGIĆ (Osmana) HUSEIN zv. DOKO
-
Smrtovniceprije 4 danaNa ahiret preselio LJUBIJANKIĆ (HUSNIJA) HASAN
-
BiHprije 4 danaFederalno ministarstvo nudi besplatnu pravnu pomoć građanima zbog isticanja zastave Republike BiH s ljiljanima
