Connect with us

USK

(INFOGRAFIKA) Krajina se brzom cestom spaja sa EU, a sa Sarajevom će se prije povezati zračnim nego kopnenim putem

Published

on

Iz Bihaća će se prije stići do Zagreba, Ljubljane i Graca nego u Sarajevo. Iz tog grada više autobuskih linija ide ka Njemačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj, nego prema Sarajevu. Za Mostar ni ne postoji direktna linija. Aerodrom o kojem se godinama priča na vidiku. Zbog čega je Krajina odsječena od ostataka BiH, posebno od glavnog grada?! Godinama slušamo narativ o zapostavljenoj Krajini, a da li je Sarajevo kočničar razvoja, u konkretnom slučaju izgradnje cestovne infrastrukture ili bi trebalo zasukati rukave i konačno početi raditi na projektima?!

Iz Bihaća voze četiri linije unutar države i to za Sarajevo, Tuzlu, Zenicu i Banjaluku. Puno prometnije linije su za vani, pa tako, čak tri puta dnevno ide se za Dortmund, a isto toliko puta i sedmično za Austriju. Svako jutro autobus vozi za Salzburg, Ljubljanu itd. Podaci su koje je N1 dobio od autobuske stanice Bihać.

Željeznički saobraćaj obustavljen već četiri godine. Od pandemije Covid 19 i migrantske krize, ne saobraća u pravcu Bihaća. Iz odgovora Željeznica FBiH, da se zaključiti, moguća je ponovna uspostava linija prema Bihaću i Banjaluci.

“Željeznice FBiH poduzimale su i još uvijek poduzimaju napore za ponovnu uspostavu ovih linija o čemu pregovaramo sa predstavnicima Željeznica RS”, rečeno je iz ovog preduzeća.

Advertisement

O mogućoj ponovnoj uspostavi vozne linije Sarajevo – Bihać, premijer Unsko-sanskog kantona Nijaz Hušić, kaže da bi ponovno uspostavljanje bilo od značaja, prije svega turističkog, ali za ozbiljne projekte stavljanja u funkciju potencijala željeznica, država BiH bi morala iskoristiti prilike da, u saradnji sa državama regiona povuče EU grantove za modernizaciju željezničke infrastrukture.

Kada su u pitanju izgradanja puteva ka Krajini, premijer Hušić navodi, da Unsko-sanski kanton jeste bio zanemaren, ali nije imao ni projekte. Ističe da višegodišnja prozivanja na relaciji Krajina – Sarajevo nisu donijela ništa dobro građanima, a ceste su ostale jednako loše.

Dugo najavljivana brza cesta u Krajini

Prema dostupnim informacijama, Autoceste Federacije BiH raspisale su tender za izradu Glavnog projekta dijela brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica Republike Hrvatske, što predstavlja ključni infrastrukturni projekt za USK. Ponude za ovaj projekt bit će otvorene 21. oktobra 2024. godine. Ova cesta je od izuzetne važnosti, ne samo za povezanost tri krajiška grada, već i za vezu Krajine s Evropskom unijom. Ta cesta bi trebala da ide na Treću razvojnu osu, prema Solinu, odnosno Novom Mestu, gdje bi BiH bila povezana sa tim dijelom Evrope.

Advertisement
Projektni zadatak/Autoceste FBiH

Direktor Javnog preduzeća Aerodrom Bihać Anel Hadžić je mišljenja da za sve treba mjesto i vrijeme, ali i politička volja da se sve poveže, te podcrtava, bez putne infrastrukture, mi se ne možemo hvatati sa zemljama u regiji.

“Ova priča prema Banjaluci je više otvorenija i realnija nego ovamo preko Ključa. Mi smo već povezani. Banjaluka i Doboj su povezani. Od Banjaluke do Prijedora se radi. Na zadnjem sastanku komisija, dat je jedan pozitivan iskorak, da se produlji prema Bosanskoj Otoci, odnosno prema USK, gdje bismo mi bili povezani, naravno kad se završi koridor VC, ovamo od Zenice prema Doboju, da bi bili povezani sa Sarajevom, i to je nešto što je realno”, kaže Hadžić.

Autocestama Federacije BiH smo poslali pitanja o trenutnim cestama koje se grade prema Krajini, ali odgovor nismo dobili. Od naših sugovornika saznajemo da se radi i jedan dio ceste od Lašve prema Travniku, odnosno prema Donjem Vakufu čime bi se ubrzala putna komunikacija prema glavnom gradu.

I Javnom preduzeću Autoputevi Republike Srpske, uputili smo pitanja o izgradnji putne infrastrukture u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske. Podsjećaju da kineski partner, putem koncesije, gradi dionicu auto-puta Banja Luka – Prijedor – Novi Grad, prva faza Banja Luka – Prijedor.

“Kada je riječ o sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske, odnosno Krajini, JP „Autoputevi Republike Srpske“ priprema realizaciju projekta izgradnje auto-puta Banja Luka – Mrkonjić Grad – Mliništa, prva faza Banja Luka – Put AVNOJ-a (Mrkonjić Grad), u čijem sastavu je i 20 kilometara ‘obilaznice Banja Luka’. U ovom dijelu Republike Srpske u planu je i izgradnja druge faze auto-puta Banja Luka – Prijedor – Novi Grad, na pravcu od Prijedora do Novog Grada, ali i brzog puta Prijedor – Kozarska Dubica – Donja Gradina”, navode iz preduzeća Autoputeve Republike Srpske.

Advertisement

“Nismo shvatili značaj Transportne zajednice”

Osman Lindov, profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije, naglašava da BiH kaska, ne malo, nego dugi niz godina, te da se nema osjećaja šta znači transport za razvoj privrede, društva, nekakvog pomirenja, i na Zapadnom Balkanu i okviru BiH.

“Da smo to shvatili, do sad bismo završili međunarodno transportni koridor, autocestu na koridoru VC u cjelosti. Ne bismo promovisali svaki put 5-6 km i od toga pravili spektakle. Imamo još 200 km da završimo, a završili smo 130 km. Druga naša stvar koju smo mogli, raditi unutar BiH i dodatno se transportno uvezivati, mislim na sjever i jug, dijelom Banjaluke, prema Livnu i negdje dobrim uvezivanjem dijela Hrvatske iz pravca Karlovca, prema EU, preko Krajine, putem Sarajeva i putem dijela Goražda, prema Albaniji, Turskoj, Grčkoj itd. Nažalost, nismo shvatili ni ulogu tog transporta. Prepustili smo se sa stihiji, i danas na tom pravcu uvezivanja našeg dijela Krajine sa centralnim dijelom Sarajeva, svakako i dalje prema Goraždu, ne može to biti brži put, autoput do Goražda, jer je Goražde vrlo malo, nego se mora dalje uvezati prema Crnoj Gori i Albaniji, i prema moru, da imamo dalje alternativne pravce i i alternativne luke u tom dijelu, ako nam zatrebaju, a trebat će nam, i na taj način uvezivati cijelu BiH, kroz neke entitetske projekte, koji moraju biti u saradnji sa susjednim državama”, mišljenja je profesor Lindov.

Nažalost, taj putni pravac prema Krajini je nekad bio dio putne mreže, dodaje Lindov, ali nismo ga uvrstili ponovo u tu mrežu, a na taj način bi ga mogli lakše finansirati od evropskih banaka.

“Nismo to znali, nismo znali aplicirati. Trenutno Transportna zajednica je dosta stroga i ukinula je na račun BiH što smo imali, jer jednostavno nemamo predstavnika gore, i ne shvatamo šta znače te asocijacije koje su povezane sa Zapadnim Balkanom, ali povezane i sa Evropskom unijom. Nažalost, nismo shvatili čak ni Energetsku zajednicu, a pogotovo Transportnu zajednicu”, naglašava Lindov.

Advertisement

Prvi letovi sa bihaćkog aerodroma 2027?

A da li bi izgradnja aerodroma u Bihaću, mogla potpomoći i uticati na bolju povezanost sa glavnim gradom, pitali smo direktora Javnog preduzeća Aerodrom Bihać Anela Hadžića.

Međunarodni aerodrom Bihać osnovan je 1. decembra 2015. godine

Kada se razmatralo o ideji nastanka ovog preduzeća, Hadžić kaže, upravo je akcenat bio na tome da su ceste iz 50-tih i 60-tih godina prošlog vijeka, potom slaba povezanost sa glavnim gradom, i zbog toga intencija je bila da se poveže na neki način zračnim putem.

“Kad uzmemo proces same izgradnje i način kako bi se tretiralo, finansijska konstrukcija je svakako puno za avio saobraćaj, ali bi bila puno manja nego za taj dio autoceste. Svakako, aerodrom je zamišljen kao generator razvojnog kraja ovog dijela BiH. Ovo podneblje je bilo i prije letačko i razvijalo u smislu tradicije. Bihać je nekada bio vojni grad i imao vojni aerodrom Željavu. Imamo mogućnost povezivanja Bihaća-Sarajeva kao međugradski saobraćaja sa manjim avionima i sasvim sigurno je da bi ovim vidom saobraćaja se ubrzala i izgradnja autoceste”, ističe Hadžić.

Trenutno je ovaj aerodrom u procesu pribavljanja dozvola, urbanističke i građevinske. Prema nekim prognozama, plan je da bude završen do 2027. godine.

Svakako, izglednije je da će Krajina dobiti prije aerodrom i zračnim putem se povezati sa glavnim gradom, nego što će biti povezana sa njim i ostatkom države, brzom cestom, piše N1.

Advertisement

USK

Proljetna sjetva u toku, ali poljoprivrednici u Krajini i dalje čekaju poticaje

Published

on

By

Proljetna sjetva je uveliko u toku, no nažalost, očekivana sredstva iz federalnih poticaja još uvijek nisu uplaćena na račune poljoprivrednika. Zbog sporošću ovog procesa, iz najvećeg kantonalnog Udruženja koje okuplja proizvođače mlijeka i mesa obratili su se javnosti i zahtijevali interventnu pomoć od Kantona. Iako vanrednih uplata neće biti, poljoprivrednici su ipak dobili odgovore na brojna pitanja na sastanku u Bihaću, kojem je prisustvovao federalni ministar poljoprivrede Kemal Hrnjić.

BIHAĆ, 4. aprila – Budžet za poljoprivredu u Federaciji iznosi preko 180 miliona maraka, od čega je čak 31 milion prošle godine stigao u Unsko-sanski kanton. Od tog iznosa, 50% je namijenjeno poticajima za proizvodnju mlijeka, što je rezultiralo povećanjem proizvodnje za 5 miliona litara samo u prošloj godini. Ipak, problem koji traje skoro dvije decenije su rokovi isplate poticaja, zbog kojih je i reagiralo kantonalno Udruženje proizvođača mlijeka i mesa.

Na sastanku su se poljoprivrednici, uz poziv ministra da se sami uključe u kreiranje pravilnika, složili da je nužno pojednostaviti procedure koje ih se tiču. Također, istaknuto je da poljoprivrednici trebaju češće sastanke s resornim ministrima kako bi iznijeli svakodnevne probleme s kojima se suočavaju.

Video OVDJE

Advertisement
Nastavi čitati

USK

Načelnik B. Petrovca bez podrške Općinskog vijeća samostalno donio budžet

Published

on

By

Budžet Općine Bosanski Petrovac za 2025. godinu zvanično je proglašen 1. aprila, nakon što Općinsko vijeće nije usvojilo Nacrt budžeta na prethodnoj sjednici. Načelnik Mahmut Jukić iskoristio je mogućnost propisanu Zakonom o principima lokalne samouprave u FBiH i samostalno donio odluku o budžetu, nakon konsultacija s građanima i korisnicima sredstava.

Kako je istakao načelnik Jukić, do ovakvog razvoja situacije došlo je zbog nefunkcionalnosti aktuelne većine u Općinskom vijeću, koju čine SNSD, NES, Nezavisna lista i pojedinci čiji mandati su dovedeni u pitanje nakon odluka Centralne izborne komisije.

– Nisam radostan zbog činjenice da budžet nije usvojen u vijeću, jer je to najvažniji dokument koji treba biti rezultat kompromisa između načelnika i vijeća. No, kada to nije bilo moguće, odgovornost prema građanima nalagala je da budžet ne smije čekati – pojasnio je za Fenu Jukić.

Ukupan iznos budžeta za 2025. godinu iznosi 8.475.000 KM. Od toga je za kapitalna ulaganja predviđeno 3.167.000 KM, dok su tekući transferi iznosili 1.276.000 KM.

Advertisement

Prema riječima načelnika, nijedan korisnik neće biti uskraćen, uprkos političkim pritiscima i dezinformacijama.

– Planirali smo 67.000 KM za sport, preko 125.000 KM za mlade, 70.000 KM za udruženja, 80.000 KM za Crveni križ, 45.000 KM za boračke organizacije, 130.000 KM za poljoprivredu, a novina je i 20.000 KM za pomoć u osnivanju obrtničkih djelatnosti. Budžet je rezultat brojnih razgovora s građanima, udruženjima, mjesnim zajednicama i javnim ustanovama – on mora biti u službi svih vas, a ne samo politike – naglasio je Jukić.

Osim donošenja budžeta, Općina Bosanski Petrovac nastavlja s ulaganjima u kvalitet života građana. Jedan od projekata koji se već realizuje je obnova i zamjena dotrajale opreme na dječjim igralištima.

– Nova igrala bit će postavljena na tri dječja igrališta u urbanom dijelu grada, a ugovor o nabavci u vrijednosti od 49.996 KM potpisan je s firmom ‘IstraCom’ iz Sanskog Mosta. Cilj nam je osigurati siguran prostor za igru naših najmlađih – izjavio je Jukić.

Advertisement

FENA

Nastavi čitati

Religija

Muftija Kudić u Grazu: Vakufi izvan domovine, uz značaj za Bošnjake, doprinose i širem društvu

Published

on

By

Muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić u svojstvu izaslanika reisul-uleme boravi u džematu Bošnjak u Grazu povodom obilježavanja 15. godišnjice ovog džemata.

 

Na današnjoj hutbi, muftija Kudić je podsjetio da uvakufljenje jedno od najznačajnijih djela kojima se čovjek može približiti Allahu, dž.š, kako zbog koristi za društvenu zajednicu, tako i zbog trajnog dobra za vakifa.

– Dati u vakuf znači ostaviti trajno dobro koje koristi ljudima. Vakif se dobrovoljno odriče vrijednog imetka u korist šire zajednice. Sama riječ “vakuf” znači stati, zaustaviti se, što označava da je vakif zaustavio svoj imetak, da ga ne koristi za lične potrebe niti za potrebe svoje porodice, već ga stavlja na raspolaganje društvu i zajednici da s njim raspolažu – podsjetio je muftija Kudić.

Advertisement

Izgradnja džamija

 

Istakao je da korist od uvakufljenja na ovom svijetu imaju oni kojima je dato na raspolaganje da koriste vakuf, a trajnu nagradu vakif će imati i nakon smrti kao trajno dobro djelo.

 

Podsjetio je na slučaj kada je Allahov Poslanik, Muhammed, a.s., stigao u Medinu i naredio izgradnju džamije, zemljište koje je odabrano za gradnju pripadalo je plemenu Benu Nedžar.

Advertisement

Poslanik im je rekao: „Prodajte mi ovo zemljište po cijeni koju odredite.“ Na to su oni odgovorili: „Ono što tražimo jeste da nas Allah nagradi i da nam On odredi cijenu.“

 

– Ovi plemeniti ljudi su se odrekli bilo kakve materijalne naknade za zemljište, želeći samo nagradu od Allaha, koja je bila mnogo veća od bilo kakvog novca na ovom svijetu. Time su stekli neizmjernu nagradu kod Allaha, jer su donirali zemljište za gradnju džamije čija će vrijednost trajati do Sudnjeg dana i gdje će se klanjati namazi generacijama muslimana – pojasnio je muftija Kudić.

Istakao je da se ova plemenita tradicija, koja je započela sa Poslanikom, a.s., nastavlja kroz sve generacije sve do današnjih dana.

Advertisement

– Prenosi se da su gotovo svi poznatiji ashabi, r.a., ostavili vakufe iza sebe – kazao je muftija Kudić.

Prisutne je podsjetio na kur'anski ajet u kojem se ističe: „Allah je od vjernika kupio živote njihove i imetke njihove u zamjenu za Džennet koji će im dati.“

Pojasnio je da Gospodar u ovom ajetu poredi vakifa, onog koji daje svoj imetak, sa šehidom koji žrtvuje svoj život.

– Allah na taj način slikovito objašnjava da imetak, prije nego što postane vakuf i bude dat za opću korist, već pripada Njemu, jer je On otkupio imetak i pripremio nagradu za onog ko ga daje na Njegovom putu – kazao je muftija.

Advertisement

Iako se često povezuje sa džamijama, vakuf je instrument koji se može usmjeriti na brojne oblasti koje doprinose općem dobru zajednice, uključujući obrazovanje, naučna istraživanja i razvojne inicijative.

– Vakuf je temelj za razvoj muslimanske zajednice. Omogućava trajnu korist i osiguranje resursa koji će pomagati društvu na duži period – izjavio je muftija Kudić.

Obrazovni projekti

Istakao je važnost ulaganja u obrazovne projekte, spomenuvši primjer medrese u Cazinu koja nosi ime po reisul-ulemi Džemaludinu Čauševiću.

Ovaj vakuf je postavljen uz pomoć brojnih vakifa koji su donirali sredstva za izgradnju obrazovne institucije koja učenicima pruža priliku za učenje i odgoj.

Advertisement

– Kroz vakufe, naša zajednica može ostvariti dugoročnu stabilnost i razvoj – kazao je muftija.

Ukazao je i na činjenicu da su vakufi i prostori za susrete, dijalog i međusobno razumijevanje među ljudima različitih vjera i nacija.

– Vakufi koji se grade širom svijeta služe kao mostovi koji povezuju ljude i grade međusobno poštovanje – dodao je.

Posebno je istakao važnost vakufa koji su izgrađeni izvan domovine, koji imaju značaj ne samo za Bošnjake, već i za njihove komšije i širu društvenu zajednicu.

Advertisement

Ovi objekti služe kao mjesta integracije i podržavaju skladan suživot među različitim kulturama i vjerovanjima.

– Ovakvi projekti su dokaz da Islamska zajednica promoviše vrijednosti mira, dijaloga i zajedničkog života u pluralističkim društvima – zaključio je muftija Kudić.

MINA

Advertisement
Nastavi čitati

USK

U Bihaću obilježen Svjetski dan svjesnosti o autizmu

Published

on

By

Centar za razvoj inkluzivnih praksi (CRIP) Bihać obilježio je Svjetski dan svjesnosti o autizmu, globalnu inicijativu koja se svake godine održava 2. aprila s ciljem podizanja svijesti o izazovima i potrebama djece s poremećajima iz autističnog spektra.

Manifestacija je započela okupljanjem korisnika CRIP-a, mališana iz bihaćkih vrtića i učenika osnovnih škola na gradskom trgu, nakon čega je upriličena simbolična šetnja do prostorija Centra. Poruka manifestacije bila je jasna: “Inkluzija i podrška djeci s autizmom i njihovim porodicama mora biti prioritet svih nas”.

“CRIP Bihać svakodnevno na tretmanu ima oko 70 djece, a samo u prošloj godini iz četiri lokalne zajednice koje opslužujemo imali smo 338 djece. Ovaj broj nas obavezuje na povećanu brigu o njima i stvaranje kvalitetnijih rješenja kako bi njihova inkluzija u društvo bila bolja i brojnija”, poručila je Samra Selimović, koordinatorica Centra.

Advertisement

Događaju se pridružio i gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić, koji je istakao važnost uloge lokalne zajednice u podršci ovakvim inicijativama.

“Podrška djeci s poteškoćama u razvoju i njihovim porodicama ne smije ostati samo na riječima. Grad Bihać će i dalje biti partner CRIP-u i pomoći u realizaciji svih ideja koje vode ka boljoj inkluziji i kvalitetnijem životu ove djece”, rekao je Sedić.

U okviru obilježavanja Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, tokom dana su održana i sportska takmičenja za učenike osnovnih škola te radionice za prvačiće, s ciljem razvijanja empatije, razumijevanja i prihvatanja različitosti već od najranije dobi.

Advertisement

CRIP Bihać i ove godine poručuje da “autizam nije prepreka, već izazov koji zajedno, kao društvo, možemo razumjeti i olakšati”.

FENA

Nastavi čitati

USK

Privredna komora USK i GOPA potpisali sporazum o modernizaciji stručnog obrazovanja

Published

on

By

U okviru prvog sastanka Vijeća poslovne zajednice, predsjednica Privredne komore Unsko-sanskog kantona Sanela Sabljaković i voditeljica projekta uime njemačke organizacije GOPA Efka Heder potpisale su Memorandum o razumijevanju u cilju implementacije projekta „Jačanje sistema srednjeg stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini“.

Ovim dokumentom ozvaničeno je partnerstvo koje ima za cilj izgradnju kapaciteta i jačanje uloge poslovne zajednice u kreiranju politika stručnog obrazovanja, kao i stvaranju kulture dijaloga između obrazovnog sektora i tržišta rada.

Projekt ima za cilj povećanje relevantnosti, unapređenje kvaliteta i atraktivnosti tehničkog i stručnog obrazovanja i obuke (TSOO).

Advertisement

“Privredna komora Unsko-sanskog kantona, kao jedan od vodećih aktera u oblasti tehničkog i stručnog obrazovanja, nastavlja s provođenjem aktivnosti koje doprinose njegovom unapređenju. Partnerstvo na ovom projektu dodatno će osnažiti naše napore da obrazovni sistem učinimo relevantnijim i prilagođenijim potrebama tržišta rada”, kažu u Privrednoj komori Unsko-sanskog kantona.

Projekat “TVET System Strengthening in Bosnia and Herzegovina” finansira Švicarska agencija za razvoj i saradnju (Swiss Development Cooperation – SDC), dok implementaciju provodi GOPA Worldwide Consultants putem svog ureda u Bosni i Hercegovini.

Očekuje se da će partnerstvo između institucija poput Privredne komore USK i međunarodnih organizacija poput GOPA-e rezultirati konkretnim poboljšanjima u srednjem stručnom obrazovanju, čineći ga efikasnijim, modernijim i usmjerenim ka potrebama mladih i privrede Unsko-sanskog kantona, kazali su u Privrednoj komori USK.

FENA

Advertisement
Nastavi čitati

USK

Gradnja brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša počinje naredne godine

Published

on

By

U Općini Velika Kladuša danas je održan sastanak s predstavnicima Javnog preduzeća Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine, na kojem je prezentirano idejno rješenje za brzu cestu Bihać–Velika Kladuša, s posebnim naglaskom na granični prijelaz Maljevac. Planirano je da nova cesta uključuje četiri trake, kružni tok te posebnu traku za teretna vozila.

Kako je saopćeno nakon sastanka, ukoliko svi planirani koraci budu realizirani u predviđenim rokovima, izgradnja bi mogla započeti na proljeće 2026. godine.

“Sastanku su prisustvovali projektanti JP Autoceste FBiH koji su došli zbog rješenja priključka na Granični prijelaz Maljevac i izgradnje kružnog toka koji bi omogućio uključivanje prema Republici Hrvatskoj. Razgovaralo se i o eksproprijaciji zemljišta kako bi se građanima izašlo u susret i kako bi proces bio što brže završen”, izjavio je načelnik Općine Velika Kladuša Boris Horvat.

Druga faza projekta, koja obuhvata dionicu od Cazina do Velike Kladuše, trenutno je u fazi izrade idejnog projekta. Prema informacijama iz JP Autoceste FBiH, očekuje se da ovaj dio projekta bude završen u naredna tri mjeseca.

Advertisement

Na sastanku je posebno istaknuto pitanje rješavanja priključka na Granični prijelaz Maljevac, koje se pokazalo kao ključno za lokalnu zajednicu s obzirom na svakodnevne gužve i zastoje pri ulasku u Hrvatsku.

“Naš cilj je da zajedno s projektantima pronađemo optimalno rješenje koje će olakšati prelazak granice, posebno imajući u vidu važnost ovog prijelaza za građane i privredu Unsko-sanskog kantona”, pojasnio je Almir Imširović iz Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona.

Sastanak je ocijenjen kao korak naprijed ka realizaciji jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata za sjeverozapad Bosne i Hercegovine.

Advertisement

Lokalne vlasti, zajedno s projektantima i predstavnicima JP Autoceste FBiH, najavile su nastavak intenzivne komunikacije i saradnje kako bi se svi aspekti projekta uskladili s potrebama lokalnog stanovništva.

FENA

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije