Connect with us

USK

(INFOGRAFIKA) Krajina se brzom cestom spaja sa EU, a sa Sarajevom će se prije povezati zračnim nego kopnenim putem

Published

on

Iz Bihaća će se prije stići do Zagreba, Ljubljane i Graca nego u Sarajevo. Iz tog grada više autobuskih linija ide ka Njemačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj, nego prema Sarajevu. Za Mostar ni ne postoji direktna linija. Aerodrom o kojem se godinama priča na vidiku. Zbog čega je Krajina odsječena od ostataka BiH, posebno od glavnog grada?! Godinama slušamo narativ o zapostavljenoj Krajini, a da li je Sarajevo kočničar razvoja, u konkretnom slučaju izgradnje cestovne infrastrukture ili bi trebalo zasukati rukave i konačno početi raditi na projektima?!

Iz Bihaća voze četiri linije unutar države i to za Sarajevo, Tuzlu, Zenicu i Banjaluku. Puno prometnije linije su za vani, pa tako, čak tri puta dnevno ide se za Dortmund, a isto toliko puta i sedmično za Austriju. Svako jutro autobus vozi za Salzburg, Ljubljanu itd. Podaci su koje je N1 dobio od autobuske stanice Bihać.

Željeznički saobraćaj obustavljen već četiri godine. Od pandemije Covid 19 i migrantske krize, ne saobraća u pravcu Bihaća. Iz odgovora Željeznica FBiH, da se zaključiti, moguća je ponovna uspostava linija prema Bihaću i Banjaluci.

“Željeznice FBiH poduzimale su i još uvijek poduzimaju napore za ponovnu uspostavu ovih linija o čemu pregovaramo sa predstavnicima Željeznica RS”, rečeno je iz ovog preduzeća.

O mogućoj ponovnoj uspostavi vozne linije Sarajevo – Bihać, premijer Unsko-sanskog kantona Nijaz Hušić, kaže da bi ponovno uspostavljanje bilo od značaja, prije svega turističkog, ali za ozbiljne projekte stavljanja u funkciju potencijala željeznica, država BiH bi morala iskoristiti prilike da, u saradnji sa državama regiona povuče EU grantove za modernizaciju željezničke infrastrukture.

Kada su u pitanju izgradanja puteva ka Krajini, premijer Hušić navodi, da Unsko-sanski kanton jeste bio zanemaren, ali nije imao ni projekte. Ističe da višegodišnja prozivanja na relaciji Krajina – Sarajevo nisu donijela ništa dobro građanima, a ceste su ostale jednako loše.

Dugo najavljivana brza cesta u Krajini

Prema dostupnim informacijama, Autoceste Federacije BiH raspisale su tender za izradu Glavnog projekta dijela brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica Republike Hrvatske, što predstavlja ključni infrastrukturni projekt za USK. Ponude za ovaj projekt bit će otvorene 21. oktobra 2024. godine. Ova cesta je od izuzetne važnosti, ne samo za povezanost tri krajiška grada, već i za vezu Krajine s Evropskom unijom. Ta cesta bi trebala da ide na Treću razvojnu osu, prema Solinu, odnosno Novom Mestu, gdje bi BiH bila povezana sa tim dijelom Evrope.

Projektni zadatak/Autoceste FBiH

Direktor Javnog preduzeća Aerodrom Bihać Anel Hadžić je mišljenja da za sve treba mjesto i vrijeme, ali i politička volja da se sve poveže, te podcrtava, bez putne infrastrukture, mi se ne možemo hvatati sa zemljama u regiji.

“Ova priča prema Banjaluci je više otvorenija i realnija nego ovamo preko Ključa. Mi smo već povezani. Banjaluka i Doboj su povezani. Od Banjaluke do Prijedora se radi. Na zadnjem sastanku komisija, dat je jedan pozitivan iskorak, da se produlji prema Bosanskoj Otoci, odnosno prema USK, gdje bismo mi bili povezani, naravno kad se završi koridor VC, ovamo od Zenice prema Doboju, da bi bili povezani sa Sarajevom, i to je nešto što je realno”, kaže Hadžić.

Autocestama Federacije BiH smo poslali pitanja o trenutnim cestama koje se grade prema Krajini, ali odgovor nismo dobili. Od naših sugovornika saznajemo da se radi i jedan dio ceste od Lašve prema Travniku, odnosno prema Donjem Vakufu čime bi se ubrzala putna komunikacija prema glavnom gradu.

I Javnom preduzeću Autoputevi Republike Srpske, uputili smo pitanja o izgradnji putne infrastrukture u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske. Podsjećaju da kineski partner, putem koncesije, gradi dionicu auto-puta Banja Luka – Prijedor – Novi Grad, prva faza Banja Luka – Prijedor.

“Kada je riječ o sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske, odnosno Krajini, JP „Autoputevi Republike Srpske“ priprema realizaciju projekta izgradnje auto-puta Banja Luka – Mrkonjić Grad – Mliništa, prva faza Banja Luka – Put AVNOJ-a (Mrkonjić Grad), u čijem sastavu je i 20 kilometara ‘obilaznice Banja Luka’. U ovom dijelu Republike Srpske u planu je i izgradnja druge faze auto-puta Banja Luka – Prijedor – Novi Grad, na pravcu od Prijedora do Novog Grada, ali i brzog puta Prijedor – Kozarska Dubica – Donja Gradina”, navode iz preduzeća Autoputeve Republike Srpske.

“Nismo shvatili značaj Transportne zajednice”

Osman Lindov, profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije, naglašava da BiH kaska, ne malo, nego dugi niz godina, te da se nema osjećaja šta znači transport za razvoj privrede, društva, nekakvog pomirenja, i na Zapadnom Balkanu i okviru BiH.

“Da smo to shvatili, do sad bismo završili međunarodno transportni koridor, autocestu na koridoru VC u cjelosti. Ne bismo promovisali svaki put 5-6 km i od toga pravili spektakle. Imamo još 200 km da završimo, a završili smo 130 km. Druga naša stvar koju smo mogli, raditi unutar BiH i dodatno se transportno uvezivati, mislim na sjever i jug, dijelom Banjaluke, prema Livnu i negdje dobrim uvezivanjem dijela Hrvatske iz pravca Karlovca, prema EU, preko Krajine, putem Sarajeva i putem dijela Goražda, prema Albaniji, Turskoj, Grčkoj itd. Nažalost, nismo shvatili ni ulogu tog transporta. Prepustili smo se sa stihiji, i danas na tom pravcu uvezivanja našeg dijela Krajine sa centralnim dijelom Sarajeva, svakako i dalje prema Goraždu, ne može to biti brži put, autoput do Goražda, jer je Goražde vrlo malo, nego se mora dalje uvezati prema Crnoj Gori i Albaniji, i prema moru, da imamo dalje alternativne pravce i i alternativne luke u tom dijelu, ako nam zatrebaju, a trebat će nam, i na taj način uvezivati cijelu BiH, kroz neke entitetske projekte, koji moraju biti u saradnji sa susjednim državama”, mišljenja je profesor Lindov.

Nažalost, taj putni pravac prema Krajini je nekad bio dio putne mreže, dodaje Lindov, ali nismo ga uvrstili ponovo u tu mrežu, a na taj način bi ga mogli lakše finansirati od evropskih banaka.

“Nismo to znali, nismo znali aplicirati. Trenutno Transportna zajednica je dosta stroga i ukinula je na račun BiH što smo imali, jer jednostavno nemamo predstavnika gore, i ne shvatamo šta znače te asocijacije koje su povezane sa Zapadnim Balkanom, ali povezane i sa Evropskom unijom. Nažalost, nismo shvatili čak ni Energetsku zajednicu, a pogotovo Transportnu zajednicu”, naglašava Lindov.

Prvi letovi sa bihaćkog aerodroma 2027?

A da li bi izgradnja aerodroma u Bihaću, mogla potpomoći i uticati na bolju povezanost sa glavnim gradom, pitali smo direktora Javnog preduzeća Aerodrom Bihać Anela Hadžića.

Međunarodni aerodrom Bihać osnovan je 1. decembra 2015. godine

Kada se razmatralo o ideji nastanka ovog preduzeća, Hadžić kaže, upravo je akcenat bio na tome da su ceste iz 50-tih i 60-tih godina prošlog vijeka, potom slaba povezanost sa glavnim gradom, i zbog toga intencija je bila da se poveže na neki način zračnim putem.

“Kad uzmemo proces same izgradnje i način kako bi se tretiralo, finansijska konstrukcija je svakako puno za avio saobraćaj, ali bi bila puno manja nego za taj dio autoceste. Svakako, aerodrom je zamišljen kao generator razvojnog kraja ovog dijela BiH. Ovo podneblje je bilo i prije letačko i razvijalo u smislu tradicije. Bihać je nekada bio vojni grad i imao vojni aerodrom Željavu. Imamo mogućnost povezivanja Bihaća-Sarajeva kao međugradski saobraćaja sa manjim avionima i sasvim sigurno je da bi ovim vidom saobraćaja se ubrzala i izgradnja autoceste”, ističe Hadžić.

Trenutno je ovaj aerodrom u procesu pribavljanja dozvola, urbanističke i građevinske. Prema nekim prognozama, plan je da bude završen do 2027. godine.

Svakako, izglednije je da će Krajina dobiti prije aerodrom i zračnim putem se povezati sa glavnim gradom, nego što će biti povezana sa njim i ostatkom države, brzom cestom, piše N1.

USK

Gradonačelnik Halitović o napadu vijećnika SDA: Nasrnuo je na mene, bacio mikrofon i uhvatio me za vrat

Published

on

By

Nakon što je Raport izvijestio o jučerašnjem fizičkom napadu tokom sjednice Općinskog vijeća Bosanska Krupa na gradonačelnika tog grada Armina Halitovića (SDP) koji je ranije i potvrdio tu informaciju za naš portal, sada se Halitović oglasio i na svom Facebook profilu .

Inače, Halitović je veći peti mandat na čelu Bosanske Krupe, a SDA sa svojim kandidatom nije ni ove godine uspjela da na oktobarskim lokalnim izborima pobijedi SDP-ovog kandidata što je i ranije izazivalo frustracije u redovima SDA koji bi izgleda kada nisu uspjeli demokratskim putem, prvog čovjeka Bosanske Krupe sada mijenjali silom.

No, Halitović najavljuje da neće podleći ni pritiscima, ni slli, a njegovu objavu prenosimo u cijelosti.

“Nakon 16 godina rada na poslovima načelnika i gradonačelnika Bosanska Krupa i više od 200 sjednica općinskog/gradskog vijeća, na kojima je bilo puno rasprava, replika, ubjeđivanja, previranja, pa i teških rijeci jučer sam doživio da je vijećnik SDA Jasmin Hasanović u vrijeme dok sam izlagao materijale o napretku i razvoju grada Bosanska Krupa za govornicom Gradskog vijeca fizički nasrnuo na mene pri tome bacajući mikrofon i gurajući me, uhvatio za vrat s namjeron da me fizički ozlijedi.

U ova četiri mandata pa sad i u petom mandatu kroz Vijeće je prošlo oko 100 vijećnika i vijećnica. Sa mnogim od njih sam se nekada slagao a nekada nisam, s nekim se kroz cijeli mandat nisam slagao, ali nikad, baš nikad, nikome nije palo na pamet da se fizički obračunava u toku trajanja sjednice, do dotičnog Jasmina Hasanovića iz SDA.

Neki ljudi bi trebali shvatiti da je vrijeme nasilja iza nas, da se trebamo okrenuti budućnosti u nadi da naš grad učinimo boljim za život, pri tome koristeći snagu argumenata, a ne fizičku snagu i nasilje!!!

Bez obzira na sva dosadašnja zastrašivanja i prijetnje koje su ispoljavane prema meni i mojim saradnicima, pa sad i fizički napad, ja ću i dalje ostati dosljedan u vršenju svojih obaveza prema poslu i obaveza prema građanima grada Bosanska Krupa”, naveo je Armin Halitović, gradonačelnik Bosanske Krupe.

 

Nastavi čitati

USK

Sjednica OV Bosanska Krupa jučer prekinuta zbog nasilja: Gradonačelnika Halitovića napao vijećnik SDA Jasmin Hasanović

Published

on

By

Sjednicu Općinskog vijeća Bosanska Krupa, jučer je obilježio incident u kojem je fizički napadnut Armin Halitović (SDP), gradonačelnik Bosanske Krupe, saznaje Raport.

Na Halitovića je nasrnuo Jasmin Hasanović, vijećnik SDA u Općinskom vijeću Bosanska Krupa, tokom razmatranja Izvještaja o razvoju Grada u prošloj godini.

Kako saznaje Raport Hasanović je bio nezadovoljan i izrevoltiran izlaganjem gradonačelnika Halitovića, te ga je fizički napao, nakon čega je sjednica prekinuta, a o svemu je obaviještena policija.

Armin Halitović, gradonačelnik Bosanske Krupe potvrdio je za Raport da je fizički napadnut na sjednici Općinskog vijeća i da je o svemu obaviještena policija.

Halitović je kazao da će se o svemu detaljnije oglasiti saopćenjem za javnost.

Nastavi čitati

USK

Bihać se mijenja: Infrastrukturne investicije za bolje sutra

Published

on

By

Grad Bihać se posljednjih godina nameće kao primjer lokalne zajednice koja kroz velike infrastrukturne projekte mijenja svoj izgled i otvara vrata turističkom razvoju. Jedan od ključnih projekata u realizaciji je izgradnja pješačkih staza i mostova na rijeci Uni, čija je ukupna vrijednost procijenjena na 500.000 KM.

Radi se o nastavku ambicioznog projekta nazvanog „Smaragdni put“, koji ima za cilj povezati sve otoke u centru Bihaća, uključujući Veliku otoku, Amerikančevu otoku i područje Higijenskog zavoda. Prema riječima direktorice JU Zavod za prostorno uređenje Bihać, Edine Osmanović, ova ideja stara je više od deset godina, a njenom realizacijom Bihać će dobiti potpuno novu dimenziju u turističkoj ponudi.

– Kroz povezivanje šetnica, parkova i tri drvena mosta, Bihać će postati jedinstvena destinacija na rijeci Uni, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u cijelom regionu. Već smo započeli izgradnju najdužeg mosta, dužine 48 metara, no radovi su trenutno privremeno obustavljeni zbog visokog vodostaja rijeke. Čim vremenske prilike to dozvole, nastavljamo s realizacijom. – istakla je Osmanović, prenosi Fena.

Osim što će povezati prirodne ljepote Bihaća, Smaragdni put je osmišljen kako bi unaprijedio turističku infrastrukturu i dodatno povećao interes posjetitelja za ovaj grad.

– Bihać ima potencijal da postane nezaobilazna turistička destinacija, a ovaj projekt je značajan korak ka ostvarenju tog cilja – izjavila je Osmanović.

Pored Smaragdnog puta, Grad Bihać planira nastavak ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Projekti poput izgradnje i rekonstrukcije cesta, kanalizacionih mreža i vodovoda obuhvatit će različite dijelove grada, uključujući Veliki i Mali Lug, krug bivšeg Kombiteksa i druge lokalitete.

Ova ulaganja, često sufinansirana višim nivoima vlasti, ciljaju na unapređenje svakodnevnog života građana. Poseban akcent stavljen je na modernizaciju saobraćajnica i rješavanje problema odvodnje oborinskih voda, što će smanjiti rizik od poplava i učiniti grad funkcionalnijim.

– Ulaganje u infrastrukturu nije samo gradnja, već i ulaganje u bolju budućnost naših građana. Bihać ima potencijal da postane grad primjer za cijelu regiju – zaključila je Osmanović.

Dok radovi napreduju, Bihać polako, ali sigurno, gradi mostove prema održivoj i prosperitetnoj budućnosti.

FENA

Nastavi čitati

USK

USK – Stablo palo na 30-godišnjeg muškarca prilikom sječe šume

Published

on

By

U Sanskom Mostu dogodila se teška nesreća prilikom sječe šume, kada je 30-godišnji I.E. zadobio ozbiljne povrede. Na njega je, naime, palo stablo dok je obavljao posao u šumskom području, piše Dijaspora.

Isti je prevezen od Odjel hitne pomoći.

Pretpostavlja se da su nepovoljni uvjeti rada i vjerovatno nesretni splet okolnosti doveli do ove nesreće.

Nastavi čitati

USK

Američki sud odbio zahtjev “Babinog autonomaša” optuženog za ratne zločine u BiH

Published

on

By

Naime, Sead Miljković (52), porijeklom iz BIH je i zvanično optužen za mučenje zatvorenika u BiH tokom rata. Optužnica protiv njega je potvrđena još prije godinu dana.

Kako stoji u ovoj odvojenoj optužnici, Miljković je bio pripadnik Obezbjeđenje objekata i lica (OBL), policije takozvane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna.

“Sead Miljković je navodno mučio zatvorenike, a potom je decenijama kasnije lagao o svom identitetu kako bi dobio američki pasoš”, saopšteno je iz Kancelarije državnog pravobranilaštva SAD.

Protiv njega su svjedočile i tri njegove žrtve. Kako prenose američki mediji prva žrtva je rekla da je Miljković bio među čuvarima koji su ga teško pretukli u više navrata, koristeći gumene palice, metalne cijevi i kundake. Ova žrtva tvrdi da joj je Miljković rekao da će je zaklati nožem ili bajonetom.

Druga žrtva je posvjedočila da ju je tukao “palicama i lopatom” nanoseći mu teške povrede, stoji u optužnici. I ova žrtva je navela da su Miljković i ostali tjerali zatvorenike da se međusobno bore te im prijetili ubistvom.

U svjedočenju treće žrtve stoji da ga je Miljković u više navrata tukao palicom i lopatom, od čega je jednom izgubio svijest i mislio da će umrijeti.

Inače, tokom svih ročišta Miljkovićev advokat se zalaže za odbacivanje optužbi, što zbog zastrajelosti, što zbog činjenice da je prava rijetkost da SAD podignu optužnicu za zločine počinjene u inostranstvu, ali da je njegov klijent spreman da odgovara i pred sudovima u BiH:

“Bosna i Hercegovina ima svoje sudove, svoje procedure, koje se bave ovakvim slučajevima. Zašto SAD ima interes da troši sopstvene resurse kada te zemlje same mogu suditi takve slučajeve”, rekao je Hos.

Kako su američki mediji prenijeli, u slučaju da bude proglašen krivim, prijeti mu do 20 godina zatvora po svakoj od tačaka optužnice.

Podsjetimo, Miljković, koji je u SAD živio pod prezimenom Dukić, uhapšen je 6. juna, 2023. godine u Ist Ridžu. On je posljednje 24 godine živio miran život sa suprugom i kćerkom u maloj kući u Tenesiju. Međutim, početkom juna prošle godine, u njegovu kuću upadaju imigracioni policajci na osnovu naloga za pretres i optužnice u kojoj se navodi da se on ne preziva Dukić, nego Miljković, i da je na Interpolovoj crvenoj listi jer ga Bosna i Hercegovina tereti za ratne zločine. Iako je promijenio ime, nije mogao da promijeni otiske prstiju, a prema američkom Odeljenju za nacionalnu bezbjednost (DHS), upravo su njegovi biometrijski markeri pomogli u potvrđivanju njegovog pravog identiteta.

Nastavi čitati

USK

BIHAMK: Obustavljen saobraćaj za teretna motorna vozila preko GP Izačić

Published

on

By

Zbog nepovoljnih vremenskih uslova obustavljen je saobraćaj za teretna motorna vozila preko prevoja Romanija i Rogoj. Na magistralnom putu M-17.5 Risovac-Blidinje-Rakitno obavezna je upotreba lanaca i zimske opreme za teretna motorna vozila, navode iz BIHAMK-a.

Zbog loših vremenskih uslova obustavljen je saobraćaj za teretna motorna vozila preko graničnog prelaza Izačić.

Na većini puteva u centralnoj i sjevernoj Bosni ima ugaženog snijega na kolovozu, dok u Hercegovini upozoravamo na mokar kolovoz i mjestimične odrone.

“Apelujemo na vozače da voze maksimalno oprezno i da na put ne kreću bez zimske opreme. Skrećemo pažnju na mjestimično jače udare vjetra, kao i na učestale odrone”, navode iz BIHAMK-a.

Dodatno, preko prevoja Borova glava (Šuica-Livno) upozoravamo na česte izlaske divljih konja na kolovoz.

Na magistralnom putu Jablanica-Blidinje zbog oštećenja kolovoza još uvijek je obustavljen saobraćaj.

U toku su radovi na magistralnom putu M-17 u Donjoj Jablanici, na lokalitetu Komadinovo vrelo, zbog čega se povremeno, saobraća usporeno, uz moguće kraće obustave.

Na dionici autoceste A-1 Podlugovi-Visoko zbog radova na postavljanju bukobrana na mjestu izvođenja radova u funkciji je preticajna traka.

Od ostalih puteva sa aktuelnim radovima izdvajamo magistralne puteve: Pelagićevo-Srebrenik, Husino-Ljubače, Ormanica-Špionica, Turbe-Nević Polje, Klašnice-Šargovac, Lepenica-Han Ploča i Čitluk-Ljubuški.

Na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača, zbog oštećenja mosta, vozila do 30 tona saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 30 tona saobraćaj obustavljen.

Na graničnim prelazima: Gradina, Velika Kladuša, Orašje i Brod duga je kolona vozila na ulazu u Bosnu i Hercegovinu. Na ostalim graničnim prelazima putnička vozila ne čekaju duže od 30 minuta.

Zabranjen je saobraćaj za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak. Teretna vozila mogu saobraćati na GP Šepak od 09 do 13 sati i od 22 do 06 sati.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije