Connect with us

USK

(INFOGRAFIKA) Krajina se brzom cestom spaja sa EU, a sa Sarajevom će se prije povezati zračnim nego kopnenim putem

Published

on

Iz Bihaća će se prije stići do Zagreba, Ljubljane i Graca nego u Sarajevo. Iz tog grada više autobuskih linija ide ka Njemačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj, nego prema Sarajevu. Za Mostar ni ne postoji direktna linija. Aerodrom o kojem se godinama priča na vidiku. Zbog čega je Krajina odsječena od ostataka BiH, posebno od glavnog grada?! Godinama slušamo narativ o zapostavljenoj Krajini, a da li je Sarajevo kočničar razvoja, u konkretnom slučaju izgradnje cestovne infrastrukture ili bi trebalo zasukati rukave i konačno početi raditi na projektima?!

Iz Bihaća voze četiri linije unutar države i to za Sarajevo, Tuzlu, Zenicu i Banjaluku. Puno prometnije linije su za vani, pa tako, čak tri puta dnevno ide se za Dortmund, a isto toliko puta i sedmično za Austriju. Svako jutro autobus vozi za Salzburg, Ljubljanu itd. Podaci su koje je N1 dobio od autobuske stanice Bihać.

Željeznički saobraćaj obustavljen već četiri godine. Od pandemije Covid 19 i migrantske krize, ne saobraća u pravcu Bihaća. Iz odgovora Željeznica FBiH, da se zaključiti, moguća je ponovna uspostava linija prema Bihaću i Banjaluci.

“Željeznice FBiH poduzimale su i još uvijek poduzimaju napore za ponovnu uspostavu ovih linija o čemu pregovaramo sa predstavnicima Željeznica RS”, rečeno je iz ovog preduzeća.

O mogućoj ponovnoj uspostavi vozne linije Sarajevo – Bihać, premijer Unsko-sanskog kantona Nijaz Hušić, kaže da bi ponovno uspostavljanje bilo od značaja, prije svega turističkog, ali za ozbiljne projekte stavljanja u funkciju potencijala željeznica, država BiH bi morala iskoristiti prilike da, u saradnji sa državama regiona povuče EU grantove za modernizaciju željezničke infrastrukture.

Kada su u pitanju izgradanja puteva ka Krajini, premijer Hušić navodi, da Unsko-sanski kanton jeste bio zanemaren, ali nije imao ni projekte. Ističe da višegodišnja prozivanja na relaciji Krajina – Sarajevo nisu donijela ništa dobro građanima, a ceste su ostale jednako loše.

Dugo najavljivana brza cesta u Krajini

Prema dostupnim informacijama, Autoceste Federacije BiH raspisale su tender za izradu Glavnog projekta dijela brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica Republike Hrvatske, što predstavlja ključni infrastrukturni projekt za USK. Ponude za ovaj projekt bit će otvorene 21. oktobra 2024. godine. Ova cesta je od izuzetne važnosti, ne samo za povezanost tri krajiška grada, već i za vezu Krajine s Evropskom unijom. Ta cesta bi trebala da ide na Treću razvojnu osu, prema Solinu, odnosno Novom Mestu, gdje bi BiH bila povezana sa tim dijelom Evrope.

Projektni zadatak/Autoceste FBiH

Direktor Javnog preduzeća Aerodrom Bihać Anel Hadžić je mišljenja da za sve treba mjesto i vrijeme, ali i politička volja da se sve poveže, te podcrtava, bez putne infrastrukture, mi se ne možemo hvatati sa zemljama u regiji.

“Ova priča prema Banjaluci je više otvorenija i realnija nego ovamo preko Ključa. Mi smo već povezani. Banjaluka i Doboj su povezani. Od Banjaluke do Prijedora se radi. Na zadnjem sastanku komisija, dat je jedan pozitivan iskorak, da se produlji prema Bosanskoj Otoci, odnosno prema USK, gdje bismo mi bili povezani, naravno kad se završi koridor VC, ovamo od Zenice prema Doboju, da bi bili povezani sa Sarajevom, i to je nešto što je realno”, kaže Hadžić.

Autocestama Federacije BiH smo poslali pitanja o trenutnim cestama koje se grade prema Krajini, ali odgovor nismo dobili. Od naših sugovornika saznajemo da se radi i jedan dio ceste od Lašve prema Travniku, odnosno prema Donjem Vakufu čime bi se ubrzala putna komunikacija prema glavnom gradu.

I Javnom preduzeću Autoputevi Republike Srpske, uputili smo pitanja o izgradnji putne infrastrukture u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske. Podsjećaju da kineski partner, putem koncesije, gradi dionicu auto-puta Banja Luka – Prijedor – Novi Grad, prva faza Banja Luka – Prijedor.

“Kada je riječ o sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske, odnosno Krajini, JP „Autoputevi Republike Srpske“ priprema realizaciju projekta izgradnje auto-puta Banja Luka – Mrkonjić Grad – Mliništa, prva faza Banja Luka – Put AVNOJ-a (Mrkonjić Grad), u čijem sastavu je i 20 kilometara ‘obilaznice Banja Luka’. U ovom dijelu Republike Srpske u planu je i izgradnja druge faze auto-puta Banja Luka – Prijedor – Novi Grad, na pravcu od Prijedora do Novog Grada, ali i brzog puta Prijedor – Kozarska Dubica – Donja Gradina”, navode iz preduzeća Autoputeve Republike Srpske.

“Nismo shvatili značaj Transportne zajednice”

Osman Lindov, profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije, naglašava da BiH kaska, ne malo, nego dugi niz godina, te da se nema osjećaja šta znači transport za razvoj privrede, društva, nekakvog pomirenja, i na Zapadnom Balkanu i okviru BiH.

“Da smo to shvatili, do sad bismo završili međunarodno transportni koridor, autocestu na koridoru VC u cjelosti. Ne bismo promovisali svaki put 5-6 km i od toga pravili spektakle. Imamo još 200 km da završimo, a završili smo 130 km. Druga naša stvar koju smo mogli, raditi unutar BiH i dodatno se transportno uvezivati, mislim na sjever i jug, dijelom Banjaluke, prema Livnu i negdje dobrim uvezivanjem dijela Hrvatske iz pravca Karlovca, prema EU, preko Krajine, putem Sarajeva i putem dijela Goražda, prema Albaniji, Turskoj, Grčkoj itd. Nažalost, nismo shvatili ni ulogu tog transporta. Prepustili smo se sa stihiji, i danas na tom pravcu uvezivanja našeg dijela Krajine sa centralnim dijelom Sarajeva, svakako i dalje prema Goraždu, ne može to biti brži put, autoput do Goražda, jer je Goražde vrlo malo, nego se mora dalje uvezati prema Crnoj Gori i Albaniji, i prema moru, da imamo dalje alternativne pravce i i alternativne luke u tom dijelu, ako nam zatrebaju, a trebat će nam, i na taj način uvezivati cijelu BiH, kroz neke entitetske projekte, koji moraju biti u saradnji sa susjednim državama”, mišljenja je profesor Lindov.

Nažalost, taj putni pravac prema Krajini je nekad bio dio putne mreže, dodaje Lindov, ali nismo ga uvrstili ponovo u tu mrežu, a na taj način bi ga mogli lakše finansirati od evropskih banaka.

“Nismo to znali, nismo znali aplicirati. Trenutno Transportna zajednica je dosta stroga i ukinula je na račun BiH što smo imali, jer jednostavno nemamo predstavnika gore, i ne shvatamo šta znače te asocijacije koje su povezane sa Zapadnim Balkanom, ali povezane i sa Evropskom unijom. Nažalost, nismo shvatili čak ni Energetsku zajednicu, a pogotovo Transportnu zajednicu”, naglašava Lindov.

Prvi letovi sa bihaćkog aerodroma 2027?

A da li bi izgradnja aerodroma u Bihaću, mogla potpomoći i uticati na bolju povezanost sa glavnim gradom, pitali smo direktora Javnog preduzeća Aerodrom Bihać Anela Hadžića.

Međunarodni aerodrom Bihać osnovan je 1. decembra 2015. godine

Kada se razmatralo o ideji nastanka ovog preduzeća, Hadžić kaže, upravo je akcenat bio na tome da su ceste iz 50-tih i 60-tih godina prošlog vijeka, potom slaba povezanost sa glavnim gradom, i zbog toga intencija je bila da se poveže na neki način zračnim putem.

“Kad uzmemo proces same izgradnje i način kako bi se tretiralo, finansijska konstrukcija je svakako puno za avio saobraćaj, ali bi bila puno manja nego za taj dio autoceste. Svakako, aerodrom je zamišljen kao generator razvojnog kraja ovog dijela BiH. Ovo podneblje je bilo i prije letačko i razvijalo u smislu tradicije. Bihać je nekada bio vojni grad i imao vojni aerodrom Željavu. Imamo mogućnost povezivanja Bihaća-Sarajeva kao međugradski saobraćaja sa manjim avionima i sasvim sigurno je da bi ovim vidom saobraćaja se ubrzala i izgradnja autoceste”, ističe Hadžić.

Trenutno je ovaj aerodrom u procesu pribavljanja dozvola, urbanističke i građevinske. Prema nekim prognozama, plan je da bude završen do 2027. godine.

Svakako, izglednije je da će Krajina dobiti prije aerodrom i zračnim putem se povezati sa glavnim gradom, nego što će biti povezana sa njim i ostatkom države, brzom cestom, piše N1.

USK

Kako da garantuju sigurnost građanima kad su i sami nesigurni: Sindikat policije USK traži novu opremu, tehničku zaštitu, obuku policajaca…

Published

on

By

Sindikat će tražiti izmjenu Pravilnika o nošenju službenog oružja, budući da trenutni propisi ne dozvoljavaju policijskim službenicima da nose oružje van službe

Upravni odbor Sindikata policije Unsko-sanskog kantona izrazio je danas zabrinutost zbog stanja sigurnosti i zaštite policijskih službenika u ovom kantonu. Povod za konferenciju za medije bile su brojne reakcije predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, te Ministarstva unutrašnjih poslova USK nakon nedavnog tragičnog događaja u Policijskoj stanici Bosanska Krupa.

Predstavnici sindikata istaknuli su da je nakon ovog incidenta fokus uglavnom bio na traženju odgovornosti i propusta policijskih službenika, dok se zanemarilo pitanje njihove opremljenosti, obučenosti i uslova rada.

Stara oprema

Kako su naveli, ključni problemi sa kojima se suočavaju uključuju zastarjelu opremu, dugogodišnje odlaganje nabavke uniformi, kao i oružje koje se nije obnavljalo više od dvije decenije.

“Trostruko ubistvo, uključujući dva profesora u školi u Sanskom Mostu i policajca u Bosanskoj Krupi, trebalo je biti alarm za ozbiljnu analizu stanja sigurnosti u USK. Stoga ćemo zatražiti vanrednu sjednicu Skupštine USK kako bismo pokrenuli ovo pitanje”, izjavio je Mirsad Mahmutović, predsjednik Upravnog odbora Sindikata policije USK.

U Sindikatu planiraju i inicijativu preko Unije samostalnih sindikata FBiH za donošenje posebnog zakona o zaštiti na radu policijskih službenika, izdvojenog od općeg Zakona o zaštiti na radu, koji bi posebno tretirao policajce, njihovu sigurnost i zaštitu.

Traže tehničku zaštitu

Također, zatražit će uključivanje Vijeća za zaštitu na radu pri Federaciji BiH, koje okuplja predstavnike Vlade, poslodavaca, sindikata i stručnjaka za sigurnost na radu.

“Od poslodavca tražimo hitnu nabavku uniformi, opreme i oružja, kao i tehničku zaštitu objekata u kojima policija radi, uključujući adekvatan video-nadzor i osvjetljenje”, naglasio je Mahmutović.

Izmjena pravilnika

Osim toga, Sindikat će tražiti izmjenu Pravilnika o nošenju službenog oružja, budući da trenutni propisi ne dozvoljavaju policijskim službenicima da nose oružje van službe, uprkos sve češćim napadima na njih i njihovu imovinu.

Također, planiraju pokrenuti inicijativu za izmjene Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta kako bi se popunila upražnjena radna mjesta i omogućilo zapošljavanje novih kadrova.

Naime, više od polovine trenutnog sastava Policije USK stiče pravo na penziju u naredne dvije godine.

Obuka policajaca

Predstavnici sindikata zaključuju da je potrebna i obuka policajaca, teorijska i praktična, s fokusom na zaštitu ličnosti, objekata i pravilno rukovanje vatrenim oružjem.

“Naš cilj je obezbijediti sigurnije uslove za policajce i poboljšati nivo zaštite i sigurnosti koju pružaju građanima Unsko-sanskog kantona”, zaključio je Mahmutović.

Nastavi čitati

USK

Šta se dešava? – Raskol između načelnika i šarene koalicije, Babo bi opet mogao “zavladati” Velikom Kladušom

Published

on

By

Laburisti su izgubili Kladušu, a pobjednici teško mogu do većine u Općinskom vijeću na kojoj insistira novi načelnik dok prijeti ostavkom

Velika Kladuša je nakon lokalnih izbora prvi put nakon rata dobila načelnika koji nije dio stranke kojom direktno ili indirektno upravlja presuđeni ratni zločinac Fikret Abdić. U naredne četiri godine, ako ne digne ruke od svega, što uopće nije isključeno, na čelu Velike Kladuše bit će Boris Horvat. On je imao gotovo 2.000 glasova više od Amira Đogića, kandidata laburista, stranke koju iz sjene vodi još nekoliko dana aktuelni načelnik Fikret Abdić, a zvanično njegova kći Elvira Abdić Jelenović.

Spisak želja

Da bi se riješili Abdića i njegovih sljedbenika, u Kladuši je šest stranaka moralo podržati Horvata. To su SDA, SDP, NiP, DNZ, NS i DF. No, gdje je puno baba, kilava su djeca, pa tako ni novi načelnik nije siguran kako će sve završiti, jer još nije definirana većina u Općinskom vijeću. Stanje je takvo da su laburisti osvojili 10 mandata, koalicija koja ga je podržala 14, te još četiri mandata NES (3) i Stranka krajiškog jedinstva (1). Rezultati se nisu ni ohladili, a Horvata su već, kaže, počeli ucjenjivati i iz koalicije koja je stala iza njega, ali i iz druge dvije stranke. Za tijesnu većinu je potrebno 15 ruku, pa ako ih Horvat želi imati, možda i koju više, trebao bi zaposliti ili postaviti na određene pozicije osobe s liste želja budućih aktera u Vijeću.

– Ako prevladaju lični interesi, neće biti dobro za Veliku Kladušu. Ne mogu reći da vjerujem da hoće prevladati, ali se nadam da će se osvijestiti ti ljudi koji su izabrani, a ako ne, mislim da će ih narod jako kazniti, jasan je u razgovoru za Oslobođenje Boris Horvat.

Boris Horvat: Sve što žele tražim napismeno

Na naše pitanje šta će poduzeti ako se ucjene nastave, odgovara da će podnijeti ostavku.

– Neopoziva ostavka na mjesto načelnika. To znači vanredne izbore i pobjedu Laburističke stranke, navodi Horvat.

A to bi značilo, dodaje, nastavak stagnacije i odumiranja Kladuše. Laburisti su pak stava da je za stabilnost i napredak potrebno da načelnik i većina u Vijeću budu iz iste stranke.

– Mi ovdje imamo specifičan mentalitet. Vrlo teško se dva brata dogovore, a kamoli dvije stranke. Tako da budućnost Velike Kladuše vidimo sa jednom strankom i načelnikom iz te stranke. Mi smo to propagirali i u ovoj izbornoj kampanji. Zašto? Jer nam je načelnik Fikret Abdić osigurao izuzetnu finansijsku stabilnost. Kladuši treba politička stabilnost kako bi se određeni projekti i procesi koje smo pokrenuli i završili, te počeli neki novi, kaže za Oslobođenje Amir Đogić, kandidat laburista za načelnika.

image

Amir Đogić: Jedna stranka, jedna većina

Po pitanju trzavica u suprotnom taboru, Đogić cijeni da im je zajedničko bilo samo to da su protiv laburista, pa da ne čudi što ne znaju kako dalje. U SDA su ubijeđeni da će načelnik imati stabilnu većinu u Vijeću, možda čak i od 18 vijećnika. Razgovori su već počeli. Izbora, jasni su, nema, jer je višegodišnja vladavina abdićevaca Kladušu skupo koštala. Tu je komentar i na Horvatov pesimizam i razmišljanje o ostavci.

Općinsko vijeće Kladuše broji 28 mjesta, a za tijesnu većinu potrebno je 15 glasova

– Pazite, u politici je legitimno i “ucijeniti”. Nije popularno, ali vjerujem da ćemo doći do kompromisa. Vjerujem da je priča o eventualnoj ostavci nešto što za Kladušu nije dobra poruka. Previše energije, truda i vremena je Kladuša izgubila da bismo se, nakon ovako veličanstvene pobjede Velike Kladuše, a ne politike bilo koje stranke, kockali bilo s tim da ne napravimo većinu, bilo da načelnik podnese ostavku, ističe Asmir Ćufurović, predsjednik OO SDA Velika Kladuša.

 

Horvat poručuje da je on bio nezavisni kandidat, te da “neće okupljati nikoga”.

– Ja se neću petljati ni na čiju stranu. S bilo kojom strankom da porazgovaram, reći će da favoriziram nekoga. Oni meni nameću ovoga, onoga. Nije problem. Sve što napravite, dajte mi napismeno i ja ću odlučiti šta prihvatam, a šta ne, pa kako bude, bude, smatra novi načelnik.

Posljednja avantura

U DNZ-u su ubijeđeni da Fikret Abdić za nekoliko dana završava posljednju političku avanturu. Ostavlja općinu, kažu, podijeljenu i izoliranu.

U SDA kažu da su ucjene legitiman dio vođenja političkih pregovora, ali vjeruju u kompromis

– Osiromašenu, raseljenu, osramoćenu… Naravno, štete su velike i teške, ali sam siguran da se harizmom novoizabranog načelnika, a uz pomoć svih političkih subjekata i građana, Velika Kladuša brzo može deblokirati, te vratiti u sistem vlasti u BiH. I da vrlo brzo može biti ono što je nekada bila – gostoljubiva, dobar prostor za biznis, te sve oblike saradnje, ističe Rifat Dolić, aktuelni vijećnik DNZ-a.

 

Vjeruje i Dolić da budući članovi Vijeća, osim laburista, neće riskirati i upropastiti odličan izborni rezultat. Poručuje i to da se svi trebaju odreći dijela političkih interesa, te staviti interese građana Kladuše na prvo mjesto.

Nastavi čitati

USK

Elvira Abdić tvrdi da su pokušali ubiti njenog sina: “Pozivaju na biološko uništenje naše familije”

Published

on

By

Elvira Abdić Jelenović, predsjednica Laburističke stranke i kćerka ratnog zločinca i aktuelnog načelnika Velike Kladuše Fikreta Abdića, tvrdi da se danas desio pokušaj ubistva njenog sina.

Prema njenim riječima, sve se odvilo ispred frizerskog salona u Velikoj Kladuši koji je u blizini lokalne policijske stanice.

Navela je i kako su policajci došli tek nakon dva sata, ali kako je izuzeta kamera nekoliko minuta nakon što se sve odvilo.”Arijan je hitno odvezen u bolnicu ‘Karlovac’ gdje će se izvršiti temeljit pregled”, rekla je Abdić Jelenović.

Okrivila je vlast za ovo što se dogodilo i iznijela podatak da je njen sin čekao red za šišanje.

“Medijski linč se vodi već dva mjeseca protiv porodice Abdić, gdje se poziva na napad i biološko uništenje naše familije što svakom ko ima iole problema sa zakonom i nosi mržnju u sebi daje vrata i otvoren prostor da nas može likvidirati. Pokušaj ubistva mog sina je nešto najgore što se moglo dogoditi”, dodala je ona.

Kontaktirali smo i Adnana Beganovića, portparola MUP-a USK koji je rekao da nije obaviješten o ovom događaju, ali da postoji mogućnost da je prijava još u procesu.

Klix

Nastavi čitati

Najčitanije