Connect with us

USK

Irfan Dedić je u bihaćkom Kombiteksu radio 50 godina: “To je iskustvo na koje sam ponosan”

Published

on

Kombiteks iz Bihaća bio je decenijama jedan od najvećih i tehnološki najzaokruženijih tekstilnih sistema u bivšoj Jugoslaviji, a njegov razvoj, ratni opstanak i stečaj najbolje se mogu ispričati kroz profesionalni put Irfana Dedića (77), dugogodišnjeg tehnologa, tehničkog direktora i direktora predionice.

Irfan Dedić u Kombiteks je prvi put došao 20. juna 1966. godine, kao mladi stipendista fabrike, a iz nje je izašao tačno pola stoljeća kasnije – 20. juna 2016. godine. Tokom tog perioda prošao je gotovo sve ključne stručne i rukovodne pozicije, ostajući trajno vezan za industrijski sistem koji je obilježio ekonomski i društveni život Bihaća i šire regije.

“Nakon završenog drugog razreda Gimnazije u Bihaću, zahvaljujući stipendiji Kombiteksa, školovanje sam nastavio u Dugoj Resi, jednom od najvećih tekstilnih centara tadašnje Jugoslavije. Po povratku u Bihać zaposlio sam se u predionici kao tehnolog, gdje započinje moj profesionalni put u Kombiteksu, koji će kasnije obuhvatiti funkcije tehničkog direktora i direktora predionice”, prisjeća se Dedić.

U vrijeme najveće ekspanzije Kombiteks je zapošljavao oko 5.850 radnika, od čega približno 3.500 u Bihaću, dok su ostali bili raspoređeni u pogonima u Cazinu, Bosanskoj Krupi, Bosanskom Petrovcu i Kulen Vakufu.

Samo predionica u Bihaću imala je oko 1.000 zaposlenih i radila je u četverobrigadnom sistemu. U tom pogonu dnevno se trošilo oko 40 tona pamuka, od čega se proizvodilo približno 30 tona prediva.

“Kombiteks je funkcionisao kao potpuno zaokružen industrijski sistem. Predivo iz predionice prosljeđivalo se tkaonicama, potom doradi, a zatim konfekcijama u više krajiških gradova. Proizvodni program obuhvatao je predivo, sirove i gotove tkanine, konfekciju i dječiju odjeću, a roba se plasirala bez zaliha, uglavnom putem velikih partnera iz Italije i regionalnih tekstilnih centara”, priča zlatnu eru krajiškog tekstilnog giganta.

U okviru fabrike djelovao je i restoran društvene ishrane koji je dnevno pripremao do 3.500 obroka za radnike bihaćkog dijela sistema. Kombiteks je imao vlastitu ambulantu, vrtić, radnički klub, kotlovnicu, kao i savremeni prečistač otpadnih voda.

“Mjesečno smo trošili oko 40 tona boja i hemikalija, ali se ništa nije ispuštano direktno u Unu. Postojao je veliki prečistač voda, što je i tada bilo rijetkost”, naglašava Dedić.

Rat je prekinuo normalno funkcionisanje fabrike, ali Kombiteks nije prestao djelovati. Zbog nemogućnosti nabavke sirovina i rezervnih dijelova, organiziran je programirani stečaj po uzoru na pojedine slovenske firme, a dio sistema nastavljen je kroz Biteks.

“U ratnim uslovima organizirana je i namjenska proizvodnja, u kojoj su učestvovali najstručniji inženjeri i visokokvalifikovani radnici. To je bila ogromna sloga i odgovornost ljudi. Bez obzira na ratne okolnosti, svi su bili usmjereni ka jednom cilju da se grad održi i da sistem funkcioniše koliko je moguće”, prisjeća se Dedić.

Dedić učestvovao u rastu i razvoju kompanije (Foto: FENA)

Nakon rata uslijedili su pokušaji obnove proizvodnje, ali visoki troškovi uvoza sirovina, rezervnih dijelova i transporta onemogućili su povratak na prijeratni nivo. Konačno, 2007. godine proglašen je stečaj Kombiteksa, čime je formalno okončano pola stoljeća rada jednog od najvećih industrijskih sistema u Bosni i Hercegovini.

Dedić ističe da je stečaj, uprkos svemu, bio jedan od uspješnijih u regionu. Radnicima koji su stekli uslove za penziju odmah su uplaćeni doprinosi, dok su oni koji su potraživali svoja prava kroz sudske postupke uspjeli naplatiti oko 42,5 posto potraživanja, što je rijedak primjer u postsocijalističkim industrijskim tranzicijama.

“Kombiteks je bio sistem kakav danas više ne postoji, koncentracija znanja, struke i odgovornosti. Bio sam dio njegovog rasta, opstanka u ratu i zatvaranja u miru, i to je iskustvo koje nosim cijeli život i na koje sam ponosan”, kaže Dedić na kraju.

FENA

USK

Pitanje kamenoloma ‘Podići’ ponovo u fokusu: Razgovor između vlasti i lokalnog stanovništva u Bihaću

Published

on

By

Pitanje rada kamenoloma „Podići“ na Međudražju ponovo je otvoreno kroz institucionalni dijalog, s ciljem balansiranja privrednih interesa i zahtjeva lokalnog stanovništva. Ovaj važan sastanak održan je u Ministarstvu privrede Unsko-sanskog kantona.

Ministrica privrede USK, Samra Mehić, razgovarala je sa predstavnicima Mjesne zajednice Zavalje i koncesionarima iz preduzeća „Đuzelić“ d.o.o., na kojem su razmatrani rad kamenoloma „Podići“ na području grada Bihaća, piše Raport.

Poseban fokus stavljen je na trenutni način rada kamenoloma, njegov utjecaj na lokalnu zajednicu, kao i na konkretne zahtjeve stanovnika naselja Podići na Međudražju.

Razgovarano je o mogućnostima poboljšanja saradnje između koncesionara i mjesne zajednice, kako bi se osigurao balans između ekonomskih aktivnosti i kvaliteta života građana.

Ministrica Mehić naglasila je važnost otvorenog dijaloga i kontinuirane komunikacije svih uključenih strana. Takođe, istaknuto je da će Ministarstvo nastaviti pratiti situaciju na terenu, te pružati podršku inicijativama koje će unaprijediti infrastrukturu, zaštitu okoliša i životne uvjete lokalnog stanovništva.

Zaključeno je da će u narednom periodu biti pripremljeni konkretni prijedlozi i modeli saradnje, koji će omogućiti nesmetano poslovanje kamenoloma uz potpuno poštivanje zakonskih propisa, a istovremeno uvažiti interese građana koji žive u neposrednoj blizini eksploatacionog polja.

Nastavi čitati

USK

Kantonalni sud u Bihaću odredio pritvor muškarcu zbog pokušaja ubistva u Bužimu

Published

on

By

Kantonalni sud u Bihaću odredio je jednomjesečni pritvor M.E. (31), osumnjičenom za pokušaj ubistva i nedozvoljeno držanje oružja, nakon što je Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona ocijenilo da postoji opasnost od ponavljanja ili dovršetka krivičnog djela.

Pritvor je određen na prijedlog Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona zbog postojanja osnovane sumnje da je osumnjičeni počinio krivično djelo ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom neovlaštenog nabavljanja, posjedovanja, držanja, nošenja i posjedovanja oružja, njegovih bitnih dijelova i municije.

Kako je saopćeno iz Tužilaštva, osumnjičenom se stavlja na teret da je 11. februara 2026. godine oko 02.30 sati na području općine Bužim pokušao usmrtiti M.I., s kojim je od ranije bio u sukobu.

Prema navodima istrage, nakon što je vidio da je oštećeni vozilom prošao pored njegove porodične kuće i ušao u dvorište kako bi se okrenuo, osumnjičeni je iz podruma uzeo vatreno oružje sa pet metaka, izašao u dvorište i ispalio četiri hica u pravcu vozila u pokretu kojim je upravljao oštećeni.

Policijski službenici lišili su osumnjičenog slobode istog dana, a tom prilikom je izuzeto vatreno oružje – skraćena puška karabiner M48 kalibra 7,92×57 mm sa pripadajućom municijom za koju nije posjedovao potrebne isprave.

Iz Tužilaštva navode da je pritvor određen zbog opravdane bojazni da bi osumnjičeni mogao ponoviti krivično djelo ili dovršiti započeto.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Mještani na nogama zbog planova za nekadašnju vojnu bazu Željava na granici s BiH: “Brine nas…”

Published

on

By

Stanovnici Plitvičkih jezera su na nogama zbog mogućnosti da im se u susjedstvu izgradi migrantski centar.

Azil, potreban zbog europskih direktiva, gradio bi se na mjestu nekadašnjeg najstrože čuvanog vojnog aerodroma Željava.

Željava, ili Objekt 505, mitska je podzemni aerodrom smješten ispod Plješivice, na samoj granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Lokalna samouprava za objekat ima druge planove, ali, kako kažu, niko ih o gradnji migrantskog centra nije ni pitao.

 

Informacija je odjeknula Likom. Nekad bogatim vojnim kompleksom u vlasništvu države upravlja Ličko-senjska županija, a čelni čovjek Ernest Petry ima svoje gledište. Spominje sportski aerodrom i iskorištavanje objekta na druge načine, prenosi Dnevnik.hr.

Općina Plitvička jezera vojni kompleks vidi kao muzej, planinarski dom, dom za starije i nemoćne, školu, policiju, no ideje su godinama odbijane što od države, a kasnije i od županije.

Željava je za njih turističko mjesto, kao i cijela općina, koja svjetski brend gradi desetljećima.

“Ovo je sve neslužbeno, mogu u ovom trenutku reći da smo zabrinuti. Tražili smo od države u više navrata da prostor prepusti općini koja bi znala to na koncu konca usmjeriti u ono što smo zainteresirani, ponajprije turizam”, poručio je Hrvoje Matejčić, načelnik Općine Plitvička jezera.

Nastavi čitati

USK

‘Djela, a ne riječi’ – SDP BiH organizirao javnu tribinu u Bosanskoj Krupi (VIDEO)

Published

on

By

  • Pod sloganom „Djela, a ne riječi“, SDP BiH organizira ciklus javnih tribina širom Bosne i Hercegovine. O rezultatima rada kadrova stranke, predvođenih predsjednikom SDP-a BiH i premijerom Federacije BiH, govorilo se i sinoć na tribini u Bosanskoj Krupi, gdje se okupio veliki broj članova i simpatizera.

Detalje s tribine donosi Delila Alibegović u večerašnjem Dnevniku RTV USK.

Nastavi čitati

USK

Vlasti USK obećavaju brže procedure za Dom zdravlja i aerodrom: Ključni infrastrukturni projekti za grad

Published

on

By

Realizacija dva strateški važna infrastrukturna projekta za grad Bihać – izgradnje novog objekta Doma zdravlja i aerodroma na lokalitetu Golubić – bila je u fokusu sastanka predstavnika kantonalne izvršne i zakonodavne vlasti, Gradske uprave i Gradskog vijeća Bihaća te menadžmenta tih javnih ustanova.

Nakon sastanka, istaknuto je da Vlada i Skupština Unsko-sanskog kantona ostaju posvećeni ubrzanju procedura koje prethode početku gradnje novog Doma zdravlja, naglašavajući da je koordinacija svih nivoa vlasti ključna za realizaciju ovih projekata.

Premijer Ružnić o važnosti Doma zdravlja i zastoju u realizaciji

Premijer Unsko-sanskog kantona, Mustafa Ružnić, podsjetio je da Dom zdravlja u Bihaću već godinama funkcioniše u otežanim uvjetima, nakon što je objekat oštećen u zemljotresu koji je 2020. godine pogodio regiju.

„Iako su sredstva za početak izgradnje osigurana još tada, i to od vlada Unsko-sanskog kantona i Federacije BiH, tih sedam miliona KM i dalje stoji neiskorišteno. Građanima Bihaća moraju se osigurati adekvatni uslovi za liječenje, a zdravstvenom osoblju savremeni i sigurni uslovi za rad“, izjavio je Ružnić. On je naglasio da će, uz sredstva osigurana za prvu fazu, kantonalne i viši nivoi vlasti početi planirati zatvaranje kompletne finansijske konstrukcije, dok od menadžmenta očekuju da završi sve zakonske procedure za izdavanje građevinske dozvole za najpovoljniju lokaciju.

Izgradnja aerodroma u Bihaću: Ključni razvojni poduhvat

Učesnici sastanka bili su informisani i o trenutnim aktivnostima oko izgradnje aerodroma u Bihaću na lokaciji Golubić, uključujući dinamiku dosadašnjih radova i naredne korake u realizaciji ovog projekta, koji se smatra jednim od ključnih razvojnih poduhvata za cijeli Unsko-sanski kanton.

Sagovornici su istakli da oba projekta imaju višestruki značaj za razvoj lokalne zajednice – unapređenje zdravstvene zaštite, ali i jačanje saobraćajne povezanosti i privrednih potencijala ovog dijela Bosne i Hercegovine. Očekuje se da će ovi projekti značajno unaprijediti kvalitet života u Bihaću i okolini, kao i povećati konkurentnost regiona na tržištu.

Nastavi čitati

USK

USK – Novi pravilnik povećao opterećenje timova porodične medicine na 2.000 pacijenata (VIDEO)

Published

on

By

  • Federalno ministarstvo zdravstva početkom godine usvojilo je novi Pravilnik o normativima i standardima u federalnom zdravstvu. Prema ovom dokumentu, između ostalog, tim porodične medicine brine o zdravstvenoj zaštiti za čak 2.000 pacijenata.

  – Da je to preveliko opterećenje, smatraju u Savezu sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH, koji su pokrenuli inicijativu za izmjenu Zakona o zdravstvenoj zaštiti Federacija Bosne i Hercegovine.

rtvusk

Nastavi čitati

Najčitanije