Connect with us

Religija

Ispraćaj u zasluženu penziju dugogodišnjeg sekretara IPF-a, Hamdije Nesimovića

Published

on

Na Islamskom pedagoškom fakultetu, u srijedu, 24. januara 2024. godine upriličen je ispraćaj u penziju dugogodišnjeg sekretara, Hamdije Nesimovića.

Nakon proučenog odlomka Časnog Kur'ana od strane prof. dr. Hakije Kanurića, Dekan Hajrudin Hodžić je sažeo svrhu ovog okupljanja hadisom Poslanika, a.s., u kojem se kaže da nije zahvalan Allahu onaj ko ne pokazuje zahvalnost ljudima. Kazao je kako kolektiv Islamskog pdagoškog fakulteta u Bihaću neće zaboraviti ogroman doprinos Hamdije Nesimovića ovoj istituciji tokom dvadeset i dvije godina rada.

– Naš kolega i brat, Hamdija Nesimović, uzor je mlađim kolegama u našem kolektivu, a od njegovih brojnih lijepih osobina, istakao bih tri: predanost u radu, požrtvovanost, te domaćinski odnos naspram svega što je vezano za naš fakultet – istakao je dekan u svom obraćanju. Zahvalio je i porodici Nesimović na strpljenju i podršci, budući da poslovne obaveze jednog čovjeka neminovno imaju uticaj i na njegovu porodicu.

S obzirom da slika govori više od hiljadu riječi, prisutnima predočen kolaž fotografija koji ih je podsjetio na radne dane H. Nesimovića i zajedničke uspomene.

Nakon toga je uslijedilo veoma emotivno obraćanje Hamdijine kćerke, mr. Nejre Nesimović, koje je za njega bilo iznenađenje, a prisutnima izazvalo suze i toplinu u srcu. Baš kao sura Jusuf, Nejrino obraćanje je počelo kazivanjem o snu koji je imala kao djevojčica, u kojem je svog oca vidjela kao uzora, a zatim i podijelila ostvarenje svog sna koje osjeća u mnogim segmentima života. Isakla je da su slični po naravi, rijetko govore jedno o drugome, ali je ovoga puta to učinila, pa je podijelila sa prisutnima kako ju je otac, zajedno sa majkom, podržavao kroz život da pomjera svoje granice, kako poziva na dobro, kako posjećuje zaboravljene, kako vodi brigu o zdravlju i puno toga što je krasilo njenog oca.

Nakon Nejrinog obraćanja, riječ je uzeo Hamdijin kolega i prijatelj, Bekir Alić, koji je istakao da ga pamti kao vrijednog kolegu, čvrstog u vjeri, marljivog, spremnog na izvinjenje, skromnog. Predočio je prisutnima i dio Hamdijine biografije, rekavši da je završio medresu u Sarajevu, nakon čega odlazi u Rijad na Institut arapskog jezika. Diplomu je nakon toga stekao i na IPF-u.

Obrazovao se i u polju novinarstva. Bio je dugogodišnji dopisnik „Preporoda“, kao i nekoliko drugih novina. Više puta je učestvovao na takmičenjima učača Kur'ana, a Kur'anu je podučavao i u džematu Lubarda u kojem je radio kao imam prije zaposlenja na IPF-u, kao i nekoliko godina pred odlazak u penziju.

Po završetku Bekirovog obraćanja, Hamdiji je uručeno Priznanje u znak zahvalnosti za njegov doprinos Fakultetu, primjeran rad i lijep odnos prema kolektivu.

Kad je primio priznanje, obratio se i sam Hamdija, rekavši da je molio Allaha da njegov rad bude iskren, uvijek imajući na umu tri stvari kojih se nastojao držati. Prva misao koja ga vodi kroz život i rad sažeta je u kur'anskom ajetu gdje Allah, dž.š., kaže da je čovjekovo samo ono što sam sebi priskrbi, pa je nastojao pripremiti sebi lijepo mjesto na dunjaluku i ahiretu.

Druga misao koja ga vodi sažeta je u ajetu gdje nas Gospodar podsjeća da ne zaboravimo međusobno dobročinstvo, te ga je to motivisalo da uspostavi lijepe odnose sa radnim kolegama, studentima, džematlijama itd. Treća vodilja mu je dova Ibrahima, a.s., u kojoj moli Allaha da ga po lijepom spominju oni što će poslije njega doći.

Svi prisutni svjedoci su da je Hamdija zaista ostavio lijep trag za sobom i da će se uvijek po lijepom i rado spominjati. Na kraju svog obraćanja zahvalio se svima koji su mu priredili lijep ispraćaj, na čelu s dekanom Hodžićem, i poželio napredak i dobro ovoj, kako kaže, svojoj drugoj kući.

Po završetku ove svečane prilike, moderatorica, Anita Ramulić-Mujkić istakla je da je Hamdija podsjetnik šta sve čovjek može postići kada radi svoj posao sa entuzijazmom i predanošću.

(Preporod.info)

 

Preporod.info

BiH

Dan džamija: Kasida Sejmana Rekića o banjalučkoj džamiji Arnaudiji koja se danas svečano otvara

Published

on

Kasida o Arnaudiji, banjalučkoj džamiji koja je bila prepoznatljiva po svojoj ljepoti, a srušena je u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, napisana je u čast ponovnog otvaranja ove džamije.

Kroz tekst se prožimaju osjećaji tuge i radosti, prisutna je refleksija na bogatu historiju ovog kraja Bosne i Hercegovine.

U kasidi su prisutne metafore i simbolika koja upućuje na važne momente i vakifa ove džamije, Hasana defterdara. ARNAUDIJA Tekst: Sejman Rekić Muzika: Abdulkerim Popaja, Sejman Rekić Aranžman: Abdulkerim Popaja Video: Goldenscreen studio Tekst: U godini mraka i tuge, koju Šeher ne zaboravlja. Porušiše sve džamije, mesdžide i turbeta. U zlu svemu udariše i na slavnu Ferhadiju. Vel'kim bolom pogodiše njenu sestru Arnaudiju.

Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara. Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata.

Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole. Da kroz našu Banja Luku salavati zažubore. Što učini dobra vel'kog, hej Hasane defterdaru. Što pisaše svojim perom, slavnom paši Vakufnamu. Pa ostade zapisano, ovaj Šeher vakufi tvore. Uz džamiju ukrašenu, nek ostane ime tvoje.

Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara. Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata. Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole.

Da kroz našu Banja Luku glas ezana odjekuje. Kada se, u prvoj strofi, u kasidi kaže „U godini mraka i tuge,…“ misli se na 1993. godinu, dalje u tekstu su Arnaudija i Ferhadija prikazane kao „sestre“iz dva razloga: 1) blizu su jedna drugoj, 2) na isti datum su srušene.

U drugoj strofi se kaže „Šta učini dobra velkog, hej Hasane defterdaru.“ Čime se naglašava dobročinstvo vakifa Arnaudije, Hasana defterdara, a stihovima „Što pisaše svojim perom, slavnom paši Vakufnamu“ se ukazuje na njegov položaj i na to da je jedan od potpisnika Ferhad-pašine vakufname. „Pa ostade zapisano, ovaj Šeher vakufi tvore“ ističe u prvi plan Vakufnamu-pokazatelj velikog Ferhad-pašinog vakufa u Banja Luci.

Stihovima „Uz džamiju ukrašenu, nek ostane ime tvoje.“ se ističe ljepota Arnaudije, kao i završetak tariha na njoj „…piši: Džamija defterdara“, tako da je uz Arnaudiju ostalo i ime Hasana defterdara. Refren kaside naglašava „Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara“ naglašavajuči da je njen vakif Hasan defterdar, ministar finansija Bosanskog pašaluka. Stihovi „Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata“ najavljuju otvor Arnaudije, dok se u nastavcima refrena kazuju dove „Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole. Da kroz našu Banja Luku salavati zažubore.“.

Kasida se završava drugim refrenom i dovom „Da kroz našu Banja Luku glas ezana odjekuje“. Ovom kasidom se želi „opjevati“ historijska važnost Arnaudije, također želja je da publika kroz tekst kaside nauči neke zanimljivosti o njoj, a posebno se želi obilježiti otvor ove džamije, simbolika toga da je posljednja obnovljena i da je poput bisera u prstenu banjalučkih džamija.

Sejman Rekić, mujezin Islamskog kulturnog centra u Ljubljani, Republika Slovenija

Nastavi čitati

BiH

Otvorena Izložba ”Sultanskih džamija” u Gradskoj džamiji Cazin

Published

on

Izložba će trajati do četvrtka 9.5.2024.

Bujrum

Nastavi čitati

Cazin

Nemojte vrijeđati griješnike

Published

on

Nemojte vrijeđati griješnike!
– Nemojte, jer svako od nas griješi. Neko javno a neko tajno.
– Nemojte, jer vrijeđanje nije poziv ka istini, dzamiji, namazu, pokajanju.
– Nemojte, jer islam nam zabranjuje da bilo koga vrijeđamo.
– Nemojte, jer ce mozda ti ljudi koje si javno vrijeđao, pokajati se, doći u dzamiju, stati pored tebe u saff.
– Nemojte, jer Poslanik, a.s., nikad nikoga nije vrijeđao, pa čak ni svoje neprijatelje.
– Nemojte, jer iz života Poslanika, a.s., učimo, da svi ljudi koji su prihvatili islam: idolopoklonici, Jevreji, kršćani, munafici, nisu mu mogli prigovoriti da ih je ikada vrijeđao.
– Nemojte, umjesto vrijeđanja, dovimo za te ljude. Tako je nas Poslanik, a.s., radio!
Prof. Saudin Cokoja
Nastavi čitati

Najčitanije