Connect with us

BiH

Ivo Josipović: Milanović je prijatelj BiH, razgovarao sam i ja s Dodikom inzistirajući da na stolu bude bh. zastava

Published

prije 9 mjeseci

on

Bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović je među učesnicima ovogodišnjeg Global Baku Foruma. Tom prilikom govorio je u intervjuu za Klix.ba.

Kao kandidat SDP-a za predsjednika je izabran 2010. godine i na toj funkciji je bio do 2015. U ponovnoj izbornoj utrci za predsjednika 2015., opet kao kandidat socijaldemokrata, tijesno je izgubio od tadašnje kandidatkinje HDZ-a Kolinde Grabar Kitarović.

Na početku 2000-ih bio je sabornik te je sarađivao s dugogodišnjim predsjednikom SDP-a, a aktuelnim predsjednikom Hrvatske, Zoranom Milanovićem.

U intervjuu za naš portal je govorio o odnosima Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Milanovićevoj politici prema Bosni i Hercegovini te predstojećim izborima u Hrvatskoj i euroizborima.

Da li ste saglasni s konstatacijom da su odnosi država bivše Jugoslavije bili najbolji kada ste vi bili predsjednik Hrvatske, kada je istovremeno Boris Tadić bio predsjednik Srbije i s tadašnjim članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine?

Istina je. Tada su ti odnosi bili u ozbiljnom uzletu. I među ljudima se stvarala bolja klima. Drago mi je što su odnosi i dalje pristojni , a oni stanovništvom tih država vrlo dobri. Naravno da postoje i oni koji su na nacionalističkim pozicijama, ali, oni ne dominiraju.

Kada je riječ o politici, tu stvari nisu jednoznačne. U Hrvatskoj ne postoji zla krv prema BiH. Postoji politika koja nema dobar odjek u dijelu Bosne i Hercegovine a odnosi se na podršku izmjenama izbornog zakonodavstva koje se odnose izbor člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. No, s druge strane, bez obzira što joj se zamjera to što se upušta u ocjenu izbornog sistema Bosne i Hercegovine, Hrvatska je najveća zagovornica da Bosna i Hercegovina bude članica Evropske unije.

I vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem, i predsjednik Zoran Milanović, bez obzira na njegov neobičan vokabular koji ponekad može uvrijediti, nastupali su često i jako u prilog tome da Bosna i Hercegovina postane članica EU.

Odnosi Hrvatske i Bosne i Hercegovine, bez obzira na onaj kamen koji žulja u cipeli, relativno su dobri dok su odnosi Hrvatske i Srbije, nažalost, ozbiljno pogoršani. Rekao bih da je to rezultat unutrašnjih odnosa u Srbiji, ali i općenito jačanja nacionalizama u svim državama, posebno u Srbiji.

Sljedeće godine će biti 30 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kako smo došli u situaciju da se politički odnosi u regiji vremenom pogoršavaju, što je suprotno očekivanju da će se onim vremenom, kako ratne rane zacjeljuju, budu bolji?

Najveći nesporazumi,koji proizilaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, nisu vazani za međudržavne odnose, već za unutrašnje odnose u Bosni i Hercegovini. Republika Srpska kreirana je država u državi, a odnosi u Federaciji nisu dobro profilirani. Dva entiteta u BiH vode bitno različite politike, kako na unutarnjem, tako i na vanjskopolitičkom planu. Iz RS-a se čak prijeti otcijepljenjem, što nikako nije dobro.

U korijenu svega toga su loša dejtonska rješenja. Dejtonom je napravljena država u državi i o tome će se morati razmisliti. Nisam tu da dajem savjete o unutrašnjopolitičkim pitanjima Bosne i Hercegovine. No, to je važno međunarodno pitanje, prvenstveno za one koji su kreirali Dejton – Sjedinjene Američke Države, a dijelom i EU. Ipak, BiH ključni su domaći faktori i ponajviše o mudrosti političara u BiH ovisi njena budućnost.

Spomenuli ste predsjednika Milanovića. Kako vidite njegovu politiku prema Bosni i Hercegovini?

U nečemu sam saglasan s njim, u nečemu nisam. Ne sviđa mi se njegova retorika, ali sigurno je da on ne spada među neprijatelje Bosne i Hercegovine. Više puta je pokazao da poštuje Bosnu i Hercegovinu, ali je znao biti neoprezan, možda i uvredljiv u svojim obraćanjima.

Nikako na njega ne gledam kao na negativca. Međutim, da bi mogao biti oprezniji u svojim izjavama, mogao bi. Mora biti svjestan da radi s ljudima, da među njima postoje oni koji su osjetljivi, da predsjednik jedne države mora s oprezom komentarisati ono što se događa u drugoj državi. Bez obzira što kod nekih u BiH izaziva ljutnju, rekao bih da je prijatelj BiH.

Kako posmatrate to političko zbližavanje Milanovića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika (SNSD)? Da li je to zbližavanje isključivo iz pragmatičnih političkih razloga koje Milanović uočava u kontekstu Izbornog zakona ili tu postoji i nešto više od toga?

Naravno da kada je riječ o Izbornom zakonu, tu može biti određeno približavanje. No, u načelu mislim da ne gleda na Dodika s aspekta problema koji u Bosni i Hercegovini postoje s Dodikovom politikom. Gleda ga kao na jednog od izabranih čelnika u Bosni i Hercegovini s kojima mora sarađivati.

Nisam primijetio da bi on podržavao Dodikove stavove o disoluciji Bosne i Hercegovine.

I ja sam razgovarao s Dodikom poštujući činjenicu da je izabrani dužnosnik druge države. Bilo je nekih neslaganja, recimo, morao sam inzistirati da na stolu bude zastava BiH. Imali smo otvorene razgovore, ali sam uvijek polazio od toga da nije naše, a tu mislim na strane državnike, da ulazimo u političke sukobe u Bosni i Hercegovini.

Naše je da podržimo suverenitet, teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine te da odnosi Bosne i Hercegovine i Hrvatske budu što bolji.

Vi ste kao predsjednik Hrvatske bili prepoznatljivi po tome što se niste miješali u unutrašnje odnose u Bosni i Hercegovini. Da li je to najbolji put?

Bilo je dana kada sam s čelnicima svih naroda u Bosni i Hercegovini razgovarao o osjetljivim pitanjima, među kojima je Izborni zakon, kao i o problemima Hrvatske. Mislim da se s prijateljima mora o svemu razgovarati. Međutim, jedno je kada prijateljski razgovarate u četiri oka, a drugo je kada preko medija dajete dojam kakav ne biste trebali davati, da patronizirate i dajete dojam da želite vi voditi politiku BiH koja je druga država.

Imao sam izvrsne odnose s onima koji su tada bili na čelu Bosne i Hercegovine. Razgovarali smo o unutrašnjim problemima obje države. Ne vidim problem u tome sve dok se u javnosti ne stvori dojam da u drugoj državi želite voditi svoju politiku. To nikada nije bila moja namjera.

Rezultat svih ti razgovora je bio dojam da postoje jako dobri odnosi temeljeni na povjerenju. S nekima od bivših zvaničnika u BiH, ili s onima koji su još zvaničnici imam prijateljske odnose.

Dakle, i Izborni zakon treba biti isključivo stvar dogovora u Bosni i Hercegovini?

To jedino tako može biti. Uplitanje i verbalni intervencionizam mogu imati suprotan efekt od onoga za šta se zalažete. Ne mislim da Plenković ili Milanović ne mogu o tome razgovarati u četiri oka sa zvaničnicima Bosne i Hercegovine. Isto važi i obratno kada su pitanja vezana za Hrvatsku, kao što je to bio Pelješki most. Govorilo se o tome i tada se nije vikalo da je to miješanje u unutrašnje odnose. Zna se tko o kojemu pitanju odlučuje: svatko odlučuje o svojoj državi.

Prijatelji mogu o svemu razgovarati, ali na primjeren način.

Bili ste predsjednik Hrvatske kada je Dragan Čović bio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine…

Eto, vidite da ga se tada nije majoriziralo. O tome su vođeni razgovori, ali ne mojom voljom, već voljom onih koji su tada vodili politiku Bosne i Hercegovine.

Kako sada vidite Čovićevu politiku i općenito njegovog HDZ-a

Ne bih se u to miješao. Moj princip je da se ne miješam u unutrašnje stvari i da ne ocjenjujem aktere u drugoj državi. Ocjenu o Čovićevom, Dodikovom i Izetbegovićevom djelovanju bih ostavio Bosni i Hercegovini.

Šta očekujete od ovogodišnjih izbora u Hrvatskoj?

Što bi rekli nogometnim rječnikom, gužva je pred golom. Ipak, dobre izglede ima premijer Plenković, tj. HDZ da obnove mandat. Međutim, žao mi je zbog toga, jer sam ja socijaldemokrat. Zbog toga bih volio da rezultat bude drugačiji. Možda i bude. Ljevica pokazuje slabosti za koje se nadam da će ih prevazići tokom ovih izbora jer Hrvatska bez socijaldemokratije nije ono što bi trebala biti. Možda zadnji događaji i najavljena kandidatura predsjednika Milanovića na parlamentarnim izborima može donijeti ljevici prevagu.

Kako se došlo da toga da je ljevica, ne samo u Hrvatskoj, već i u dobrom dijelu Evrope oslabljena? Činjenica jeste da ima vlast u pojedinim zemljama, među kojima je Njemačka.

U posljednjih 20 a i više godina postoji smjenjivanje ljevice i desnice. Skoro da je pravilo da jedno vrijeme dominira socijaldemokratija, pa kada ste na vlasti i zamjerite se glasačima, onda ispliva desnica.

No, sve dok je riječ o strankama koje poštuju temeljna ljudska prava i europske vrijednosti, onda to nije problem. Problem je kada uspijevaju radikalne stranke koje imaju vrijednosti suprotne europskim. Tada dolazi do rasističkih ispada, do propisa koji nisu demokratski, a i više se čuju ratne trube.

Međutim, pojedine radikalne stranke kada dođu na vlast, kao što je to slučaj u Italiji, nisu ono za šta ih se drži da jesu – da su fašisti. Ispostavi se da to nije tako, tj. da se pretjeruje u nekim ocjenama.

Da li će se zaista desiti potpuna dominacija desnice nakon ovogodišnjih izbora za Parlament EU?

Ne, to se neće desiti. Narodnjačke umjerene stranke će opet imati većinu, ali siguran sam da će ući u savez sa socijaldemokratima i socijalistima. To se već dešavalo.

Bez obzira kakva bude raspodjela moći u Parlamentu i Komisiji EU, očekujem da se više poradi na jačanju europejstva – jačanju evropskog identiteta. Svi mi jesmo i ostat ćemo Hrvati, Nijemci ili Italijani, ali mislim da našem identitetu treba i više europejstva.

Često se na ovakvim skupovima, kao što je ovaj u Bakuu, našalim da, kada bih o tome odlučivao, na Svjetskom nogometnom prvenstvu bi igrala reprezentacija EU. Igrale bi sve nacionalne, ali i reprezentacija Unije. To bi mi nakon hrvatske bila druga najdraža reprezentacija.

Da li to znači da i u političkom, ne samo simboličkom smislu, zagovarate veću integraciju u EU?

Tako je, ja sam za veću integriranost Evrope. Ne mislim da je EU nužno zlo od koje treba samo uzeti nešto novaca. Briselska administracija je možda prevelika i troma, ali naše nacionalne nisu bolje. Naravno da svaka birokratija mora imati granice, ali nije dobro biti prekomjerno kritičan prema birokratiji EU, a da smo svojim birokracijama spremni oprostiti bilo kakve svinjarije. Trebamo imati iste kriterije pri ocjenjivanju.

Povezane teme:
Nastavi čitati

BiH

Beogradske “Novosti” najavljuju eksploziju “bosanskog lonca”: Vlast u RS-u će krenuti ka samostalnosti

Published

prije 1 dan

on

22. Decembra 2024.

By

“Bosanski lonac” koji već godinama potmulo vri mogao bi u narednim sedmicama da se približi tački eksplozije sa nesagledivim posljedicama po Bosnu i Hercegovinu, njen entitet RS, zatim Srbiju, ali i cijeli region, najavljuju beogradske Novosti.
Navode da “koloplet velikih tenzija s izvorištem u odlukama Christiana Schmidta”zlur, visokog predstavnika u BiH kojeg, kako ističu Novosti, u entitetu RS ne priznaju, a koje su, kako navode, išle direktno na štetu RS-a, u osvit presude protiv Milorada Dodika prijeti da se izrodi u najveću krizu od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a samu RS dovede na korak od proglašenja samostalnosti.
Pod egidom nezvanično, Novosti pišu da su vlasti u RS-u riješene da na sjednici parlamenta tokom iduće sedmice proglase ništavnim sve odluke i ingerencije pravosudnih organa BiH i Državne agencije za istragu i zaštitu (SIPA) na teritoriji RS-a.
– Sve ovo dešava se u iščekivanju presude Dodiku, kojem se pred Sudom BiH sudi zbog krivičnog djela neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH, a za šta je zaprijećena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora, uz mogućnost zabrane vršenja javnih funkcija – navode.
Dodaju da bi prema nekim nezvaničnim najavama presuda predsjedniku RS-a mogla biti izrečena u prvim danima 2025. godine, pa je on, suočen sa realnom opasnošću da bude proglašen krivim, što bi vjerovatno značilo i njegovu eliminaciju iz političkog života, riješio da preduhitri sutkinju Senu Uzunović i “muslimanske krugove u Sarajevu” potezom koji bi mogao da ima nesagledive posljedice.
– Eventualnim izglasavanjem odluke o suspenziji ključnih nadležnosti Bosne i Hercegovine na teritoriji RS-a i zvanično bi bio načinjen prvi korak ka njenoj samostalnosti. Time bi se u život vratio dokument o “mirnom razdruživanju dva entiteta u BiH”, a koji je u julu bio najavljen, pa povučen sa dnevnog reda Narodne skupštine RS-a. Ali, postavlja se pitanje da li bi u jeku sudara globalnih sila i prelamanja njihovih interesa gotovo na svakoj tački svijeta “mirno razdruživanje” bilo moguće u bosanskom tamnom vilajetu? – zlurado se pita beogradski medij i dodaje:
– Možemo zamisliti šta bi se desilo kada bi NATO i Oružane snage BiH stale u odbranu cjelovite BiH i kada bi svoje snage poslale da zavode red u RS-u. Ovaj opasni scenario bi stavio u izuzetno tešku poziciju Srbiju i njeno rukovodstvo. Primjera radi, i Srbija i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić našli bi se u grozomornoj situaciji: može li da ne ugrozi Srbiju, a da istovremeno ne ostavi RS samu?
Zato bi u narednim danima ključni politički akteri u RS-u trebalo na apotekarskoj vagi da odmjere – da li je vrijeme za tako krupne odluke i koja bi bila njihova cijena.
Nastavi čitati

BiH

Muhamed ef. Velić: Vlast ne da ljudima petkom na džumu, ali su nedjelju učinili neradnom

Published

prije 1 dan

on

22. Decembra 2024.

By

Sarajevski imam Muhamed ef. Velić na svom Facebook profilu opisao je zanimljiv razgovor koji je imao s jednim vjernikom u džamiji.

 

– Dolazi mi nedavno jedan momak pred samu džumu i pita da li mogu da završim sa džumom, ezanom i obaveznim dijelom, sve za 25 minuta, jer on ima samo pola sata pauze i mora se striktno u terminu vratiti na posao. Zamolim ga da se ne ljuti što ću mu ovo reći, ali on nije obavezan da klanja džumu namaz, već samo podne namaz, to može i na poslu ili kod kuće, a džuma namaz je za slobodne ljude, nije obavezna za robove, a on je ekonomski rob, vlast ga je takvim učinila kad mu nije dala petkom da može slobodno doći na džumu namaz, kao što su npr. nedjelju učinili zakonski neradnom – napisao je Velić na Facebooku.

Nastavi čitati

BiH

Prevareni kupci u BiH, ostali i bez stanova i bez novca: Neki su i umrli, ne dočekavši da se usele

Published

prije 1 dan

on

22. Decembra 2024.

By

Istekao je rok za prijavu potraživanja stečajnom upravniku od kompanije “Ekvator”, koja je prošlog mjeseca otišla u stečaj. Među povjeriocima najviše je prevarenih kupaca stanova u banjalučkom naselju Novi Borik, od kojih je investitor “Ekvator” uzeo 11 miliona maraka 2018. godine. Rok za završetak radova istekao je krajem 2019. godine, a zgrada je i dalje nezavršena, piše BHRT.

Gojko Mijatović samo je jedan od 150 prevarenih kupaca stanova u Banjaluci. Šest godina poslije zgrada nije završena, a investitor kompanija “Ekvator” otišla je u stečaj. Kupci ostali i bez para i bez stanova. U međuvremenu, nekoliko kupaca je i umrlo, ne dočekavši da useli u kupljene stanove.

– U fantomskom naselju uzeli smo stanove, dali svoju životnu muku, dizali kredite, životnu ušteđevinu dali Đorđu Davidoviću. Ja sam dao 72.000 za stan od 40 kvadrata gdje je moja majka, sada pokojna, dala novac za stan – priča Gojko Mijatović, predsjednik Udruženja prevarenih građana Novi Borik.

Zgrada je napola završena. Samo goli zidovi, bez potrebnih priključaka i gomila šuta. Pojedini kupci sami pokušavaju da završe stanove. Međutim, za završetak zgrade potrebno je još 4 miliona maraka koje nemaju. Nadaju se pomoći gradske uprave i republičkih institucija. Kada su shvatili da su definitivno prevareni, podnijeli su krivične prijave protiv investitora.

– Nakon 2,5 godine istraga u Okružnom javno tužilaštvu nije ni blizu kraja. Nadležni tužilac Bojan Topić nije se ni udostojio nijednom da nas kontaktira – navodi Mijatović.

Na tom mjestu planirana je još jedna zgrada. Investitor je 2018. godine od 20 kupaca uzeo milion i po za stanove čija gradnja nije ni počela.

Hoće li kupci koji su osjetili gorak okus prevare biti obeštećeni u stečajnom postupku, BHRT pita stečajnog upravnika, koji je primio na stotine prijava povjerilaca kompanije “Ekvator”.

– Konkretne informacije imaćemo 23. januara kada je zakazano ispitno-izvještajno ročište. Na ispitnom će se raspravljati o prijavljenim potraživanjima, a na izvještajnom u kom pravcu ide sam stečajni postupak, da li u pravcu prodaje ili namirenja ili nekom drugom – kaže stečajni upravnik Saša Zubović.

Advokat Arsenije Baltić smatra da je potpuno neizvjesno kako će sud vrednovati prevarene kupce koji nisu upisani kao vlasnici, jer zgrada nema potrebne dozvole.

– Ono čemu bi se kupci stanova mogli nadati jeste da im za stanove koje su platili i preuzeli u posjed prizna izlučno pravo, odnosno da se ti stanovi izdvoje iz stečajne mase i da ne budu predmet namirenja ostalih povjerilaca ‘Ekvatora’, ali to je upitno, zato što niko od njih nije uknjižen kao vlasnik tih stanova – ističe Baltić.

U našem pravnom sistemu kupci stanova u izgradnji su nezaštićeni.

– Sistem ne štiti. Nema način da ih zaštiti kada isplate iznos i kad ne isplate u nepovoljnom su položaju. Jedini način je da traže bankarsku garanciju od investitora za završetak radova, to je jedina sigurnost, ali to kod nas i dalje nije praksa – naglašava vlasnik agencije za nekretnine Stefan Vasilić.

Šta o svemu ovome kaže vlasnik “Ekvatora” Đorđe Davidović novinari BHRT-a nisu uspjeli saznati, jer nije odgovarao na njihove pozive.

Nastavi čitati

BiH

Među 20 najbogatijih ljudi u BiH, čak šest dolazi iz jednog kantona: Možete li pogoditi iz kojeg?

Published

prije 1 dan

on

22. Decembra 2024.

By

Ova lista oslikava dvije važne stvari što se tiče naše ekonomije. Kao prvo, pokazuje koji sektori su najrazvijeniji, ali i na kojim geografskim područjima je skoncentrisano najviše bogatstva

 

Lista najbogatijih ljudi u Bosni i Hercegovini na kraju 2024. godine koju je BiznisInfo.ba ekskluzivno objavio prošle sedmice, izazvala je ogroman interes javnosti i jako puno reakcija.

Ova lista oslikava dvije važne stvari što se tiče naše ekonomije. Kao prvo, pokazuje koji sektori su najrazvijeniji, ali i na kojim geografskim područjima je skoncentrisano najviše bogatstva.

Jedna regija koja se izdvaja u tome je Zapadnohercegovački kanton. Naime, iz ovog kantona dolazi čak šest od 20 trenutno najbogatijih ljudi u BiH. Od toga četvero iz Širokog Brijega, te po jedno iz Gruda i Posušja.

Regija koja se također izdvaja jeste Tešanj, grad iz kojeg dolaze tri osobe zastupljene na ovoj listi.

Treba naglasiti da smo, tokom analize, ustanovili da u Tešnju postoji veći broj privrednika čije su kompanije u snažnom usponu, pa je vrlo moguće da se već narednoj listi nađu neka nova imena iz ovog grada.

Kada je riječ o RS-u, najveće bogatstvo koncentrisano je u sjevernom dijelu, od Mrkonjić Grada, preko Banjaluke, do Prnjavora i Dervente.

Kada je riječ o sektorima, vidljivo je da dominira trgovina. Polovina poduzetnika zastupljenih na listi su vlasnici trgovačkih lanaca ili šoping centara. Nekima do njih, doduše, ovo nije glavni biznis. Sektor prodaje naftnih derivata također je zastupljen s dva predstavnika kojima je ovo glavni biznis.

Kada je riječ o proizvodnom sektoru, tu dominira proizvodnja hrane i pića, aluminijskih proizvoda i kablova, te u jednom slučaju papira i higijenskih sredstava. U usponu su finansijski sektor i stanogradnja. Većina predstavnika na listi posluje u više sektora, a više o tomo moižete čitati ovdje.

Nastavi čitati

BiH

Vukanović: Dodik prenio ovlaštenja na Pranjića dva dana prije bolesti – kako je znao?

Published

prije 1 dan

on

22. Decembra 2024.

By

Prije nekoliko dana predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je u više navrata, prvo na konferenciji za novinare posle sjednice Kolegijuma a potom tokom Posebne sjednice Narodne skupštine, da je Milorad Dodik mnogo sposobniji, mentalno i fizički od odlazećeg američkog predsjednika Joea Bidena, da nije atletičar ali da je dovoljno mobilan, fizički i mentalno sposoban da obavlja funkciju predsjednika, potpisujue zakone i odluke, piše poslanik NSRS Nebojša Vukanović na svojoj zvaničnoj web stranici.

Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:

– Ipak posle samo nekoliko dana i objave Službenog glasnika Republike Srpske pokazalo se da Stevandić ne govori istinu jer je Davor Pranjić, potpredsjednik Republike Srpske iz reda Hrvata, sada kao vršilac dužnosti predsjednika potpisuje zakone, odluke i ukaze. Stevandić bi odmah morao izaći u javnost i objasniti zbog čega je govorio neistine i obmanuo građane Republike Srpske, te poslanike opozicije koji su ga pitali da li neko mijenja Dodika dok je na liječenju i oporavku, da li je bio loše informisan ili je svjesno lagao javnost i građane Srpske?

Danas smo pokušali čuti nemušto pravdanje iz Kabineta Milorada Dodika, od generalnog sekretara predsjednika Jelene Pajić Baštinac, koja je saopštila da je Milorad Dodik još 6.12. ovlastio Pranjića, da umjesto njega potpisuje ukaze koji se objavljuju u Službenim glasniku Republike Srpske!?

To znači da sada “braća” Hrvati vode glavnu riječ u Republici Srpskoj, Hrvat Pranjić je vršilac dužnosti predsjednika a (polu)hrvatica Željka Cvijanović član Predsjedništva BiH, koji nas ubrzano vuče u NATO pakt u kome je već Hrvatska. Ipak najveći problem su grube laži i pokušaji obmane Milorada Dodika, jer je 8.12.2024. godine iz Kabineta predsjednika Republike Srpske objavljeno Saopštenje da je Dodik iznenada hospitalizovan zbog akutnih, što znači iznenadnih zdravstvenih problema koji su naglo buknuli, sa jednjakom i želudcem.

Postavlja se logično pitanje kako je Dodik znao 6.12. da će se iznenada razboliti 8.12.2024. godine, pa je predao dio predsjedničkih ovlaštenja svom pobratimu i potpredsjedniku Davoru Pranjiću? Jasno je da su se i Dodik i Stevandić upetljali u sopstvene laži, kao pile u kučine, i da teško mogu da se iz njih sada izvuku bez posledica. Ovakvo skandalozno ponašanje čelnih ljudi Republike Srpske, koji se nalaze na najvažnijim funkcijama, grube iznošenje neistina i pokušaji obmane građana su nedopustivi.

Takođe je veoma čudno ponašanje i izjave dr Predraga Peška, ljekara iz Beograda koji je operisao Dodika, a koji je njegov blizak saradnik i prijatelj koga su vlasti Srpske angažovale kao ključnu osobu na poslu javne nabavka medicinske opreme za novu bolnicu u Trebinju, vrijednom desetine miliona maraka a na kome će mnogi omrsiti brkove.

Dr Peško je dao Saopštenje i izjavu za medije da je Dodik nesposoban za putovanje i prisustvo ročištima u Sarajevu, zbog dijareje, naglih pražnjenja i osjećaje nadutosti, te iznio zaključak i mišljenje kako je potrebno najmanje dva mjeseca rehabilitacije i oporavka od laporaskopske operacije, pa da se Dodik vrati normalnim aktivnosti i mogne prisustvovati ročištima.

Nisam ljekar i ne želim se upuštati u tumačenje stavova dr Peška, ali njegova ranija politička bliskost sa Dodikom i njegovim okruženjem, učešće u njegovoj kampanji i podrška vlastima, te unosni poslovi na kojima je angažovan kao stručno konsultant, a građani Srpske ne znaju koliko će dr Peško naplatiti svoje stručne i konsultantske usluge, prije svega na nabavci medicinske opreme za novu bolnicu u Trebinju, navode na sumnju da je sve igrokaz za javnost kako bi se kupilo vrijeme i odložilo suđenje. Ipak sada je ključno da Dodik i Stevadnić objave zbog čega su obmanuli javnost, poslanike i Narodnu skupštinu Republike Srpske, tvrdeći da Dodik normalno obavlja funkciju nakon operacije a već dvije nedelje on je ovlaštenja prebacio na Pranjića, i sve pokušao prikriti od javnosti? – napisao je Vukanović.

Nastavi čitati

BiH

Meteorolozi najavili veliku promjenu: Kiša, pa snijeg – neće nas baš zatrpati, ali…

Published

prije 1 dan

on

22. Decembra 2024.

By

Tokom dana pretežno sunčano uz postepeno naoblačenje sa sjeverozapada. U kasnim večernjim satima padavine u većem dijelu zemlje

U Bosni i Hercegovini jutros je sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Nešto više oblaka je u sjeverozapadnim područjima.

Temperature zraka u 7 sati: Sokolac -10 stupnjeva, Livno -9, Bjelašnica -8, Bugojno, Sanski Most, Sarajevo i Široki Brijeg -6, Bihać, Prijedor, Srebrenica i Tuzla -5, Banja Luka, Jajce i Zenica -4, Doboj -3, Gradačac i Trebinje 0, Mostar 1 stupanj.

 

Tokom dana očekuje se pretežno sunčano uz postepeno naoblačenje sa sjeverozapada. U kasnim večernjim satima kiša u većem dijelu zemlje, a u višim područjima i na planinama snijeg. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Tokom noću na jugu i jugozapadu zemlje povremeno jaki udari vjetra. Najviša dnevna temperatura od 0 do 6, na jugu do 10 stupnjeva.

U Sarajevu jutro sunčano uz postepeno naoblačenje tokom dana. Najviša dnevna temperatura oko 3 stupnja.

U ponedjeljak oblačno sa kišom na jugu Hercegovini i snijegom u ostalim područjima. Očekivana količina padavina u većem dijelu zemlje između 20 i 40, lokalno na sjeveru i sjeverozapadu Bosne do 50 l/m2.

Visina novog snijega između 10 i 25, u višim područjima i na planinama od 20 do 40, lokalno 50 cm. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Na zapadu i sjeverozapadu Bosne povremeno jaki udari vjetra. Temperature zraka u Bosni između -2 i 3, a u Hercegovini od 3 do 8 stupnjeva.

U utorak oblačno vrijeme. U nižim područjima Bosne kiša ili susnježica koja će postupno preći u snijeg, a u višim područjima i na planinama snijeg. Vjetar prije podne slab do umjeren, a poslije podne i tokom noći umjeren do pojačan sa jakim udarima sjeverni i sjeverozapadni. Temperature zraka u Bosni između -4 i 2, a u Hercegovini od 3 do 8 stupnjeva.

U srijedu u Bosni oblačno vrijeme sa snijegom. U Hercegovini umjereno do pretežno oblačno. U Hercegovini i zapadnim područjima Bosne umjerena do pojačana bura, a u ostatku zemlje slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar. Jutarnja temperatura zraka od -6 do 0, na jugu do 3, a dnevna od -3 do 2, na jugu do 10 stupnjeva, saopćemo je iz FHMZ-a.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije

✕