Connect with us

BiH

Izetbegović: ‘Nešto je u narodu proradilo, vraća se svojoj stranci. Pobijedit će SDA, ako Bog da’

Published

on

U sarajevskom naselju Hrasno Brdo održan je skup u organizaciji SDA Novo Sarajevo, na kojem su predstavljeni kandidati SDA – Stranka Demokratske Akcije Sarajevo za sve nivoe vlasti.

Skupu se pridružio i predsjednik SDA i kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, koji se kratko obratio kandidatima, članovima i simpatizerima SDA, te okupljenim građanima.

Izetbegović je pružio podršku svim kandidatima SDA, naglasivši da se u posljednjim mjesecima na svim skupovima Stranke osjeti posebna pozitivna energija koja, kako je kazao, podsjeća na onu iz perioda osnivanja SDA.

“Nešto je u narodu proradilo, vraća se svojoj stranci. Neki govore kako je SDA ostarila. Republikanska stranka u SAD-u je osnovana sredinom 19. vijeka, a Demokratska stranka početkom 19. vijeka. Njemački CDU sredinom 20, a SPD krajem 19. vijeka. Mi smo tek počeli. To vam je kao jedna kuća, stara tridesetak godina, a skoro nova. Ponešto što je truhlo valja odvaditi, a pružiti šansu mladim ljudima i mi to sada upravo radimo”, poručio je Izetbegović.

Naglasio je Izetbegović da se u posljednje vrijeme radi na intezivnom podmlađivanju stranke sa novim, mladim, obrazovanim i stručnim članovima.

“Pobijedit će SDA, ako Bog da, iz više razloga. Jedan od njih su reference koje mi imamo, a drugi nemaju. Valjalo je otvoriti demokratske procese, suprostaviti se jednopartijskom sistemu, pa organizovati odbranu, zatim obnovu države, brinuti se o borcima, invalidima. Ova posljednja dva mandata smo u vrlo teškim okolnostima uspjeli ostvariti rezultat koji niko ne može osporiti. Brojke to pokazuju”, kazao je Izetbegović.

Drugi razlog, dodao je, jesu kadrovi SDA, koje, kako je kazao, nema niti jedna druga politička stranka u BiH, a zatim i činjenica da SDA poštuje sve što čini BiH.

“Nismo mi samo bošnjačka stranka. Mi istinski poštujemo BiH, onakvu kakva jeste. Mi poštujemo sve narode, sve građane, sve religije. Mi smo uvijek spremni dati i nešto više od sebe, ako je to u interesu ove zemlje. Nudili su nam da uzmemo vlast u trećini BiH. Nismo pristali na to nego smo prihvatili da čuvamo BiH i njenu ideju. Ne damo ni pedlja naše države”, poručio je Izetbegović.

Osvrnuo se na činjenicu da u BiH, a naročito među bošnjačkim stanovništvom, postoji veliki broj političkih stranaka.

“SAD imaju dvije stranke, a mi pred svake izbore proizvedemo novih, ne dvije nego pet. To su naše slabosti. Situacija je jako komplikovana, jako je teško ostvariti rezultat i onda se uvijek otvara mogućnost da kažu da ne znamo, da neki drugi znaju bolje, pa onda narod vidi da ne znaju bolje. Sad su imali priliku da upoznaju ove u Kantonu Sarajevo. Bez toga mi ne bi imali priliku da se vratimo onako kako ćemo se, ako Bog da, vratiti. Morate im dati da pokažu koliko ne znaju i evo pokazuju to već četiri godine”, kazao je Izetbegović.

Bošnjacima i SDA-u, dodao je, ponekad nedostaje samopouzdanja, te je neophodno ponekad biti samouvjereniji i drskiji.

“Želim da vas ohrabrim, da nastupate samouvjereno, kao pobjednici, jer mi to i jesmo. Bili smo pobjednici u skoro svakom dosadašnjem ciklusu i bit ćemo, ako Bog da, još zadugo”, zaključio je Izetbegović.

 

BiH

Prije 21 godinu napustio nas je prvi predsjednik RBiH: “Da nije bilo Alije Izetbegovića, ne bi bilo ni Bosne”

Published

on

By

Na današnji dan prije 21 godinu, 19. oktobra 2003., preminuo je prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović.
Umro je od zatajenja srca u 78. godini. Njegovom posljednjem ispraćaju u Sarajevu prisustvovalo je više od 100.000 ljudi, kao i veliki broj bh. i međunarodnih zvaničnika.

Pretpostavlja se da je to bio najveći broj ljudi koji je ikada prisustvovao nekoj dženazi u bh. prijestonici. Ukopan je, prema vlastitoj želji, na Šehidskom mezarju Kovači.

Ostao je upamćen kao mudar političar koji je imao ogroman autoritet, a da je domovini bio odan do posljednjeg momenta govore podaci da je, dok je bio na Klinici za Ortopediju i traumatologiju i poslije na Klinici za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam, primao delegacije koje su mu dolazile.

Posljednjeg kojeg je primio bio je tadašnji predsjednik turske Vlade, a današnji predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan.

Alija Izetbegović rođen je 8. avgusta 1925. u Bosanskom Šamcu. Potječe iz ugledne begovske porodice koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. preselila u Bosanski Šamac.

Već u trećoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo. Tu je završio osnovnu školu i gimnaziju.

“Prvu mušku gimnaziju maturirao je 1943. godine. Sarajevo, odnosno cijela Bosna i Hercegovina, tada su bili pod okupacijom pronacističke Nezavisne države Hrvatske tako da se morao skrivati cijelu 1944. godinu kako bi izbjegao mobilizaciju u neku vojnu formaciju ustaškog režima.

U toku rata, bavio se humanitarnim radom pomažući prognanim civilima u okviru pokreta ‘Mladi muslimani’, gdje je još prije rata pokušao pronaći i artikulaciju vlastitih političkih i idejnih opredjeljenja. Islam, antifašizam te antikomunizam, određivali su opću orijentaciju ovog pokreta”, navedeno je na oficijelnoj stranici Muzeja Alija Izetbegović.

Zbog pripadnosti organizaciji “Mladi muslimani” Alija Izetbegović uhapšen je 1946. godine te osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine.

Ubrzo po izlasku iz zatvora studirao je agronomiju, koju je napustio nakon tri godine i upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku od dvije godine.

Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradilišta, a od 1960. do 1982. godine, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama.

“U proljeće 1983. je uhapšen i u ljeto iste godine u montiranom ‘Sarajevskom procesu’ osuđen na 14 godina zatvora. U zatvoru je proveo šest godina.

Tokom drugog boravka u zatvoru pisao je bilješke. Bila su to razmišljanja o životu i sudbini, vjeri i politici, o pročitanim djelima i njihovim autorima, ali ekonomiji i fizici.

Tako je nastalo 13 ‘sveščica’, kako ih je on nazivao, koje je Izetbegović uredio i objavio 1999. pod nazivom ‘Moj bijeg u slobodu'”, dodaje se na stranici Muzeja Alija Izetbegović.

Po izlasku iz zatvora Izetbegović je 1990. s grupom istomišljenika formirao Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na prvim višestranačkim izborima osvojila najviše glasova i kasnije će odigrati ključnu ulogu u odbrani BiH od agresije. Na čelu države i SDA bio je u više mandata.

Odluku o povlačenju iz Predsjedništva BiH saopćio je 6. juna 2000. Najavio je da će se povući po isteku funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 12. oktobra iste godine.

Također, odbio se kandidirati na Trećem kongresu SDA 2001. godine, te je proglašen počasnim predsjednikom SDA.

Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”.

Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja. Autobiografski zapis u knjizi “Sjećanja” objavio je 2000. Godine 2004. objavljena su sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.

Američki diplomata Richard Holbrooke je 1998. u intervjuu za Televiziju Bosne i Hercegovine kazao da je Alija Izetbegović “najzaslužniji za opstanak Bosne i Hercegovine”.

– Da nije bilo Alije Izetbegovića, ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine. Da je otišao u Tuzlu, Sarajevo bi palo i Slobodan Milošević je to rekao – rekao je tada američki diplomata i arhitekta Dejtonskog mirovnog sporazuma Richard Holbrooke.

U Muzeju sjećanja na 15. juli u Istanbulu na izložbi o historijatu državnih udara u svijetu i o historiji kolonijalizma, na jednom zidu postavljene su fotografije boraca za slobodu i protiv ugnjetavanja, a tu se u društvu Mustafe Kemala Ataturka, Mahatme Gandhija, Che Guevare, Nelsona Mandele i Martina Luthera Kinga, našao i Alija Izetbegović.

Pored njegove slike piše: “Svojim intelektualnim porijeklom Alija Izetbegović, poznat i kao kralj mudraca, osvojio je divljenje cijelog svijeta svojim odnosom prema zločinima počinjenim protiv čovječanstva tokom raspada Jugoslavije. Borio se za to da Bošnjaci u Bosni i svi ljudi vode dostojanstven život.”

(NAP)

Nastavi čitati

BiH

VIDEO Helez: “Oborit ću sve dronove iznad BiH! OSA u akciji, otkrivaju gerilske kampove!”

Published

on

By

Hadžifejzović: “Ministre, ako ugroze sigurnost BiH, imamo li čime…?” Helez: “Naravno da imamo! Ponavljam im: odmaknite se od naših lokacija, jer će se u suprotnom završiti tragično! Sve dronove ćemo oboriti!”

Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine, bio je večerašnji gost u „Centralnom dnevniku sa Senadom Hadžifejzovićem“. 

Hadžifejzović: “Je l’ ugrožena sigurnost države? Policija Moldavije spominje neke stvari…”

Helez: “Nije! BiH je stabilna! Spominju se neki kampovi u BiH… to je istina! U toku je naša istraga! Nije da nema ozbiljnih stvari, ali ne želim da izlazim u javnost dok ne bude sigurno! Tu se radi o najnovijim stvarima! Nije riječ o onim kampovima koje sam spominjao; to se povuklo… sad je nešto novo! OSA je u akciji! Provjerit će sve! Ne želim da poremetim akciju! Ne smijem dalje pričati!”

Hadžifejzović: “Imamo i Vojnu obavještajnu. Zna li ona nešto?”

Helez: “Ako je ugroženo Ministarstvo, kasarna i slično, oni prate taj dio! Ali, naravno, imaju komunikaciju sa OSA-om! Čuo sam se sa direktorom! Sve što smo dogovorili da kažem u javnosti, rekao sam! Nema potrebe da bilo ko leti iznad naših lokacija!”

– Advertisement –

Hadžifejzović: “Naše Oružane snage će pucati?”

Helez: “Možemo to oboriti! Neka se odmaknu od naših lokacija!”

Hadžifejzović: “Čime?”

Helez: “Imamo mi itekako čime pucati! Imamo punu ratnu opremu! Ništa nećemo prepustiti slučaju! Pojačat ćemo i zaštitarske agencije!”

Hadžifejzović: “Izetbegović se fotografisao pored ‘Bayraktara’. Čiji su: Helezovi ili Bakirovi?”

Helez: “Ni Helezovi ni Bakirovi nego bosanskohercegovački! Oni žele da nam poklone te dronove! To su bespilotne letjelice, skoro kao jedan avion! Ako je Bakir rekao da trebamo dronove, to je dobro za BiH. Ako je rekao ‘ne trebaju’, onda nije dobro! Pitajte njega šta je rekao!”

Hadžifejzović: “Ima li ih malo ili mnogo?”

Helez: “Dovoljno!”

Hadžifejzović: “Da li mi stvarno proizvodimo svoje? Jesu li bosanski ili kineski?”

Helez: “Ja s kineskim dronovima nemam veze!”

CIJELO GOSTOVANJE MINISTRA ODBRANE BiH, ZUKANA HELEZA, POGLEDAJTE U VIDEOPRILOGU.

Face.tv

Nastavi čitati

BiH

Preminuo Radenko Tomić Gargija, bivši pripadnik zloglasne Garde Panteri

Published

on

By

Radenko Tomić Gargija, bivši pripadnik Garde Panteri, preminuo je 15. oktobra 2024. godine u zvorničkoj bolnici, objavljeno je na stranici negatorigenocida.info.

Tomić je bio jedan od onih koji su, iz mržnje prema svojim bošnjačkim komšijama, među prvima obukli uniformu i stavili se na raspolaganje srpskim snagama tokom rata u Bosni i Hercegovini, naročito u kontekstu genocida u Srebrenici.

Tomić, rodom iz Srebrenice, odabrao je sramotan put ne samo tokom rata nego i nakon njegovog završetka. Tokom sukoba, učestvovao je u brojnim bitkama, od Srebrenice do Bijeljine, boreći se na strani srpskog agresora. Kao major Garde Panteri, direktno je sudjelovao u genocidu u Srebrenici 1995. godine.

Panteri, čiji je vođa bio likvidirani kriminalac Ljubiša Savić Mauzer, ostali su u sjećanju mnogih Bošnjaka sa područja Bijeljine, Janje i Brčkog. Naravno, ne po dobrom.

Smatraju se odgovornim za mnoge zločine na tim područjima, iako niko od njhovih pripadnika nije procesuiran.

Tomić je posebno ostao zapamćen po svom prisustvu u Potočarima i Branjevu, gdje su počinjeni masovni zločini nad Bošnjacima. Na snimcima iz Potočara iz 1995. godine, Tomić je prepoznat po ljubičastoj marami koju je nosio na glavi.

Njegovo prisustvo na ekonomiji Branjevo 16. jula 1995. godine svjedočio je Dražen Erdemović, bivši pripadnik Vojske Republike Srpske, koji je priznao svoje učešće u egzekucijama i sarađivao sa sudovima. Prema Erdemovićevom iskazu, Tomić je tog dana stigao na Branjevo s grupom od 15 ljudi iz Bratunca, gdje su zajednički sudjelovali u strijeljanju bošnjačkih zarobljenika.

Iako su brojni svjedoci, uključujući i Erdemovića, javno progovorili o njegovoj ulozi u ratnim zločinima, Tomić nikada nije bio procesuiran. To je, nažalost, rezultat slabog pravosudnog sistema i prikrivanja dokaza od strane vlasti entiteta Republike Srpske, zbog čega su mnogi ratni zločinci ostali nekažnjeni.

Radenko Tomić Gargija, koji je odabrao put zločina i mržnje, odlazi neprocesuiran, ostavljajući iza sebe sjećanje na neizbrisive tragove stradanja i bola koje je počinio u ime zločinačkog režima.

Nastavi čitati

Najčitanije