Na današnji dan, 7. oktobra, navršava se godina od smrti legendarnog bh. pjevača narodne muzike Halida Bešlića, koji je preminuo u 72. godini života nakon kratke borbe s teškom bolešću.

Halid Bešlić je krajem augusta prošle godine hospitaliziran na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, gdje se nalazio pod stalnim nadzorom ljekara. Vijest o njegovoj smrti pogodila je brojne prijatelje, kolege i poštovaoce njegove muzike širom Bosne i Hercegovine i regiona.

Iako je prošla godina od njegovog odlaska, Halidove pjesme nastavljaju živjeti među generacijama publike koje su uz njih odrastale, slavile, tugovale i obilježavale neke od najvažnijih trenutaka svojih života.

Rođen je 20. novembra 1953. godine u Knežini kod Sokoca. Tokom višedecenijske karijere izgradio je status jednog od najprepoznatljivijih i najvoljenijih izvođača narodne muzike na prostoru Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije.

Iza sebe je ostavio veliki broj hitova, među kojima su „Miljacka“, „Romanija“ i „Ja bez tebe ne mogu da živim“, pjesme koje su postale nezaobilazan dio njegove bogate muzičke ostavštine.

Upravo na prvu godišnjicu Halidove smrti stiže i pjesma „Zakletva“, koja ima posebnu simboliku za Samira Kadirića, Halidovog dugogodišnjeg muzičkog producenta, aranžera, harmonikaša i prijatelja.

Nakon 35 godina zajedničkog života i rada s Halidom, te godinu dana bez novih muzičkih izdanja, Kadirić pjesmom „Zakletva“ nastavlja svoj muzički put.

Sam naziv pjesme nosi snažnu poruku – obećanje da će muzika kojoj su Halid i njegovi saradnici posvetili više od tri decenije nastaviti živjeti.

Godinu nakon njegovog odlaska, Halida Bešlića više nema na pozornici, ali glas i pjesme koje je ostavio iza sebe i dalje žive među njegovom publikom.

Biljana Plavšić, bivša predsjednica Republike Srpske koju je Haški tribunal osudio na 11 godina zatvora zbog progona Bošnjaka, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva tokom rata u Bosni i Hercegovini, danas će biti sahranjena u Banjoj Luci.

Prije sahrane bit će održana komemoracija u Banskom dvoru, dok je jučer u Beogradu služen pomen, nakon čega je kovčeg s posmrtnim ostacima otpremljen u Banju Luku.

Bivši predsjednik RS-a i lider SNSD-a Milorad Dodik prije nekoliko dana izjavio je da „Biljana Plavšić zaslužuje sve počasti“.

Plavšić je pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju u Hagu priznala krivicu za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi.

Prema presudi Haškog tribunala, učestvovala je u progonu Bošnjaka, bosanskih Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva u brojnim općinama u Bosni i Hercegovini. Tribunal ju je 2003. godine osudio na 11 godina zatvora.

Na slobodu je puštena 2009. godine, nakon što je odslužila dvije trećine izrečene kazne.

Prilikom priznanja krivice Plavšić je prihvatila odgovornost za svoju ulogu, navodeći da je došla do saznanja da su hiljade nevinih ljudi bile žrtve organizovanog i sistematskog uklanjanja Bošnjaka i Hrvata s teritorija koje su tadašnje vlasti bosanskih Srba smatrale svojim.

Tokom rata bila je dio političkog vrha bosanskih Srba, zajedno s drugim tadašnjim visokim zvaničnicima, među kojima su bili Radovan Karadžić i Momčilo Krajišnik, koji su također pravosnažno osuđeni pred Haškim tribunalom.

Četvrtog oktobra2026.god su opći izbori.

Predizborna kampanja je iza nas, a danas izborna šutnja.

Bilo je obećanja, napada, kleveta, laži, obmana.

Ko god  da osvoji najviše glasova, ne kažemo ” pobijedi” jer nositi preuzeti teret i emanet vođenja nije pobjeda, treba znati je preuzeo veliko odgovornost i pred Bogom i  pred narodom.

Na izbore se treba izaći jer do god postoji šansa da se nešto popravi, unaprijedi,  treba pokušavati, glasati za promjene na bolje.

Za koga glasati?

Mlađim ljudima treba dati šansu, onima koji nisu nikad bili u Skupštinama kantona i Federalnom parlamentu, da pokušaju da se bore i da uspiju.

Priče onih koji su 25-30 godina već u političkim klupama je nerealna i ne pije vode, jer da su htjeli nešt0 mijenjati, mogli su!

Kapiten fudbalske reprezentacije, naš dijamant Edin Džeko je otišao u fudbalsku penziju, iako je najbolj strijelac reprezentacije.

Pošaljimo i mi zastupnike koji ničem nisu doprinijeli u ”politički penziju”!!!

Dajmo šansu drugima, mađima!!

IZAĐI NA IZBORE I GLASAJ!!!

Ovogodišnja predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini ulazi u završnicu bez mnogo novih ideja i ozbiljnog sučeljavanja političkih programa. Dok su stranke potrošile milione maraka na promociju, pitanja koja direktno utiču na život građana često su ostajala u drugom planu.

Prema preliminarnim podacima Transparency Internationala u BiH, političke stranke su na kampanju potrošile oko 11,1 miliona KM. Najviše novca otišlo je na bilborde – oko šest miliona KM, dok je približno 2,8 miliona KM potrošeno na predizborne skupove, 1,9 miliona na oglašavanje u najvećim medijima i oko 300.000 KM na oglase na platformama kompanije Meta. Podaci nisu konačni i ne obuhvataju kompletnu završnicu kampanje.

Mnogo poruka, malo konkretnih odgovora

Uprkos velikoj potrošnji, kampanju nisu obilježile velike programske debate o ekonomiji, zaduživanju, rastu troškova života, penzijama, platama ili dugoročnoj stabilnosti budžeta.

Umjesto direktnog sučeljavanja različitih političkih rješenja, veliki dio kampanje protekao je kroz stranačke skupove, obilazak gradova, bilborde, društvene mreže i kontrolisane medijske nastupe.

Time je biračima bilo znatno teže uporediti konkretne planove stranaka i kandidata za naredne četiri godine.

Posebno je nedostajalo otvorenih debata kandidata za najvažnije funkcije, gdje bi političari morali odgovarati na ista pitanja i direktno braniti svoje prijedloge pred građanima.

Kampanja se preselila na društvene mreže

Stranke i kandidati ove godine snažno su se oslonili i na društvene mreže. Takav način komunikacije omogućava direktan pristup biračima, ali političarima istovremeno daje veću kontrolu nad porukama koje žele plasirati.

Rezultat je kampanja u kojoj je bilo mnogo fotografija, videosnimaka, slogana i promotivnih poruka, ali znatno manje prostora za detaljno predstavljanje načina na koji bi obećanja bila finansirana i provedena.

To bi posebno moglo biti važno za mlađe birače, kojima tradicionalni politički skupovi i klasični predizborni slogani više nisu jedini izvor informacija.

Odgovor stiže 4. oktobra

Opći izbori održavaju se 4. oktobra, a tada će biti poznato kako su birači reagovali na ovakav način vođenja kampanje.

Bez obzira na rezultate, ovogodišnja kampanja ponovo je otvorila pitanje koliko su političke stranke u BiH spremne napustiti tradicionalni model komunikacije zasnovan na sloganima i stranačkoj mobilizaciji te ponuditi detaljne, mjerljive i finansijski održive programe.

Milioni maraka potrošeni su da političke poruke dođu do birača. Koliko su te poruke biračima ponudile odgovore na njihove svakodnevne probleme, pokazat će i izborni rezultat.

Broj korisnika mobilne telefonije u Bosni i Hercegovini blago je smanjen, ali je potrošnja mobilnog interneta u godinu dana gotovo udvostručena. Istovremeno, među mobilnim operaterima najveći rast tržišnog udjela zabilježio je Novotel, pokazuju podaci Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) za drugi kvartal 2026. godine.

Na kraju juna u BiH su evidentirana 3.623.359 korisnika mobilne telefonije, što je 1,02 posto manje nego u istom periodu prošle godine.

Pad je prvenstveno zabilježen kod prepaid korisnika, kojih je bilo oko 2,26 miliona, odnosno 2,45 posto manje nego godinu ranije. S druge strane, broj postpaid korisnika porastao je za 1,44 posto i dostigao 1,36 miliona.

Potrošnja mobilnog interneta porasla 86 posto

Iako je broj korisnika mobilne telefonije smanjen, korištenje mobilnog interneta bilježi snažan rast.

Korisnici su tokom drugog kvartala potrošili čak 122,7 miliona gigabajta mobilnih podataka, što predstavlja povećanje od 86 posto u odnosu na isti period 2025. godine.

Rast je zabilježen i u govornom saobraćaju. Odlazni pozivi iznosili su 749 miliona minuta, što je 18 posto više nego godinu ranije, dok je broj poslanih SMS poruka povećan za 17 posto, na ukupno 62 miliona.

Novotel bilježi najveći rast

BH Telecom i dalje ima najveći udio na tržištu mobilne telefonije, ali je njegov tržišni udio smanjen sa 44,51 na 40,98 posto.

Slijede Telekom Srpske sa 34,42 posto i HT Eronet sa 20,32 posto korisnika.

Najveći rast među operaterima zabilježio je Novotel, čiji je tržišni udio za godinu dana povećan sa 2,06 na 3,73 posto, što predstavlja približno 135.000 korisnika.

Rast je zabilježio i operater haloo, čiji je udio povećan sa 0,16 na 0,49 posto.

Fiksna telefonija nastavlja gubiti korisnike

Na kraju drugog kvartala dominantni operatori imali su ukupno 461.890 aktivnih fiksnih telefonskih linija. U odnosu na prvi kvartal njihov broj smanjen je za 1,04 posto, ali je na godišnjem nivou ipak veći za sedam posto.

Odlazni saobraćaj iz fiksnih mreža istovremeno je smanjen za 12 posto i iznosio je 154 miliona minuta.

Na tržištu fiksne telefonije najveći udio ima BH Telecom sa 33,40 posto, slijede Telekom Srpske sa 32,16 posto, Telemach sa 17,76 posto i HT Eronet sa 15,93 posto.

Raste broj internet priključaka i optike

Broj fiksnih internet priključaka povećan je na 964.025. I dalje su najzastupljeniji xDSL priključci, kojih je bilo 443.651, dok je najveći rast zabilježen kod optičkih priključaka.

Broj FTTx priključaka u samo jednom kvartalu povećan je za 3,6 posto, na 175.318.

Usluge plaćene televizije koristilo je 912.879 pretplatnika. Najviše ih je koristilo IPTV, ukupno 407.329, zatim kablovsku televiziju sa 345.422 i satelitsku televiziju sa 160.128 pretplatnika.

Telekomunikacijske pakete, najčešće kombinaciju interneta i televizije, koristilo je 715.915 korisnika.

Podaci RAK-a tako pokazuju nastavak trenda prelaska korisnika na postpaid usluge, sve veću potrošnju mobilnih podataka i širenje optičkog interneta, dok klasična fiksna telefonija nastavlja gubiti dio saobraćaja.