Ivica Dačić, potpredsjednik vlade Srbije, izjavio je da su predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić i državljani Republike Srbije.

Dačić je rekao da međunarodne potjernice, koje je zatražio Sud Bosne i Hercegovine, još uvijek nisu prošle kontrolu Generalnog sekretarijata Interpola u pogledu ispunjenosti uslova za njihovo objavljivanje te da zato ne predstavljaju osnov za postupanje.

“Republika Srbija čvrsto i odlučno štiti prava i interese svojih državljana, kako na domaćem, tako i na međunarodnom nivou. Naša država je posvećena očuvanju suvereniteta i ljudskih prava svojih građana, prepoznajući da je zaštita svakog pojedinca temelj naših međunarodnih obaveza. Milorad Dodik i Nenad Stevandić su državljani Republike Srbije, a međunarodne potjernice na koje se BiH poziva još uvijek nisu prošle kontrolu Generalnog sekretarijata Interpola u pogledu ispunjenosti uslova za njihovo objavljivanje te same ne predstavljaju osnov za postupanje”, naveo je Dačić.

Dalje je pojasnio kako je Interpol Beograd uputio Generalnom sekretarijatu Interpola protesnu notu jer je u zahtjevima, kako on tvrdi, prekršen član 3. Statuta, a on glasi:

“U Organizaciji je strogo zabranjena bilo kakva aktivnost ili intervencija u pitanjima ili slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu”.

U austrijskom gradu Badenu, nedaleko od Beča, uhapšen je 34-godišnji muškarac porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koji je bez vozačke dozvole i u neregistrovanom automobilu vozio pješačkom zonom brzinom od 100 kilometara na sat.

Policija je uočila sumnjivi crni automobil marke KIA s bečkim registarskim oznakama i odlučila ga kontrolisati. Vozač je parkirao vozilo čim je primijetio patrolu, no kada mu je policajac prišao i zatražio dokumente, naglo je pritisnuo gas i krenuo automobilom prema njemu. Policajac se uspio spasiti skočivši u stranu.

Nakon toga, osumnjičeni je punom brzinom pobjegao prema centru Badena, vozeći kroz pješačku zonu i trotoare, ne obazirući se na opasnost koju je predstavljao za prolaznike. Policija ga je ipak sustigla i uhapsila.

Prema podacima austrijske policije, 34-godišnjak je od ranije poznat nadležnim organima zbog brojnih krivičnih djela, prvenstveno krađe automobila. Utvrđeno je da su registarske oznake na vozilu bile ukradene, a u autu su pronađene i dodatne tablice za koje se sumnja da su također ukradene.

Također su mu oduzete vozačke dozvole, za koje se sumnja da su falsifikovane ili ukradene, a sam vozač nije imao važeću dozvolu niti registrovan automobil.

Policija ga tereti za pokušaj nanošenja tjelesnih povreda, pružanje otpora državnim organima i ugrožavanje javnog reda i mira.

Redovna dob za penzionere u Njemačkoj postupno se podiže na 67 godina. No, ne moraju svi raditi do tada. Evo ko još može ranije u penziju bez umanjenja – i koje iznimke postoje.

Dob za odlazak u penziju u Njemačkoj već se godinama postepeno povećava. Ko danas želi ići u penziju, mora – ovisno o godini rođenja – raditi duže nego prethodne generacije. No, ne vrijedi to za sve – nisu svi pogođeni granicom od 67 godina.

Ko još uvijek može u penziju prije 67. godine?

Za sve rođene prije 1947. redovna dob za penzionisanje bila je 65 godina.

Od tada se ona postupno podiže:

• Generacije od 1947. do 1963.: postepeno podizanje dobi za penzionisanje s 65 na 67 godina
• Generacije od 1964. nadalje: redovna penzija tek sa 67 godina

To znači: svi koji su rođeni 1963. ili ranije, još uvijek mogu ići u redovnu penziju prije 67. rođendana, pod uvjetom da su najmanje pet godina uplaćivali u obavezno penzijsko osiguranje. Samo oni koji ispunjavaju taj uvjet mogu uopće primati starosnu penziju.

“Penzija sa 63” postaje “penzija sa 65”

Pod određenim uvjetima moguće je i prije redovne dobi otići u penziju bez umanjenja. To vrijedi za osobe s dugogodišnjim stažom. U to se ubrajaju svi koji imaju najmanje 45 godina uplata u penzijsko osiguranje.

Ova penzija bez umanjenja često se naziva “penzija sa 63”, no ta granica je vrijedila samo za one rođene prije 1953. Za mlađa godišta i ovdje se starosna granica postupno povećava – tako da od generacije 1964. “penzija sa 63” postaje “penzija sa 65”.

Uvjeti po godini rođenja za penziju bez umanjenja:

• Rođeni prije 1953.: penzija sa 63 godine
• Rođeni 1953.: sa 63 godine + 2 mjeseca
• Rođeni 1954.: sa 63 godine + 4 mjeseca
• Rođeni 1955.: sa 63 godine + 6 mjeseci
• Rođeni 1956.: sa 63 godine + 8 mjeseci
• Rođeni 1957.: sa 63 godine + 10 mjeseci
• Rođeni 1958.: sa 64 godine
• Rođeni 1959.: sa 64 godine + 2 mjeseca
• Rođeni 1960.: sa 64 godine + 4 mjeseca
• Rođeni 1961.: sa 64 godine + 6 mjeseci
• Rođeni 1962.: sa 64 godine + 8 mjeseci
• Rođeni 1963.: sa 64 godine + 10 mjeseci
• Rođeni od 1964.: sa 65 godina

Dakle, svi koji su rođeni prije 1964. i imaju najmanje 45 godina staža mogu još uvijek prije 65. godine u penziju bez umanjenja.

Penzija uz umanjenje – ko može i sa 63 ili 64?

Ko ima najmanje 35 godina uplata, može već s 63 godine u penziju – no tada s umanjenjem. Umanjenje iznosi 0,3 posto po mjesecu ranijeg odlaska u penziju u odnosu na redovnu dob. penzija tada ostaje trajno smanjena.

Posebni slučajevi – ko još može ranije u penziju?

Neke skupine, neovisno o godini rođenja, mogu ranije u penziju. Npr. osobe s potvrdom o teškoj invalidnosti mogu bez umanjenja ići u penziju sa 65 godina, a uz umanjenje čak već od 62 godine. Za neka fizički teška zanimanja (npr. rudari) također vrijede posebni propisi.

Evropska unija donosi značajne promjene u pravilima za vozačke dozvole, uključujući digitalizaciju dozvola, strožije zahtjeve za nove vozače i smanjenje starosne granice za profesionalne vozače. Ove reforme imaju za cilj povećanje sigurnosti na cestama i prilagođavanje vozačkih dozvola modernim tehnologijama i potrebama tržišta rada.

Digitalna vozačka dozvola – budućnost u džepu

Jedna od najvažnijih novina je uvođenje digitalne vozačke dozvole, koja će se moći čuvati na pametnim telefonima. Cilj ove promjene je modernizacija i lakši pristup dokumentima. Države članice imaju pet i po godina da implementiraju ovaj sistem, dok će vozači i dalje imati pravo da zatraže fizičku verziju dozvole.

Stroža pravila za nove vozače

Mladi i novi vozači morat će proći kroz strože testove i probni period od najmanje dvije godine.

Prilikom polaganja ispita, vozači će morati dokazati:

• Poznavanje rizika za pješake, bicikliste i vozače skutera,
• Sigurnu upotrebu mobilnih telefona tokom vožnje,
• Upotrebu naprednih sistema asistencije u vožnji,
• Pravilan način otvaranja vrata vozila radi izbjegavanja nesreća,
• Vožnju u otežanim vremenskim uslovima (snijeg, led),
• Svijest o opasnostima mrtvog ugla.

Tokom probnog perioda, novi vozači će se suočiti s strožim kaznama za:

• Vožnju pod uticajem alkohola,
• Nekorištenje sigurnosnog pojasa,
• Nepravilno prevoženje djece.

Smanjena starosna granica za profesionalne vozače

Kako bi se riješio problem nedostatka profesionalnih vozača, EU smanjuje starosnu granicu:

• Za vozače kamiona – s 21 na 18 godina,
• Za vozače autobusa – s 24 na 21 godinu.

Osobe koje žele voziti kamione sa 18 godina ili autobuse sa 21 godinom morat će posjedovati potvrdu o profesionalnim kompetencijama. Države članice mogu omogućiti 17-godišnjacima da voze kamione ili kombije, ali samo unutar granica svoje zemlje i uz pratnju iskusnog vozača, piše Fokus.

Period važenja vozačkih dozvola

Prema novim pravilima:

• Vozačke dozvole za automobile i motocikle vrijedit će 15 godina (države mogu smanjiti na 10 godina ako se koriste kao lični dokument),
• Dozvole za kamione i autobuse vrijedit će 5 godina, uz obavezno obnavljanje.
• Države članice mogu skratiti važenje dozvola za vozače starije od 65 godina.

Obavezni ljekarski pregledi

Prije izdavanja prve vozačke dozvole, kandidati će morati proći obavezan ljekarski pregled, uključujući:

• Test vida,
• Provjeru kardiovaskularnog zdravlja.

Međutim, za vozače automobila i motocikala, države članice mogu omogućiti alternativu – samoprocjenu zdravstvenog stanja putem formulara umjesto ljekarskog pregleda.

Rok za implementaciju novih pravila

Postignuti dogovor sada moraju formalno potvrditi Evropsko vijeće i Parlament, što se očekuje uskoro. Nova direktiva stupa na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu EU, a države članice imat će četiri godine da ove promjene implementiraju u svoja nacionalna zakonodavstva.