Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Koliki je rizik od rata Grčke i Turske: Ako Erdogan nešto najavi ili zaprijeti, velike su šanse da će to i učiniti

Published

on

Svijet se argumentovano pita hoće li turski lider upotrijebiti vojnu silu i protiv svog susjeda i tradicionalnog neprijatelja

 

Izvor: balkans.aljazeera.net

Piše: Muamer Tanović

 

Svijet se u to već uvjerio – ako Recep Tayyip Erdogan nešto najavi ili zaprijeti, prilično su velike šanse da će to i učiniti. Primjera je mnogo – od Sirije i Iraka, do Libije i Nagorno-Karabaha, gdje je turski lider, uprkos upozorenjima i protivljenju najvećih svjetskih sila (među kojima i saveznika iz NATO-a), odlučno provodio svoje interese i pritom koristio oružje.

 

Zato se svijet više nego argumentovano može zapitati – hoće li Erdogan upotrijebiti vojnu silu i protiv svog susjeda i tradicionalnog neprijatelja Grčke – možda ne u ratu punih razmjera, već u ograničenoj demonstraciji sile kojom bi Atinu natjerao da ublaži stavove u vezi brojnih pitanja zbog kojih se dvije države već dugo spore?

 

„Grčka, pogledajte historiju, vratite se u prošlost, ako odete predaleko, cijena će biti visoka. Imamo jednu stvar za reći Grčkoj: Zapamtite Izmir”, rekao je odlučno Erdogan, podsjećajući na pobjedu turske vojske nad grčkom iz 1922. godine, kojom je okončana okupacija pokrajine na zapadu Turske.

 

“Kad dođe vrijeme, uradit ćemo ono što je potrebno”, dodao je, te je spomenuo i historijsku konotaciju „možda ćemo doći iznenada jedne noći“, iz turske pjesme u kojoj se prije početka invazije na Kipar 1974. slala poruka grčkoj strani.

 

Kada će doći vrijeme i šta će biti potrebno uraditi, pitanje je koje je nad Evropu nadvilo prijetnju nad još jednim ratom na kontinentu, onome što sada nikome niti najmanje ne treba.

 

Čije je more, a čiji zračni prostor?

Osim onih deceniju starih, poput turske invazije na Kipar i podjele otoka, spor koji je sada aktuelan je pravo na Egejsko more. Grčka, kojoj pripadaju gotovo svi otoci u tom dijelu Mediterana, pa čak i oni poput Kostelloriza, koji je svega nešto više od dva kilometra udaljen od Antalije, tvrdi da joj pripada zračni prostor do deset nautičkih milja od svakog od njih, a s obzirom na to da udaljenost između ogromnog broja grčkih otoka ne prelazi šest milja, to znači da Grčka polaže pravo na zračni prostor gotovo čitavog Egejskog mora.

 

Turska to odbacuje, a tenzije između dvije zemlje uspele su se na još viši nivo nakon što su na istoku Mediterana otkrivena bogata nalazišta plina, što je dodatno zakompliciralo spor oko pomorskih zona.

 

Osim toga, Turska tvrdi da Grčka na svoje otoke raspoređuje naoružanje, na šta, prema prethodnim međunarodnih dogovorima, nema pravo. Atina, pak, sugerira na to da to oružje nije usmjereno protiv Turske, već da ima za cilj sprječavanje mogućeg napada svog susjeda.

 

„Imamo nekoliko sporova sa Grčkom u Egejskom moru, poput širine teritorijalnih voda, demilitarizacije otoka ili dužine zračnog prostora“, kaže Al Jazeeri Hasan Gugus, bivši turski ambasador u Grčkoj i Austriji.

 

“Većina grčkih otoka u Egejskom moru je blizu turske obale, a dati su Grčkoj u okviru Mirovnog sporazuma iz Pariza 1947. pod uslovom demilitarizacije. No, Grčka to krši”, tvrdi.

 

Atina se s tim ne slaže, te tvrdi da turski stavovi nisu u skladu sa međunarodnim zakonom i pravnim osnovama iz sporazuma iz Lausanne (1923), Montreuxa (1936) i Pariza (1947), s tim što je sporazumima iz Lausanne i Pariza regulisano kome pripada koji otok.

 

No, sporazumom iz Montreuxa predviđeno je djelimična izmjena sporazuma iz Lausanne, na čemu se baziraju turske tvrdnje.

 

„Postojeće tenzije između Grčke i Turske su samo nastavak sukobljenih stavova situacije o pomorskim granicama koji traju nekoliko decenija. Iako periodi spuštenih napetosti između dvije zemlje nisu bili neuobičajeni, također su se dešavale sporadične krize“, navodi profesor Tozun Bahcheli sa Odjela za političke nauke koledža Univerziteta Zapadni Ontario iz Kanade.

 

‘Zamalo zaratili tri puta’

 

„U najmanje tri navrata od 1970-ih umalo su zaratili jedni protiv drugih. Trenutne grčko-turske napetosti su ozbiljne i prijete daljnjoj eskalaciji. Nedavne prijetnje turskog predsjednika Erdogana grčkom suverenitetu nad nekoliko egejskih otoka nepotrebno su provokativne“, ocjenjuje.

 

Uprkos tome što razvoj situacije u sporu između susjednih zemalja ne pokazuje znake smirivanja, već štaviše, konstantnog pogoršavanja, on je stava da se sporovi mogu riješiti mirnim putem, ali da „duboko historijsko nepovjerenje među njima onemogućava kompromis“.

 

„Zato će se NATO u godinama koje dolaze morati nositi sa kontinuiranom nestabilnošću u grčko-turskim odnosima“, zaključuje Bahcheli.

 

Nikolaos Tzifakis, profesor sa Odjela za političke nauke i međunarodne odnose Univerziteta Peloponez iz Grčke, za tenzije direktno krivi Erdogana.

 

„Da bismo procijenili rizik od vojnog incidenta, moramo prvo istražiti šta je uzrokovalo nedavno podizanje tenzija. Turski predsjednik se posljednjih mjeseci igra s vatrom“, rekao je za naš portal.

 

„Proširio je obim turskih zahtjeva i sada otvoreno osporava grčki suverenitet nad naseljenim otocima. Također je prekinuo sve veze s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom i koristio vulgaran jezik kako bi stalno prijetio Grčkoj vojnom invazijom. Stoga nije da se radi samo o postojanju vjerojatnoće nenamjernog izbijanja vojne krize zbog greške ili pogrešne procjene bilo koje strane“, kaže Tzifakis.

 

‘Predizborna potreba za neprijateljskim gestovima’

 

Profesorica Dragana Mitrović, čelnica Centra za azijske studije Fakulteta političkih nauka u Beogradu, navodi na još jedan faktor, a to je nezadovoljstvo zbog pada standarda u obje zemlje, zbog čega, tvrdi, postoji potreba za iskazivanjem neprijateljstava, tim prije što se bliže izbori u obje zemlje.

 

„Oštra i izazivačka retorika sa obje strane, optužbe za posmatranje preko nišana borbenih aviona i skorašnji izbori u obje zemlje u kojima je javno mnjenje nezadovoljno stanjem ekonomija i padom standarda ukazuju na dramatiku trenutka i unutrašnju potrebu ispoljenih neprijateljskih gestova“, kaže, te dodaje da se ipak nada da će biti izbjegnut konflikt.

 

„Vjerujem da su lideri dvije zemlje, čak i mnogo politički snažniji i manje ‘poslušni’ turski predsjednik, svjesni da bi vojni sukob dve zemlje članice NATO pakta toliko frustrirao SAD i Brisel da bi posljedice po njih bile veoma loše, dovoljno da ih se odvrati od rakvih akcija“.

 

Izbore u Turskoj spominje i Tzifakis, koji tvrdi da je Erdoganova pobjeda nije sigurna, zbog čega bi se mogao odlučiti na neki radikalan potez prema Grčkoj.

 

„Trebamo se paziti i mogućnosti da Erdogan dođe u iskušenje da testira stanje u Egejskom moru s obzirom na predstojeće predsjedničke izbore u Turskoj, gdje mu pobjeda nije sigurna“, dodao je.

 

No, turska strana ima svoju priču, ali i spominje mogućnost da je Grčka samo instrument u rukama moćnijih država koje ne žele dobro Turskoj, između ostalog i zbog „neutralnosti njene vanjske politike“.

 

„Grčka ne samo da instalira opasno oružje na ovim otocima, koji su vrlo blizu Turske, već također s vremena na vrijeme čini ozbiljne prekršaje protiv Turske. Zapravo, svi vrlo dobro znaju da takvo prkošenje Turskoj ne dolazi zbog grčke snage i hrabrosti, već prije zbog činjenice da postoje drugi akteri koji žele iskoristiti Grčku kao ‘proxy državu’ protiv Turske, poput vođenja posredničkih ratova preko terorističkih organizacija“, kaže Yasin Aktay, zastupnik u turskom parlamentu, koji protom spominje SAD i Francusku.

 

‘Opada utjecaj Zapada na Tursku’

 

U periodu kada je NATO jedinstven u podršci Ukrajini u ratu protiv Rusije, postavlja se pitanje je li moguće da Alijansa dozvoli da između njena dva člana izbije vojni sukob, s obzirom na ogromne posljedice koje bi izazvao ne samo po NATO pakt, već i po cijelu Evropu.

 

„Nažalost, prijetnja vojne konfrontacije Grčke i Turske ne smije biti potcijenjena. A, ne bih se kladio na to da će NATO spriječiti erupciju neprijateljstva. Sudeći prema 2020. godini, kada su dvije države bile na rubu rata, mogao bih očekivati direktno miješanje samo nekoliko država, poput SAD-a i Francuske, koji su nedavno potpisali bilateralne sporazume sa Grčkom o odbrani.

 

„Osim toga, Evropska unija, koja od marta 2021. izričito upozorava Tursku uvođenjem sankcija, može svojim odlukama utjecati na kalkulacije predsjednika Erdogana, u trenutku kada se Turska suočava sa teškom ekonomskom krizom. No, moram priznati da utjecaj Zapada na Tursku konstantno opada od pokušaja državnog udara 2016. godine“, ističe Tzifakis.

Svijet / Zanimljivosti

Nesreća u Austriji, povrijeđeni i bh. državljani

Published

on

By

Saobraćajna nesreća dogodila se na autoputu A-11 Karavanke u pravcu Slovenije.

Nešto poslije 03:30 sati, u subotu ujutro 21. decembra 2024. godine, 30-godišnji slovenački vozač udario je automobil 51-godišnjeg muškarca iz Bosne i Hercegovine.

Kako je saopštila policija, žena nije uspjela da stane na vrijeme zbog poledice nakon što je vozač ispred nje zakočio.

Pored dvojice vozača, u nesreći su povrijeđene i desetogodišnja kćerka Slovenca i 49-godišnja supruga Bosanaca.

Svi povrijeđeni su odvezeni u LKH Villach. Kako je saopštila policija, na oba vozila je pričinjena veća materijalna šteta.

A-11 je bila zatvorena za saobraćaj do 5 sati ujutro.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Osumnjičeni za sinoćnji teroristički napad u Njemačkoj tvrdi da je “kritičar islama”, podržavao AfD

Published

on

By

Teroristički napad na božićnom sajmu u Magdeburgu, gdje je automobil prošao kroz masu ljudi na udaljenosti od najmanje 400 metara, povezan je s 50-godišnjim ljekarom porijeklom iz Saudijske Arabije, a mediji javljaju da, prema prvim informacijama, nije bio povezan sa radikalizmom.
Prema riječima zvaničnika, osumnjičeni je u Njemačku stigao 2006. godine, a posljednjih godina radio je u gradu udaljenom oko 40 kilometara od Magdeburga.Njemački mediji navode da se radi o osobi imena Taleb A. i da nije bio poznat vlastima kao islamistički ekstremista. Ipak, društvene mreže i online objave sugeriraju da je bio kritičan prema islamu.

Taleb A. je bio zaposlen u specijalizovanoj ustanovi za liječenje i sigurnost osoba s kriminalnim ponašanjem povezanim sa zavisnošću. Prema pisanju medija, uživao je profesionalnu reputaciju, ali privatno je bio poznat po kontroverznim stavovima.

Kako doznaje BILD, za Taleba A. se ne kaže da je bio poznat ili upadljiv kao islamist. U intervjuu za “Frankfurter Allgemeine Zeitung” čak je kritizirao islam 2019. “Ja sam najagresivniji kritičar islama u historiji”, rekao je tamo.

Osim toga, tvrdio je da je osnovao online platformu koja pomaže saudijskim ženama u traženju azila u Njemačkoj. Na društvenim mrežama bio je vrlo aktivan, dijeleći teorije zavjere o njemačkoj politici. Na jednoj od svojih platformi optužio je Njemačku za “islamizaciju Evrope” i progon saudijskih azilanata.

Njegov profil sadržavao je slike i objave koje podržavaju radikalne stavove, uključujući fotografiju automatske puške s natpisom “USA”. Dijelio je i sadržaje koji hvale desničarsku stranku AfD, dok je kritizirao bivšu kancelarku Angelu Merkel, optužujući je za “uništavanje Evrope”.

Istražitelji još uvijek nisu otkrili motiv, ali vjeruju da je osumnjičeni djelovao samostalno. Policija ga je uhapsila na licu mjesta, pored zaustavljenog vozila.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Bračni par Tahirović poginuo u Mađarskoj: Povrijeđeno njihovo četvero djece

Published

on

By

Stravična nesreća desila se nedaleko od Segedina u Mađarskoj.

U nesreći su život izgubili članovi porodice Tahirović iz Srbije – muž i supruga, dok je njihovo četvoro djece povrijeđeno.

Prema dostupnim informacijama, porodica Tahirović bila je na putovanju ka Njemačkoj, gdje je Tahirović radio kao građevinski radnik. Nesreća se dogodila u ranim jutarnjim satima, na auto-putu poznatom po gustim maglama u ovo doba godine, što je, prema prvim izvještajima, bio jedan od glavnih uzroka ove tragedije. Vozači su upozoreni na smanjenu vidljivost, ali, kako se pretpostavlja, došlo je do lančanog sudara u kojem su stradali Tahirovići, piše Telegraf.rs.

 

Ljekari u bolnici u Segedinu, gdje su djeca zbrinuta, saopštili su da djeca nisu u životnoj opasnosti, ali su povrede ozbiljne i zahtjevaju dalju medicinsku njegu. Djeca su trenutno pod nadzorom ljekarskog tima i socijalnih radnika, koji pomažu u organizaciji njihovog privremenog smještaja dok se ne odluči o daljim koracima.

Očekuje se da će istraga mađarskih vlasti rasvijetliti sve okolnosti koje su dovele do ove nesreće, dok su nadležni u Srbiji izrazili spremnost da pruže pomoć porodici Tahirović u ovim teškim trenucima.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vozač koji je uletio u masu u Magdeburgu je ljekar: Ubio najmanje dvije osobe od kojih je jedno dijete

Published

on

By

Njemački zvaničnici su saopćili da je muškarac koji se automobilom zaletio u masu na božićnom sajmu u Magdeburgu saudijski ljekar te da je za sada potvrđena smrt dvije osobe.

Osumnjičeni počinitelj je 50-godišnjak koji dolazi iz Saudijske Arabije. To su Magdeburgu saopćili premijer Reiner Haseloff i ministrica unutarnjih poslova savezne države Saske-Anhalt Tamara Zieschang.

Kako piše Zeit muškarac je radio kao ljekar u jednoj kompaniji u Bernburgu i ima dozvolu za stalni boravak, rekao je Haseloff.

Prema informacijama SPIEGEL-a, riječ je o muškaracu Taleb A. koji je rođen u gradu Hofufu u Saudijskoj Arabiji. U Njemačku je došao u martu 2006. godine. Njemu je u julu 2016. godine priznat status izbjeglice. Specijalist je psihijatrije i psihoterapije.

Muškarac se dovezao na božićni sajam u iznajmljenom automobilu minhenskih registarskih oznaka, dodao je premijer Saske.

Prema riječima premijera Reinera Haseloffa, u napadu u Magdeburgu ubijene su najmanje dvije osobe. Kazao je kako je riječ o odrasloj osobi i djetetu. Dodao je kako bi broj poginulih mogao rasti.

Gradska web stranica Magdeburga navodi da je 68 osoba povrijeđeno, od toga je 15 osoba u teškom stanju, od kojih je 37 umjereno povrijeđenih i 16 s lakšim povredama.

Njemački WELT je ranije objavio da je napadač muškarac iz Saudijske Arabije, rođen 1974. godine. On je prije zločina iznajmio automobil BMW i potom se njime odvezao na božićni sajam.

Policija provjerava da li je vozač djelovao sam, a do sada nisu utvrdili postojanje bilo kakve organizovane grupe.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Šestero ozlijeđenih, među njima i učiteljica. Jedno dijete je preminulo

Published

on

By

DANAS se u zagrebačkoj OŠ Prečko dogodio napad nožem u kojem je tinejdžer ušao u školu s nožem i napao učiteljicu i šestero djece, a jedno dijete je preminulo, neslužbeno je objavio HRT.

Navodno je napadač ozlijedio i sebe. Na igralište zagrebačke škole je sletio helikopter Hitne i odveo žrtve napada.

Kako je javila HRT-ova novinarka s terena, dio djece je u školi.

“Ušao je u školu s nožem, ušao u prvi razred”

Prema posljednjim informacijama, šest je žrtava, među njima i učiteljica. Jedno dijete je preminulo, a ostali su teško ranjeni.

“Napadač je mladić od 15-ak godina, ušao je u školu s nožem. Prvi razred u koji je ušao bio je prvi razred. Ne zna se jesu li sve žrtve iz tog razreda.

Dio djece je pobjegao iz škole. Svi su u panici. Policija je ogradila školu sa svih strana”, rekla je HRT-ova novinarka u javljanju iz OŠ Prečko.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Horor u Zagrebu: Učenik nožem napao učiteljicu i učenike, navodno ima ozlijeđenih

Published

on

By

U osnovnoj školi u Prečkom dogodio se strašan incident, javlja Večernji list. Kako pišu, građani im javljaju da je jedan učenik nožem napao učiteljicu i nekoliko učenika.

Prema prvim informacijama, navodno ima i ozlijeđenih. Djeca su evakuiranam, javlja Nova TV.

Na mjestu događaja su policija i Hitna pomoć.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije