Na isti način, kako su poskupljenja roba široke potrošnje opravdavana i cijenom transporta, sada se, s razlogom, očekuje i pad cijena prehrambenih artikala, barem u procentu u kojem se mijenjaju cijene goriva

Cijene goriva u BiH, nakon onih rekordnih u junu i prvoj polovini jula, posljednjih nekoliko dana konačno su u blagom padu.

Prije samo nekoliko dana litar dizela u Sarajevu koštao je i do 3,81 KM, a prema jučerašnjim podacima s aplikacije Federalnog ministarstva trgovine, sada se na pojedinim pumpama može kupiti i za 3,31 KM. U prosjeku, cijena se kreće od 3,41 do 3,56 KM, piše Avaz.

Istovremeno, benzin je koštao od 3,31 do 3,56 KM po litru, a jučer mu je cijena bila 3,16 KM.

To znači da su, u protekle dvije sedmice, pumpadžije u BiH snizile cijene za oko 40 feninga.

Tako su i vozači u BiH konačno osjetili efekte pada cijene barela nafte na svjetskom tržištu, na šta već duže vrijeme upozoravaju ekonomski analitičari, ali i građani, zabrinuti zbog prakse da svaki rast cijena u svijetu osjetimo momentalno, dok na pojeftinjenja uvijek čekamo.

– Pad cijena goriva je itekako zakasnio, one su mnogo ranije trebale biti korigirane. Dakle, mnogi su posljednjih sedmica ostvarivali ekstra profit – kako u samoj BiH tako i u procesu od sirove nafte, njene prerade, pa do bh. tržišta – kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.

Na isti način, kako su poskupljenja roba široke potrošnje opravdavana i cijenom transporta, sada se, s razlogom, očekuje i pad cijena prehrambenih artikala, barem u procentu u kojem se mijenjaju cijene goriva.

– Ne istog dana, ali definitivno je osnovano očekivati pad cijena, i to jednako brzo kako su one rasle kada je gorivo poskupjelo. Ne vjerujem da će se to desiti jer će se tražiti drugi izgovori, ali je apsolutno opravdano očekivati pojeftinjenje – ističe Gavran.

Iako se Vlada FBiH, s Fadilom Novalićem na čelu, često hvali odlukom o ograničavanju marži na određene proizvode, njene efekte građani nisu osjetili. Gavran podsjeća da nikada nije objašnjeno zašto je zarada trgovaca na, zahvaljujući ovoj odluci, dopuštenom nivou, te zašto izostaju rigoroznije kontrole i adekvatne kazne kojima bi se zaista limitirao rast cijena.