BiH
Krišto: U Predsjedništvu treba biti 3:0 za Bosnu i Hercegovinu

U intervjuu za Večernji list kandidatkinja za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda Borjana Krišto (HDZ) govorila je o izbornoj kampanji, programu, trenutnom mandatu i odnosima sa susjedima, poručivši da u Predsjedništvu “mora biti 3:0 za Bosnu i Hercegovinu”.
Kao rijetko kad, hrvatske političke stranke okupljene u Hrvatski narodni sabor pokazale su jedinstvo i poduprle kandidaturu Borjane Krišto za mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH, piše Večernji list.
“Pokušaj je to hrvatskih stranaka da osiguraju legitimno nacionalno predstavljanje u državnom Predsjedništvu jer četvrti put prijeti opasnost da bošnjački glasači Hrvatima izaberu predstavnika. Kampanja Borjane Krišto bila je pozitivna te usmjerena na upućivanje na značaj što masovnijeg izlaska Hrvata na birališta u nedjelju, 2. listopada”, naveo je ovaj list.
U intervjuu za Večernji kojeg u nastavku prenosimo u cijelosti, Krišto je govorila o kampanji, programu, te analizirala stanje i probleme u BiH.
Koliko ste zadovoljni svojom kampanjom, kako su vaše poruke primili potencijalni glasači?
“Mogu slobodno reći da sam zadovoljna kampanjom jer smo ostvarili plan, a to je obići gotovo sve dijelove gdje žive Hrvati i predstaviti naš plan i program te ohrabriti naše ljude u ovim turbulentnim vremenima. Slogan ove kampanje je “Zajedništvo” i doista samo zajedništvom među nama Hrvatima možemo se izboriti za svoja prava i bolju budućnost. U svim svojim istupima naglašavam zajedništvo, ali i suradnju s druga dva naroda, kao i poštivanje naših različitosti kao jedini put prema uspješnoj BiH. Dosadašnja suradnja mora se unaprijediti i podići na znatno višu razinu kako bismo se počeli zajedno baviti rješavanjem životnih pitanja na korist svih u BiH. U tom smislu mogu reći da su poruke suradnje, uvažavanja i poštivanja koje sam uputila kao kandidatkinja za mjesto člana Predsjedništva dobro primljene. Također, tijekom cijele kampanje HDZ BiH, odnosno naši kandidati slali su pozitivne i konstruktivne poruke, izbjegavajući zapaljivu retoriku i daljnje podjele te sam zadovoljna time kao našim doprinosom cjelokupnom izbornom procesu”.
Posjetili ste gotovo sva područja na kojima žive Hrvati. Što su njihova glavna pitanja?
“Da, u pravu ste, tijekom ove kampanje posjetili smo gotovo sva područja na kojima žive Hrvati, ali i tijekom posljednje četiri godine prisutni smo i razmatramo pitanja i probleme s kojima se naš narod susreće u BiH. Konstantno se susrećemo s dva “glavna” pitanja, kako ste rekli. Jedno je pitanje egzistencije, a drugo pitanje političke egzistencije. Prvo pitanje muči ne samo Hrvate nego i svakog stanovnika BiH. Geopolitičke prilike, pandemija koronavirusa, unutarnja politička neslaganja, kao i drugi čimbenici prouzročili su trenutačnu krizu i inflaciju koja je itekako prisutna u životima naših sugrađana. Konstantna poskupljenja hrane i energenata neizostavna su tema u razgovorima. Upravo stoga smo u svom programu poseban naglasak stavili na rasterećenje gospodarstva raznih nameta kako bismo u konačnici povećali zaposlenost te učinili poslovni ambijent zanimljivim za strane, kao i domaće investitore. Novi projekti i investicije, uz bolju vladavinu prava i sigurnije okruženje rezultirat će boljim životnim standardom koji je u središtu pozornosti svakog stanovnika BiH. Također, posebna tema su i kategorije stanovništva najviše pogođene ovim ekonomskim udarima, a to su naši umirovljenici. Nedopustivo je da osobe koje su cijeli život radile i doprinosile društvu sada nemaju za osnovne životne potrebe. S obzirom na inflaciju i sva moguća poskupljenja, jasno je kako primanja umirovljenika, ali i radnika moraju rasti. Na tom tragu su i nedavno usvojene izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH na inicijativu Kluba zastupnika HDZ-a BiH – HNS-a u Zastupničkom domu PS BiH, koje se odnose na povećanje plaća najugroženijim kategorijama zaposlenika u institucijama BiH, vojnika i policajaca. Ovo je jedan od primjera u kojem smjeru planiramo svoje buduće djelovanje. Za razliku od ovog egzistencijalnog pitanja koje pogađa cijelu zemlju, drugo pitanje pogađa samo Hrvate u BiH, a tiče se političke egzistencije. Naime, bez obzira na navedene svakodnevne probleme s kojima se svi susrećemo, neizostavna tema u razgovorima je nepravda koja nam se čini kao narodu u političkom smislu gaženjem naših temeljnih prava te zabrinutost za budućnost, kako nas kao naroda tako i cijele zemlje. Imamo odgovor i na to pitanje, a to je zajedničko djelovanje kroz Hrvatski narodni sabor u cilju postizanja pune jednakopravnosti našeg naroda s druga dva u BiH”.
Imate ogromno političko iskustvo, kakav rezultat općenito očekujete na predstojećim izborima?
“Iz cjelokupne komunikacije s hrvatskim biračkim tijelom jasno je vidljivo da Hrvati u BiH prepoznaju značaj i ulogu ovih povijesnih izbora, što su i pokazali zajedništvom i okupljanjem oko jednog kandidata za mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Pokazali su svjesnost da je to jedini način da njihovi interesi budu zastupljeni na odgovarajući način. Ovaj povijesni trenutak u kojem se Hrvati u BiH nalaze odredit će sudbinu svih nas, ne samo Hrvata nego i drugih dvaju naroda te sudbinu i budućnost same BiH. Sama važnost i težina koju imaju ovi izbori trebale bi biti dovoljan poticaj za svakoga s pravom glasa te je sam izlazak na izbore 2. listopada odgovornost svih nas i svakoga pojedinca. Sigurna sam da imamo dovoljno snage i da ćemo ostvariti odličan rezultat. Hrvatski narod pokazat će svoju odgovornost, svoju snagu i svoje zajedništvo te izborom legitimnih političkih predstavnika na svim razinama nastaviti ustrajnu borbu za ostvarenje ustavne jednakopravnosti hrvatskoga s druga dva naroda. Jedino uz uvažavanje i poštivanje različitosti i prava svakog od konstitutivnih naroda možemo stvoriti funkcionalnu i održivu zajedničku nam domovinu Bosnu i Hercegovinu. Uvjerena sam da Hrvatski narodni sabor i HDZ BiH vode ispravnu i pravednu politiku koja će biti prepoznata u obliku potpore svim našim kandidatima, a onda nam slijedi borba za pravedniji Izborni zakon i sami položaj našeg naroda u našoj domovini BiH”.
Kakve su posljedice eventualnog izbornog inženjeringa, odnosno izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda primarno glasovima pripadnika drugih naroda?
“Nesagledive. Zbog neizmijenjenih izbornih pravila i svoje brojnosti u FBiH, koja nam je zajednička izborna jedinica, Bošnjaci opet mogu izabrati Hrvatima predstavnika u Predsjedništvo BiH, kao što su to već tri puta i učinili. Nedopustivo je da Hrvati biraju jedno, a dobiju nešto sasvim drugo. Eventualni izborni inženjering i nametanje političkih predstavnika Hrvatima doveli bi Bosnu i Hercegovinu u bezizlaznu i lošu situaciju te dodatno unazadili odnose i povjerenje među narodima. Nametanje i biranje predstavnika drugima pokazalo je svoje rezultate u prošlom razdoblju, kada su se politička situacija i funkcioniranje svih institucija zakomplicirali do te mjere da su dovedene u pitanje opstojnost i europska budućnost BiH. Institucija legitimnog predstavljanja mora se uvažavati. U proteklom razdoblju hrvatski pregovarački tim ponudio je niz konkretnih prijedloga za izmjene i dopune Izbornog zakona i ograničene izmjene Ustava BiH, a svi su ti prijedlozi u potpunosti bili usklađeni s presudama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. U BiH se moramo pridržavati onoga što je pravno nasljeđe i okosnica našeg Ustava. Nastavit ćemo se dosljedno zalagati za izvorna ustavna načela postignuta i ostvarena u Washingtonskom i Daytonskom mirovnom sporazumu koji su utvrdili Hrvati, Bošnjaci i Srbi kao konstitutivni narodi i drugi građani. Odlučno ćemo se suprotstaviti svim inicijativama koje budu išle u smjeru dekonstituiranja hrvatskoga naroda u BiH. Želim vjerovati da do takvih inicijativa ipak neće doći.
Što poručujete onima koji kažu da je važno imati odnos 2:1 u državnom Predsjedništvu?
“Predsjedništvo BiH treba, prije svega, imati odnos 3:0 za Bosnu i Hercegovinu. Znači, svaki član Predsjedništva treba djelovati u korist BiH i njezinih naroda. Tek ćemo tada imati dobro posloženu vanjsku i unutarnju politiku bez preglasavanja i nametanja. Mislim da nekakva priča o dva protiv jednog zapravo služi samo u svrhu zastrašivanja i animiranja Bošnjaka da ponovno glasuju za predstavnika drugoga naroda. U Predsjedništvu BiH, kao kolektivnom tijelu izvršne vlasti, moraju sjediti legitimni predstavnici svakog od konstitutivnih naroda koji će onda konstruktivnim dijalogom i razumijevanjem djelovati u skladu sa svojim ovlastima na korist svih koji žive u BiH”.
Što će biti vaš prvi potez ako budete izabrani za članicu Predsjedništva BiH?
“Prvi, ali i svaki idući potez bit će borba za pravedniju, sigurniju, napredniju te europsku Bosnu i Hercegovinu, državu triju konstitutivnih naroda i svih drugih koji u njoj žive. Previše smo vremena izgubili te moramo odmah krenuti s konkretnim potezima i radom kako bismo za sve iduće generacije u BiH osigurali bolje sutra. U programu HDZ-a BiH detaljno smo iznijeli svoje viđenje situacije te konkretne korake koje se spremamo poduzeti u cilju rješenja svakog od problema i izazova s kojima smo trenutačno suočeni”.
Kojim pitanjima ili problemima će se morati primarno baviti Predsjedništvo BiH u novom mandatu?
“Predsjedništvo BiH, kao kolektivno tijelo vlasti, po Ustavu ima svoje ovlasti i nadležnosti kojima se aktivnije i odgovornije treba baviti. Mnogo je otvorenih pitanja na međunarodnom planu kroz vođenje vanjske politike. Mislim da se tu u posljednje vrijeme zakazalo jer su međunarodni položaj i percepcija prema BiH iznimno nepovoljni. Također, ozbiljan posao čeka nas na poboljšanju spremnosti i općenito stanja u našim Oružanim snagama, kao i uvjeta u kojima ti ljudi rade. No ponajprije se članovi Predsjedništva BiH trebaju baviti pomirenjem i izgradnjom povjerenja među narodima, koordiniranjem suradnje među entitetima i svim razinama vlasti te biti pokretač pozitivnih promjena u društvu i državi. U Predsjedništvu BiH potreban je dijalog i razumijevanje kojima bi se došlo do usuglašenih stavova koji bi onda bili službeni stavovi”.
Slažete li se s ocjenama da je sadašnji saziv Predsjedništva BiH najlošiji do sada, što se argumentira i brojem zajedničkih odluka, ali i gotovo potpunim izostankom vanjskopolitičkog djelovanja, kako u bilateralnim tako i u multilateralnim odnosima BiH?
“Uzimajući u obzir činjenicu da jedan cijeli narod nije zastupljen u kolektivnom tijelu izvršne vlasti, nije ni bilo za očekivati da će to tijelo funkcionirati i raditi, prije svega, u interesu BiH. Suradnja sa susjednim zemljama u drugom je planu te se nisu ni održavali značajniji susreti i dijalog sa susjedima. Mnogo je više trebalo raditi na strateškom cilju BiH, a to je svakako punopravno članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu. O političkim porukama i sjednicama neću ni govoriti jer je sve ponekad nalikovalo na populistički igrokaz s jasnim ciljem dodvoravanja svom biračkom tijelu. Prečesto smo imali iznošenje vlastitih neusuglašenih stavova kao službenog stava BiH, što nikako ne doprinosi povjerenju i funkcioniranju institucije”.
Odnosi sa susjednim zemljama su na iznimno niskoj razini. Kako ih popraviti?
“Doista nikada nismo imali ovako loše odnose sa susjedima, gdje se na ratnohuškačkoj retorici i mržnji prema susjedima grade kampanje i skupljaju politički bodovi. Nikada se premijerima i predsjednicima susjednih zemalja nisu upućivale takve poruke i nazivi koji kao da su izišli iz rječnika uličnih nasilnika, a ne predstavnika jedne zemlje. Suradnja i odnosi sa susjednim zemljama moraju se jačati i unaprjeđivati na svim poljima, osobito ekonomije. No nemoguće je jačati suradnju bez dijaloga, bez sastanaka jednih s drugima i bilateralnih posjeta. Zatvaranje prema susjednim zemljama ujedno je zatvaranje i prema Europi, što nas pak stavlja u položaj izolacionizma i postajemo praktički crna točka jugoistočne Europe, isključeni iz svih ekonomskih, energetskih, infrastrukturnih i turističkih tijekova. Što prije je nužno popraviti odnose i otvoriti BiH stranim ulaganjima i svim navedenim tijekovima. Sigurna, napredna, ekonomski i politički jaka i stabilna BiH moguća je jedino uz legitimno izabrane predstavnike svakog od triju konstitutivnih naroda koji čine BiH zajedno sa svim drugima koji u njoj žive”.
Što biste poručili Hrvaticama i Hrvatima, ali i svim drugim stanovnicima BiH pred ove izbore?
“Tijekom čitave kampanje u svim sam razgovorima isticala svjesnost o preuzetoj odgovornosti prihvaćajući zajedničku kandidaturu HNS-a BiH za mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Odgovorno i profesionalno ću raditi za dobrobit svih u Bosni i Hercegovini s jasnim stavom da sam predstavnica hrvatskoga naroda u BiH. Država smo s kompleksnom pravosudnom strukturom, reforme su spor i dugotrajan proces i stoga su nam prijeko potrebni otvoreni razgovori i kompromis. Kako bismo uopće došli u poziciju činjenja svega navedenoga, nužno je pokazati svoju odgovornost za budućnost i izići na izbore 2. listopada te izabrati svoje legitimne političke predstavnike kako bi Hrvati bili neizostavan čimbenik u odlučivanju o tome u kakvoj zemlji želimo živjeti i kojim smjerom želimo ići. Iziđite na izbore u nedjelju, 2. listopada, te zajedništvom i ustrajnošću krenimo u bolje sutra”.
BiH
Stanivuković o pozivu Dodika: Mi gledamo u naš Beograd, pitat ćemo maticu Srbiju

“Dobili smo poziv, informisani smo o tome, upućen je meni kao predsjedniku PDP-a. Prisjetimo se i da sam prije tri dana dobio poziv i kao gradonačelnik. Odazvao sam se u Vladu jer smatram da su razgovor i dijalog uvijek put da nešto čujete, možda neke nove informacije, neka nova saznanja, da čujete i neke stavove koje možda i ne dijelite. I da došao sam u zgradu Vlade na poziv predsjednika. Ovaj poziv shvatam kao predsjednik jedne političke organizacije, a to je jedan drugi poziv. S obzirom da je poziv uslijedio prije sat, dva, tri , moja dužnost kao predsjednika stranke je da obavim konsultacije sa svim svojim saradnicima i Predsjedništvom PDP-a, ali i šire konsultacije u okviru opozicionog bloka. Na bazi tih konsultacija mi ćemo donijeti odluku šta je najbolje i za RS, i naravno šta je najbolje i za događaje koji predstoje”, kazao je Stanivuković.
“Zaista jesmo zabrinuti, period je veoma neizvjestan, izazovan i narednim dani mogu da determinišu mnoge događaje i dane koji su pred nama da odrede zaista pravce našeg naroda i nacije na ovim prostorima. Zato to shvatamo ozbiljno. Čak u ovim danima sam imao i imam intenzivno komunikaciju sa našom maticom Srbijom, jer je veoma važan stav Srbije po svim ovim pitanjima. Mi gledamo u naš Beograd, gledamo u zvanične stavove Srbije koja je na kraju potpisnica i garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, tako da i ti stavovi i pogledi su nam važni”, dodao je predsjednik PDP-a.
“Bez obzira koliko se politički razlikovali, ali ima tema gdje prosto moramo biti kao jedno i jedinstveni. Tako da ću kao predsjednik PDP-a obaviti konsultacije unutra samog PDP-a, unutar opozicionog bloka, ali i držati intenzivne kontakte i komunikaciju sa maticom Srbijom vjerujući da je u ovom trenutku najbolje da bude opšti nacionalni konsenzus, svesrpski konsenzus, svih Srba u RS, Srbiji, šta bude konsenzus vega toga ja ću biti samo jedan u nizu patriota koji će da takav stav i poštuje i zauzme. Shodno tome, dajte vrijeme da danas i sutra obavimo više razgovora na upravo više nivao, lokalni, republički, pa i nivo matice naše i da pokušamo pronaći najbolji odgovor gdje jasno kažemo da mir i stabilnost nema alternativu. Uzavrela glava i vruća glava, mislim ne mogu da budu nešto što će dati prioritet. Ili kao što imate onu poslovicu koja divno kaže da “Srcu ne smije biti mjesto u glavi”. Politika i procesi nisu jedan dan, iako taj jedan dan može djelovati kao konačan, ipak poslije tog dana svane. Moramo gledati šta slijedi iza toga i nakon toga, 10 i 20 godina koji su pred nama. I neki ljudi kojima se danas sude, prije 20 godina su pravili greške prema nekim ljudima kojima se tada sudilo, ali to ne može biti alibi da danas ja kažem, neko je pravio greške, pa evo idem i ja da pravim. Institucije moramo čuvati, svaku. Ona institucija koja se zove mjesna zajednica Gornja i Donja Piskavica, ni nju ne damo! Ni tu nadležnost da prenesu”, zaključio je Stanivuković.
BiH
Dodik: Zatražit ćemo od Srbije da uđemo u konfederalni odnos. Granice se znaju, oko toga se ne mora više ratovati

Milorad Dodik ne prestaje radikalizirati situaciju uoči izricanja presude u proces protiv njega, koje je zakazano za srijedu.
Dodik je dao intervju za Blic TV u kojem je govorio o svemu, a najavio je da će tražiti da se entitet RS spoji sa Srbijom.
Prvo je rekao da će čekati nekoliko mjeseci a onda proglasiti da je Dejtonski sporazum propao. Po njemu to znači vraćanje na ‘nezavisnu RS’.
On je naveo da će na sjednici Narodne skupštine Srpske, na čijem je dnevnom redu zaštita Ustava, tražiti da se situacija i politički sistem prilagode Ustavu BiH.
“Mi znamo da je to nemoguće uraditi jednokratno, već ćemo ostaviti par mjeseci, a ako to ne budu željeli, onda ćemo proglasiti da je propao dejtonski proces, koji se svakako propao, jer politička i institucionalna praksa nije ustavna”, rekao je Dodik.
Ako BiH nije dejtonska, kaže Dodik, onda ‘ćemo mi tražiti ono što smo unijeli u BiH, a to je nezavisna Republika Srpska’.
“Možda neće trebati ni referendum. Zatražit ćemo od Srbije da uđemo u federalni-konfederalni odnos, monetarnu uniju. Granice su i sada slobodne, a umjesto na Drini bit će entitetske granice. Niko neće zabraniti muslimanima da putuju, da prolaze”, rekao je Dodik.
On je ukazao da su ‘međuentitetske granice u Dejtonu’ uspostavljene da ne mora više da se ratuje, te dodao da proces ide ka tome da će jednog dana osvanuti priča – ili ima BiH ili nema.
“BiH nema ako mi ne učestvujemo u institucijama. Nema je ako mi donesemo odluku neke druge vrste. Mi smatramo da BiH isključivo može biti kapacitirana u skladu sa Ustavom. U suprotnom, mi smo protiv te BiH, a kada to kažem onda me optužuju za secesiju”, rekao je Dodik.
BiH
Dodik: “Srpska će od srijede da živi svoj miran život…Zato meni sude tri sudije muslimana, tužilac je musliman…”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da očuvanje i jačanje Ustava BiH daje šansu BiH da živi.
Dodik je naveo da će Srpska do srijede, 26. februara za kada mu je u Sudu BiH zakazano izricanje presude, i od srijede živjeti svoj miran život, a da će se politički procesi odvijati u institucijama i kroz javni narativ.
On je naveo da će jedina tačka na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske iduće sedmice biti da se očuva i ojača Ustav BiH kao pažljivo balansirani i strukturisani dokument koji daje šansu BiH da živi.
Dodik je naglasio da je svaka presuda protiv njega problematična sa stanovišta da je stranac nametnuo odluku, da je riječ o čovjeku koji nije legalno izabran, te naglasio da ne može niko da mijenja zakone odlukama i da je jedino zakonodavno tijelo u BiH je Parlamentarna skupština.
Predsjednik Srpske ističe da njemu sude za krivično djelo koje ne postoji u zakonu i da je jasno da se protiv njega vodi politički proces.
„Tvrditi da odlukama pojedinca možete da mijenjate zakone Parlamentarne skupštine BiH više je udarac na BiH nego na Milorada Dodika“, rekao je Dodik za TV “Blic”.
Dodik je napomenuo da nigdje u svijetu ne postoji da stranac svojom odlukom mijenja zakon, dodajući da to čak ne može da uradi ni parlament dok se ne prođe određena procedura.
„Suština je da je Šmit donio odluku da će njegova odluka biti sastaviti dio zakonodavstva, što su muslimani prihvatili. Zato meni sude tri sudije muslimana, tužilac je musliman, jer oni to prihvataju, podanički mentalitet o tome govori“, naveo je Dodik.
Predsjednik Srpske je istakao da Bošnjaci žele unitarnu državu i da je ovaj proces protiv njega počeo od američkog ambasadora Majkla Marfija i ostalih iz stare američke administracije kojih više nema.
On je napomenuo da je Republika Srpska strana u Dejtonskom sporazumu, uz Federaciju BiH i da je za dva entiteta ostavljeno pravo da dogovaraju dopune tog sporazuma, a da se sada želi poništiti pravo Srpske da je strana, jer Bošnjaci žele unitarnu BiH.
Pozvaću opoziciju da razgovaramo
“Pozvaću opoziciju da razgovaramo, ako žele neka dođu, ako ne žele neću im zamjeriti”, istakao je za RTRS Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
„Za razliku od njih ja nikoga ne mrzim. Jedini relevantan momenat u kome gubite ili prikupljate snage su izbori. Mi smo pokazali na nedavnim lokalnim izborima da imamo snagu i podršku naroda. To ima i opozicija, i oni se i zovu opozicija zato što nemaju većinu. U tome pogledu postoji razlika između nas. Pokušavam da ostanem u službi dugoročnog nacionalnog interesa“, istakao je Dodik.
Podvukao je da i bez opozicije ima potpunu većinu, javnost, kao i prijatelje sa kojima se konsultuje oko mnogih pitanja.
„Imamo i potpuno drugačiju poziciju kada je u pitanju odnos SAD prema nama sa novom administracijom. Pozivam ih da dođu, ali poslije 12 časova u ponedjeljak taj razgovor više neće imati smisla, jer dolazi nam u posjetu bivši gradonačelnik Njujorka Rudolf Đulijani i još mnogo toga, ali otom -potom“, dodao je Dodik.
Dodik je podvukao da lično ne očekuje da ća ga opozicija podržati, ali da je spreman za dijalog.
„Lično ne očekujem da me podrže, jer oni nisu podržali ni svog predsjednika Radovana Karadžića. Kada sam išao na svjedočenje u Hag, Karadžić je bukvalno zaplakao kako su ga izdali svi njegovi najbliži saradnici i niko iz SDS-a nije ni išao tamo, svi su pobjegli od njega. Čak ga je tadašnja garnitura izbacila iz stranke. Zašto bi ja onda očekivao da stanu uz mene“, naglasio je Dodik.
Dodik je poručio da razumijem metode opozicije Srpske u kojima mimo političkih kriterijum osuđuju njega i njegovu porodicu.
„Međutim danas vidim da su kretanja daleko opasnija za Srbe ovdje. Za mene je primarno da se borim za srpski nacionalni identitet i njegovo biće. Ali ja nisam čovjek koji bi ugrozio i jednog Bošnjaka ili Hrvata koji žive ovdje. Odnos Banjaluka – Sarajevo nije u pitanju moj lični odnos prema Bošnjacima. To je politički odnos, oni imaju svoje, mi svoje stavove“, rekao je Dodik.
Dodik je podvukao da je Dejtonski sporazum potpuno urušen.
„Ostalo je još samo da se sruši pitanje pariteta u odlučivanju i sve je gotovo. Nametnuta je vojska, dat im je Sud i Tužilaštvo koje nisu imali, fiskalne nadležnosti putem Uprave za indirektne poreze. BiH propisuje stope PDV i nameće nam ih ovdje. SIPA, OBA, Granična služba nisu predviđene Dejtonskim sporazumom. Sve su te stvari koje su nam otete iz naše nadležnosti. Mi smo prvih godina to veoma uspješno radili. Pedi Ešdaun je nametnuo zakon u kome kaže da BiH donosi ustav tako što se prvo iz indirektnih poreza izuzima dio sredstava, a ono što ostane dijeli se entitetima vjerujući da će napraviti ekspanziju u rastu tog budžeta i razvlastiti entitete. Naravno to se nije desilo, potpuno pogrešan koncept“, istakao je Dodik.
BiH
Dodikove prijetnje nisu nimalo bezazlene, sve podsjeća na 1992. godinu

Milorad Dodik, predsjednik entiteta RS i SNSD-a u velikom je strahu od presude Suda BiH najavljene za narednu sedmicu, a nakon okončanog sudskog procesa koji se protiv njega godinu dana vodio zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Zbog procesa koji je vođen isključivo protiv njega kao pojedinca i odgovorne osobe koja je potpisivala ukaze o proglašenju zakona koje je visoki predstavnik prije toga poništio i koji su se odnosili na neobjavljivanje presuda Ustavnog suda BiH u RS i neobjavljivanje odluka visokog predstavnika u RS, sada suočen s eventualnim posljedicama isključivo njegovog čina, Dodik je spreman uvući čitav entitet, ali i državu u krizu i haos samo kako bi spasio sebe, svoju poziciju i sačuvao moć.
Iz „arsenala“ brojnih prijetnji Dodik je povukao i onu da će Narodna skupština RS sve zaključke od 2010. godine naovamo pretočiti u zakone.
Otvorene prijetnje
Brojne od tih zaključaka je Ustavni sud BiH ranije već proglasio neustavnim i stavio van snage, a one donesene krajem 2024. godine poništio je visoki predstavnik Christian Schmidt.
Dodik sada ponovo najavljuje da će NSRS preispitati svoju odluku o učešću u reformi Oružanih snaga BiH, odnosno najavljuje organizovanje vojske RS, te prijeti da će zabraniti rad Suda i Tužilaštva BiH na prostoru Republike Srpske.
Zaključci, koje je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa manjim koalicionim partnerima usvajao u NSRS uglavnom bez glasova većih opozicionih stranaka i to Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP) odnosili su se na izlazak zvaničnika iz tog entiteta iz državnog pravosuđa, indirektnih poreza, sigurnosti i odbrane, te su predviđali formiranje entitetskih agencija.
Narodna skupština RS usvojila je u decembru 2021. godine niz zaključaka kojima je bilo predviđeno donošenje zakona o uspostavljanju vojske RS, visokog sudskog i tužilačkog vijeća RS, kao i entitetske uprave za indirektno oporezivanje.
Sudeći prema Dodikovoj najavi NSRS bi trebala „oživjeti“ i neustavni zaključak o graničnoj liniji između dva entiteta u BiH i pretočiti ga u zakon.
Nema sumnje da će vladajuća većina u NSRS, kao i dosada „slijepo“ slijediti Dodikove upute i da će slučaju osuđujuće presude njihovom šefu, pokušati ga spasiti radikalnim potezima i štiteći i sebe i njega kriti se iza kolektivne odgovornosti.
Ugrožavanje mira
Dodikove najave su veoma opasne i evidentno je da on do naredne srijede želi što više „zapaliti“ atmosferu i huškačkom retorikom dizati tenzije do usijanja.
U zemlji u kojoj se skoro 30 godina nakon rata priča o ratu i u kojem je mir „na staklenim nogama“ Dodikovi potezi su velika prijetnja i miru i sigurnosti i stabilnosti.
Posebno se to odnosi na eventualni poziv koji bi kadrovima SNSD-a u oružanim snagama BiH, ili policijskim agencijama poput SIPA-e, Granične policije, Obavještajno-sigurnosne agencije, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela uputio Dodik.
Jer, od čovjeka koji prijeti i državi i njenim institucijama, a i građanima svašta se može očekivati, pa i da izda naredbe svojim kadrovima u Oružanim snagama i policijskim agencijama štetne i opasne po državu i njene građane i u konačnici po mir.
Sve podsjeća na devedesete
Dodik je već unio pometnju i nemir svojim prijetnjama, a sada je pitanje da li su njegovi kadrovi na pozicijama na državnom nivou, naročito oni u sigurnosnom sektoru spremni da se odupru njegovim opasnim pozivima ili već čekaju da spremno izvrše ili možda već izvršavaju neku njegovu naredbu koja ne može biti na dobrobit većine građana ove zemlje, naročito onih u FBiH?
U ovom trenutku građani, naročito oni s iskustvom žrtve agresije s početka devedesetih godina prošlog stoljeća, s pravom se pitaju jesu li institucije spremne da ih zaštite i od potencijalnih agresivnijih napada u režiji Milorada Dodika i njegovih sljedbenika i pristalica, piše Raport.
Jer, ko god je doživio i preživio rane devedesete i početak agresije na BiH, ne može se oteti utisku da ovi februarski dani podsjećaju na one u februaru 1992. godine, nakon kojih znamo šta je uslijedilo.
BiH
NATO o Dodikovim “radikalnim odlukama” ako bude osuđen: Nećemo dozvoliti ugrožavanje mira

U odgovoru na upit Klix.ba su najprije naveli da podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine te su napomenuli da je sigurnost Bosne i Hercegovine važna za region, Evropu i NATO. Uvjeravaju da neće dozvoliti ugrožavanje mira.
“Nećemo dozvoliti da nastane sigurnosni vakuum ili da se ugrozi teško stečeni mir. NATO ostaje posvećen partnerstvu s Bosnom i Hercegovinom. Podržavamo misiju Althea koju Evropska unija provodi u okviru aranžmana Berlin Plus. Produbljujemo naš politički dijalog i praktičnu saradnju sa zemljom, i kroz NATO-ovo sjedište u Sarajevu i nedavno uspostavljenu ćeliju za podršku političkom djelovanju. Podržavamo reformske napore, uključujući Paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta”, poručili su.
U NATO-u očekuju od političara u Bosni i Hercegovini da rade svoj dio posla.
“Prijetnje secesijom, unutrašnji politički sukobi, retrogradne i nacionalističke ideje narušavaju teško stečenu stabilnost ove države. One su destabilizirajuće i opasne. Od vitalnog značaja je da svi politički lideri u Bosni i Hercegovini ulože istinski napor u provođenju reformi, na dobrobit svih građana, i doprinosu pomirenju, trajnom miru i dobrosusjedskim odnosima. Ovo je ključno za sigurnost Bosne i Hercegovine i regionalnu stabilnost”, dodaju.
Podsjećamo, prvostepena presuda Dodiku i v. d. direktora Službenog glasnika RS-a Milošu Lukiću bit će izrečena 26. februara u 13 sati. Dodik je najavio dvodnevni miting u Banjoj Luci te mogućnost ponovnog formiranja vojske RS-a ako bude proglašen krivim.
BiH
Kovačević: “Državu čini teritorija, narod i narodna vlast. RS sve to ima”

“Sve je u skladu sa Ustavom BiH i Dejtonskim sporazumom”, rekao je Kovačević i dodao da se čeka trenutak za usvajanje novog Ustava.
On je pozvao sve građane Republike Srpske da dođu na narodni miting u utorak, 25. februara, sa kojeg će biti poručeno, kako navodi, “da niko ne može suditi Republici Srpskoj, koja će da odbrani svoja prava i sve vrati u okvire ustavnog poretka”.
“RS će imati jasan odgovor koji će biti radikalan. Ranije smo rekli da postoji opcija A i B, a ova druga je radikalna. Ovdje je riječ o tome da se sudi predsjedniku RS jer je izvršavao obaveze na koje Ustav obavezuje. On po Ustavu RS izražava državno jedinstvo RS. Kada sudite nekome ko izražava državno jedinstvo, samo zbog toga što je radio nešto na šta ga Ustav obavezuje, onda je jasno da sudite svim građanima”, tvrdi Kovačević u izjavi za RTRS.
On također smatra, iako po struci nije pravnik, da se na taj način sudi pravu građana RS-a da biraju i da je to jasan signal da je ovo prvi korak ka tome da RS u potpunosti nestane.
“Građani treba da shvate da ovdje nije riječ ni o kakvim strankama, pojedincima, već o našem pravu da postojimo i sami donosimo odluke o svojoj sudbini i odluke na koje na osnovu Ustava imamo pravo”, rekao je Kovačević, koji je delegat iz reda srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
On je naglasio da građani RS jasno, jedinstveno i nedvosmisleno stoje uz rukovodstvo RS-a, no to nije tačno, s obzirom da postoje mnogi koji se protive okupljanju i ne planiraju doći na isto.
“Državu čini teritorija, narod i narodna vlast koja ima legitimitet. Republika Srpska sve to ima, zato se toliko snažno bore protiv RS i svih prava koja su joj zagarantovana. Pitaju nas ovih dana šta će to da bude odgovor Republike Srpske, a naš odgovor je jednostavan – Ustav BiH, Ustav Republike Srpske i Dejtonski sporazum”, poručio je Kovačević.
-
Cazinprije 6 dana
Teška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
-
Cazinprije 6 dana
Cazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
-
BiHprije 6 dana
Stevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 dana
VIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
-
BiHprije 6 dana
Uhapšen monstrum Emir Selimović koji je u Kalesiji ubio suprugu i sina
-
BiHprije 6 dana
Ubica iz Kalesije navodio na sumnju da je počinio suicid pa se krio u napuštenoj kući
You must be logged in to post a comment Login