Tokom godina slučajevi osoba koje su sa lažnim diplomama došle na pozicije bili su nebrojeni. Također je bilo na desetine poduzetih akcija, pretresa visokoškolskih ustanova i istražnih radnji. Tri takve najveće afere su Pero koje vodi Tužilaštvo USK, te Klaster i Index u nadležnosti Tužilaštva BiH.

Jedino je u slučaju Pero, za sada, došlo do optužnice i suđenja Admiru Hadžipašiću i Goranu Laloviću, koje Tužilaštvo naziva organizatorima kriminalne grupe, kao i dekanu Visoke međunarodne škole Cazin Senadu Haurdiću, te Refiku Ćatiću i Snežani Kočić kao referentima studentske službe.

PROMETEJ, SPECIJALNO UČILIŠTE

Snežana Kočić je na nekoliko posljednjih ročišta odlučila potvrditi navode Tužilaštva, prolazeći sa njima iz dana u dan kroz 148 diploma, pokazujući kako su se krivotvorili ispiti i sva potrebna dokumentacija.

Pokazujući diplome, došla je i do diplome Admira Hadžipašića, po kojoj je on za mjesec dana postao inžinjer saobraćaja, krivotvoreći oko 30 potrebnih stručnih ispita. Hadžipašić je kao suosnivač i vlasnik Visoke međunarodne škole Cazin “završio” fakultet u svojoj ustanovi, da bi u istoj mogao formalno potpisivati predmete iz date oblasti.

Hadžipašić je Kočićevoj potom naredio da napravi istu diplomu i za sestru njegove supruge. Sve što je referentica Snežana Kočić nezakonito činila, bilo je po naredbi Hadžipašića ili Gorana Lalovića koji ju je zaposlio u školi. Lalović je, inače, nekoliko godina poslije privođen u svojstvu osumnjičenog i tokom akcije Klaster.

Njen branilac predložio je da Kočićeva da iskaz kao svjedok u svom vlastitom predmetu, što je Sud prihvatio. Na početku svog iskaza je kazala da ima bebu i da će se braniti samo istinom.

Visoka međunarodna škola Cazin vlasnika Admira Hadžipašića/RSE

Ona je spomenula da ju je Goran Lalović vodio na edukaciju iz krivotvorenja diploma u škole Prometej Banjaluka i Brčko, gdje je podučena kako se “unazad” hronološki vraćaju ispiti i semestri, odnosno kako se dolazi do krivotvorene diplome.

Kasnije, zavisno ko bi našao “kandidata”, Hadžipašić ili Lalović, nazvali bi je da “riješi” matične listove, prijave za ispite, semestre, pa na kraju do diploma koje je potpisivao dekan. U dva navrata je, po naredbi Gorana Lalovića, morala uništavati duplikat od matične knjige, od čega je jednu zapalila na livadi iza svoje porodične kuće.

Spomenula je da je Goran Lalović također imao “Info centar”, svoju agenciju u Istočnom Sarajevu, sa čijim je uposlenicima svakodnevno komunicirala. Po Lalovićevom naređenju djevojke iz Info centra su masovno proizvodile seminarske i diplomske radove koje su kasnije koristili. Predočeni su i mejlovi iz tih komunikacija. Većina tih radova je copy-paste, ali bi oni ostajali u dosjeima.

NEDOSTUPAN ITALIJAN

Ono što se nije moglo nikako sakriti, jeste činjenica da su kandidati dostavljali rodne listove i uvjerenja o državljanstvu mnogo mlađeg datuma. U normalnim okolnostima priložena dokumentacija bi bila približna datumu upisa, međutim uvjerenja izdata nekoliko godina nakon tog datuma bila bi priložena jer nisu imali mogućnosti da dođu do retroaktivnog uvjerenja kojeg je teže krivotvoriti.

/ Emina Mutevelić

Advertisement

 Emina Mutevelić/

Jednog dana su se među kandidatima pojavili i prikriveni istražitelji SIPA-e. Ne znajući o kome se radi, Snežana Kočić je dobila od Hadžipašića naredbu da završi diplomu u roku od mjesec dana. U Sudu je predočen i snimak razgovora Hadžipašića sa prikrivenim istražiteljem, kojem je, misleći da se radi o još jednom “kandidatu”, srdačno predložio da barem jednom dođe da vidi gdje je Cazin, gdje mu je diploma kupljena.

U nastavku suđenja u Bihaću odbrana osumnjičenih priprema se da ispita svjedokinju Snežanu Kočić. Za druge slične predmete u BiH koji su otvarani nakon ovoga, još uvijek se čekaju tužilačke odluke.

– U svezi akcije “Index” koja se odnosi na Internacionalni univerzitet Goražde, u predmetu ima više osumnjičenih, pravnih i fizičkih osoba, kao i državljanin Italije koji je nedostupan. U predmetu je bio predložen pritvor za pet osumnjičenih osoba, ali je Sud BiH odredio mjere zabrane koje su na snazi. Istraga je u tijeku, provodi se više istražnih radnji uključujući i zahtjeve za međunarodnu pravnu pomoć, kazao nam je portparol državnog Tužilaštva Boris Grubešić.

Kada bude donesena tužiteljska odluka, javnost će, kaže, biti informirana.

– U predmetu “Klaster” bio je predložen pritvor za pet osumnjičenih, ali je Sud BiH odredio mjere zabrane. Izuzetno obimna i kompleksna istraga je u završnoj je fazi i uskoro se može očekivati tužiteljska odluka, koja će, ukoliko se okolnosti značajno ne promijene, rezultirati optužnicom protiv više od 20 fizičkih i pravnih osoba, kaže Grubešić.

U Cazinu i Goraždu sporne škole su zatvorene odlukama nadležnih ministarstava obrazovanja, ali škole pod istragom a koje su u RS i dalje rade. Ljubinko Đurić, projekt koordinator CCI u kampanji neformalne grupe studenata “Akreditovane visokoškolske ustanove – priznate diplome” kaže da ne mogu biti zadovoljni odgovorima nadležnih.

USAMLJENI BORCI

– Agencija za visoko obrazovanje RS bila je zaustavila proces akreditovanja za ustanove obuhvaćene u aferi Klaster, a zatim su na osnovu odgovora koje su dobili iz Tužilaštva BiH gdje kažu “da se ne sprovodi istraga”, akreditovanje nastavili i završili. Time su ih, praktično, amnestirali, kazao nam je Đurić.

Pravosudni predmeti o proizvodnji lažnih diploma jesu obimni, pa se zato i sporo odvijaju, svjestan je Đurić, ali istovremeno postoji bojazan da se neće mnogo moći učiniti kada su hiljade ljudi sa lažnim diplomama zaposleni u sistemu, uključujući i institucije koje se trebaju boriti protiv toga.

Profesor pravnog fakulteta u Bihaću Genc Trnavci smatra da će na kraju država BiH ipak dobiti bitku protiv ovog karcinoma koje izjeda društvo.

– Moguće je da će u ovim predmetima pravosudni organi ishodovati osuđujuće presude, ukoliko su optuženici krivi. Međutim, pojedinačnim i izoliranim rješavanjem ovih predmeta neće se trajno riješiti problem sticanja, imenovanja i zapošljavanja na temelju lažnih diploma u Bosni i Hercegovini, što je glavna prepreka u izgradnji društva znanja u našoj zemlji, kaže prof. Trnavci.

– Trenutno, vidljivo je da pojedinci, čak i nositelji pravosudnih funkcija, koji se usude boriti protiv ove pošasti, stradaju usljed orkestriranog, pravosudnog, medijskog i svakog drugog progona, dok to njihove kolege nijemo i bešćutno posmatraju. Dio rješenja bi moglo biti, između ostalog, i jačanje ustanova i mehanizama za akreditaciju i licenciranje visokoškolskih ustanova, kao i sveobuhvatna reforma pravosuđa, tijela za gonjenje i inspekcijskih tijela, kazao nam je profesor Trnavci.

Ipak, to se neće desiti, smatra on, sve dok se ne stvori politička volja u društvu koje je trenutno zarobljeno u raljama korupcije i negativne selekcije, a jezik političke komunikacije svodi se na manipulaciju nacionalističkim emocijama i strahom.

Tekst je rezultat saradnje Oslobođenja i portala Capital.ba