Connect with us

USK

Lipovača: “Kad god je BiH ugrožena, prijeti joj se ‘smrću’ tada se pojavljuje Stranka za BiH

Published

on

Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) svoju predizbornu kampanju “Zajedno ZA jedno” nastavila je sinoć u Bihaću i Bužimu. Na skupovima su predstavljeni su kandidati za Skupštinu Unsko-sanskog kantona (USK), kao i za federalni i državni parlament.

Okupljenim građanima i simpatizerima obratili su se predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić, koji je i kandidat za Skupštinu Kantona Sarajevo, te Begija Smajić, kandidatkinja SBiH ispred Koalicije “Pokret za državu”.

Efendić je pozvao Krajišnike da se ujedine oko Stranke za BiH u pokretanju zemlje naprijed. Poručio je da svim građanima u zemlji pripada domovina, te da Stranka za BiH nudi rješenje za građansku BiH.

Semir Efendić

“Naša zemlja ne može funkcionisati dok ne budemo svi ‘Zajedno ZA jedno’. Mi u Stranci za BiH vjerujemo da su svi građani Bosne i Hercegovine bez obzira da li su to Bošnjaci, Srbi ili Hrvati politička nacija zemlje i da samo njima kao takvima pripada pravo da odlučuju o državi demokratskim putem. Dok to ne bude tako ova država neće moći da funkcioniše. Kad nas bude dovoljno neće nam trebati ni međunarodna zajednica, niti bilo ko. Ovo će biti zemlja u kojoj će se donijeti Ustav koji može da funkcioniše. Mi smo kao Stranka za BiH to ponudili kao odgovor na ovu dugogodišnju blokadu BiH. Jer, država mora profunkcionisati”, kazao je Efendić.

Predstavio je i ekonomski program stranke, kazavši da je ključ napretka Bosne i Hercegovine u razvoju.

“Ljepote Krajine neću se nikad nadgledati, a onda se načuditi što ljudi iz nje idu. Danas sigurno nema kraj BiH koji je više pogođen ekonomskom situacijom i odlaskom ljudi kao što je to Krajina. Veliki broj mladih ljudi na žalost odlučio je da ode, ali ne daleko. Idu blizu u Austriju, Švicarsku, Sloveniju, oko 200 kilometara vazdušne linije? Je li to mi ne možemo ovdje napraviti isto tako u zemlji, šta nam fali još? Najavljujemo neko bolje vrijeme za Stranku za BiH, ali i za Bosnu i Hercegovinu”, rekao je Efendić.

Kandidat Stranke za Bosnu i Hercegovinu za Parlamentarnu skupštinu BiH Hamdija Lipovača vjeruje da se s promjenama na političkoj sceni situacija u Bosni i Hercegovini može promijeniti.

“Kad god je BiH ugrožena, prijeti joj se ‘smrću’ tada se pojavljuje Stranka za BiH. Stranka koja hoće da vodi Bosnu i Hercegovinu mora i da liči na svoju zemlju. Stranka za BiH liči na svoju zemlju. Bosnu i Hercegovinu neće niko podijeliti, ona neće nestati. Živjet će u harmoniji, jer u njoj ima mjesta za sve”, kazao je Lipovača.

Poručio je daa Krajina ide za bolju, razvijeniju, jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu.

“General Nanić je uvijek išao za BiH. Kada idu tako Cazin, Bužim, Bihać, Sanski Most i drugi naši gradovi, tada stavljamo tačku na Dodikove gluposti, na Čovićev treći entitet i na Bakirovo prebrojavanje. Tada svi idemo za Bosnu i Hercegovinu. Oni žive na finasijkom nacinalizmu. Kada pitaju koga ćete podržati za člana Predsjedništva BiH, rekli smo da nećemo Izetbegovića. Ja ću da glasam za Željka Komšića”, rekao je Lipovača, te poručio da će Krajina da glasa za Komšića jer je on ZA Bosnu i Hercegovinu.

Osvrćući se na politiku Stranke za Bosnu i Hercegovinu Smajić je kazala da je ova stranka uvijek davala važnost ljudima, posebno povratnicima, Bošnjacima u manjem bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska. Izrazila zadovoljstvo širenjem stranke i obnovom stranke na prostoru USK.

“Mi smo u jednoj fazi kada je država BiH u teškom položaju i zato je jako bitno da budemo u onoj stranci koja ima svoje ciljeve, koja ima svoje programe koji će doprinijeti razvoju BiH ali i samom njenom funkcionisanju. Ta stranka je Stranka za Bosnu i Hercegovinu”, poručila je Smajić.

USK

Na području USK postavljeni najnapredniji radari, imaju optičko prepoznavanje znakova

Published

on

By

Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.

Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.

Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.

Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.

Nastavi čitati

USK

Incident tokom rutinske kontrole u Bihaću: Krijumčar migranta fizički napao policajca

Published

on

By

U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.

Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.

Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.

Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.

Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.

 

Nastavi čitati

USK

Selo u Krajini od burne historije do demografske pustoši: Nas u porodici ima 14, ovdje živi samo pet

Published

on

By

Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.

 

Starost stanovništva je 35 godina

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.

Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.

 

Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.

-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.

Migracija

Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.

– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.

Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.

-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.

Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.

FENA

Nastavi čitati

Najčitanije