Connect with us

Religija

Ljudski um je samo sredstvo za proučavanje i istraživanje, a nije kreator znanja

Published

on

Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Uzvišeni Allah, objavio je: ”Mi šaljemo vjetrove da oplođuju, a iz neba spuštamo kišu, pa vas njome napajamo – vi time ne možete raspolagati.” (El-Hidžr, 22.)

Ovo je jedan u nizu ajeta koji se obraća ljudskom umu s namjerom da ga uvjeri u postojanje Svemoćnog Stvoritelja. Stoga on sadrži mnogobrojne nadnaravnosti (mu'džize) od kojih su neke privukle posebnu pažnju ljudima iz vremena objavljivanja Kur'ana, a to je jezička i retorička nadnaravnost, jer su tadašnji Arapi bili vrsni poznavaoci arapskog jezika i svih njegovih finesa.

Naime, u ovoj suri, u samo jednoj riječi, sadržani su glagol, subjekt i (glagolski) objekat, a to je riječ: (فَأَسْقَيْنَاكُمُوهُ) – ”pa vas njome napajamo”. Ovo je inače najduža riječ u Kur'anu i ima jedanaest slova.

Advertisement

Jedno od jezičkih čuda u ovom ajetu je i to što se u ovom kontekstu koristi glagol ”eska” (أسقى) umjesto ”sekâ” (سقى), pa je rečeno (فَأَسْقَيْنَاكُمُوهُ), a nije (فسقيناكموه), jer se značenja ova dva oblika razlikuju, tako da izraz: eskâhu (اسقاه) znači: pripremiti nekome nešto da popije, a izraz: sekâhu (سقاه) znači: dao mu je da pije ono što je već pripremljeno.

Stoga se u Kur'anu, kada se spominje džennetsko piće, koristi oblik ”sekâ” (سقى), jer je džennetsko piće već pripremljeno za njegove stanovnike, shodno ajetu: ( وَسَقَاهُمْ رَبُّهُمْ شَرَابًا طَهُورًا ) – ”I daće im Gospodar njihov da piju čisto piće.” (El-Insan, 21.)

Zatim, ovaj ajet sadrži i naučnu nadnaravnost, koja cilja na umove kasnijih vremena, koji će ga razumjeti kada otkriju i shvate proces padanja kiše i kruženja vode u prirodi.

Tek u dvadesetom stoljeću ljudi su otkrili da su oblaci zapravo smrznute kapljice vodene pare koje lebde u atmosferi. Naučnici su, umjesto što su svo ovo vrijeme mislili da su oblaci kao magla, mogli skratiti trinaest stoljeća truda da su vjerovali u Allahovu Knjigu, koja spominje ovu činjenicu u suri En-Nur: ”Zar ne vidiš da Allah razgoni oblake, i onda ih spaja i jedne nad drugima gomila, pa ti vidiš kišu kako iz njih pada.” (En-Nur, 43.)

Advertisement

Nakon dugog truda, zaključili su da je proces padanja kiše isti kao što je objašnjeno u ovom i drugim ajetima, a to je da ove sićušne čestice ili kapljice ostaju da lebde na određenoj visini zahvaljujući ravnoteži između gustine koja ih podiže i zemljine gravitacije, tako da ne padaju na zemlju, niti se dižu izvan atmosfere. I ostaju tako sve dok ne dođu oplođujući vjetrovi, a onda se ove sićušne kapljice skupe, zgusnu i padnu.

Neki oholi naučnici, obmanuti ovim otkrićem, vjerovali su da će im poznavanje ovog procesa omogućiti da kontrolišu padavine, ali nisu znali da su za to potrebni vjetrovi sa specifičnim svojstvima. Kada su shvatili proces stvaranja vjetra, shvatili su da je nemoguće da ljudske sposobnosti, ma koliko bile napredne, stvore od tih vjetrova jedinstveni vazdušni front.

Neki su se opet oslanjali na vještačko stvaranje kiše širenjem vještačkog oprašivanja, kao što je srebrni jodid ili ispuštanje tečnog propana u oblak, ali taj proces nije bio ekonomičan, a takođe je zagadio atmosferu i narušio ekološku ravnotežu.

Jedno od pogrešnih uvjerenja u koje su ljudi dugo vjerovali je da postoje tzv. kišne godine i sušne godine, ali svoju grešku nisu primijetili sve dok naučnici nisu bili u stanju pratiti padavine i otkriti da zapravo ne prođe ni jedan dan bez kiše, i da je godišnja količina padavina na Zemlji konstantna, ali varira od jedne regije do druge.

Advertisement

Ovo je takođe bilo jedno od naučnih čuda, kao što je svemogući Allah rekao: ”Mi s neba s mjerom kišu spuštamo, i u zemlji je zadržavamo – a kadri smo da je i odvedemo.” (El-Mu'minun, 18.)

Abdullah ibn Abbas, radijallahu anhuma, prenosi hadis u kojem je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Ne postoji ni jedna godina sa manje kiše od druge, ali Uzvišeni Allah je usmjerava kako hoće.” (El-Bejheki, El-Hakim, El-Taberi, Ibn Ebi Hatim; šejh El-Albani je hadis ocijenio vjerodostojnim – sahih)

Međutim, najveće naučno čudo u ovom ajetu za nemoćne ljudske umove, koji vjeruju da je čovjek tvorac znanja, krije se u Allahovim riječima: ”Vi time ne možete raspolagati.” (مَا أَنتُمْ لَهُ بِخَازِنِينَ).

A to znači da nije u ljudskoj moći da obuzda i spriječi ovaj prirodni proces nastanka i padanja kiše. Ovo je nepobitan dokaz i potvrda da je izvor znanja Allah, a da je ljudski um samo sredstvo ili oruđe za proučavanje i istraživanje, a ne kreator znanja.

Advertisement

Svako naučno otkriće je samo korištenje i primjena nepromjenjivih univerzalnih zakona koje je čovjek otkrio, a on nije u stanju promijeniti nijedno svojstvo ili funkciju nijednog od tih zakona.

Naučnici su nedavno dokazali da je voda jedina supstanca koja se ne može zgušnjavati (komprimirati) i jedina supstanca koja se kreće između tri stanja: čvrstog, tekućeg i gasovitog bez ljudske intervencije, a njena količina se ne smanjuje niti iscrpljuje kao druge supstance.

Stoga, Allah nije ograničio pohranjivanje vode samo na zemlju, već je učinio da ona stalno kruži u okeanima, podzemnim vodama i atmosferi, i učinio je da voda isparava na svim temperaturama, a kiša pada s mjerom, i da nije toga biljke i drveće u planinama ne bi živjelo.

Jer voda je tajna života, nema živog bića koje je lišeno nje, a čovjek je obijesno biće, pa mu Allah nije povjerio da je čuva,već Allah bdije nad njom, čuva je za nas i pretvara je u ukusnu izvorsku vodu – a da je htio mogao ju je učniti slanom i mogao je učniti da ona iščezne ili presuši, i On je s mjerom spušta gdje hoće.

Advertisement

saff.ba

Nastavi čitati
Advertisement

Religija

Bajram-namaz u Bihaćkom muftijstvu klanjan na 255 mjesta, centralna svečanost u Gradskoj džamiji

Published

on

By

Centralna bajramska svečanost na području Muftijstva bihaćkog jutros je održana u Gradskoj džamiji u Bihaću, gdje je bajram-namaz predvodio i hutbu održao muftija bihaćki hafiz Mehmed ef. Kudić.

Na području Muftijstva bihaćkog, bajram-namaz je klanjan na 255 lokacija u džamijama i mesdžidima, okupljajući velik broj vjernika koji su zajednički dočekali jedan od najradosnijih islamskih praznika – Ramazanski bajram.

U svojoj hutbi, muftija Kudić je istakao značaj Bajrama kao dana radosti, zahvalnosti i oprosta, naglasivši njegovu duhovnu i društvenu važnost.

“Bajram je prilika da oprostimo jedni drugima, da se okrenemo zajedništvu i solidarnosti. Samo kroz poštovanje prava svakog građanina i zajedničku borbu za stabilnost i suverenitet, Bosna i Hercegovina može ostati snažna i otporna na sve izazove”, poručio je muftija bihaćki hafiz Mehmed ef. Kudić u bajramskoj hutbi.

Na području Muftijstva bihaćkog sutra će biti obilježen Dan šehida, koji tradicionalno pada drugog dana ramazanskog Bajrama.

Advertisement

Okupljanje vjernika planirano je na centralnom spomen-obilježju “Humci”, nakon čega će uslijediti obilazak mezarja dr. Irfana Ljubijankića, prvog ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, kao i mezara heroja odbrambeno-oslobodilačkog rata Adila Bešića.

FENA

Nastavi čitati

BiH

Kavazović: Opet smo suočeni s prijetnjama miru, država ne smije biti pasivna

Published

on

By

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović jutros je na bajramskoj hutbi u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu ocijenio kako se ponovo suočavamo s prijetnjama miru, čije gorivo su podjele i velikodržavni projekti.

Kako to u stvarnosti izgleda, vidjeli smo devedesetih godina prošlog stoljeća. Memorijalni centar Srebrenica zorni je svjedok onoga što nas čeka ako za njima krenemo. Iskusili smo veliku patnju i nimalo ne sumnjamo da bi nas i danas pogodila“, kazao je reisul-ulema.

Poručio je kako polazište u onome što radimo i u što vjerujemo treba biti Božija riječ, a u Kurʼanu se kaže: „A dogovor je bolji“.

 

Advertisement

„Naša obaveza nije čekati priliku da se stvari same od sebe poprave. Naša obaveza je raditi da se ta prilika ukaže. Ništa neće doći samo od sebe. Raduje me da naš obični čovjek razmišlja svojom glavom i gleda svoj interes. A njegov interes su mir, red i poredak“, kazao je reisul-ulema.

Domovina kao zajednička kuća

Podsjetio je da je mnogo puta ponovljeno kako je domovina Bosna i Hercegovina naša zajednička kuća, prostrana za sve njene sinove i kćeri.

Ne dozvolimo da oni koji pale vatre ovih dana razbuktaju ih i pretvore u plamen mržnje, u kojem ćemo svi stradati. Mir, pravda i stabilnost moraju biti suštinske vrijednosti iza kojih ćemo svi stati kao jedan. Sve drugo je manje važno, ako ove temelje pogubimo. Država ne smije biti pasivna u odnosu na one koji pozivaju na anarhiju, prijete i šire teror. Naprotiv! Za takve i postoji država i njen aparat, koji mora djelovati“, rekao je reisul-ulema.

On vjeruje da „u svim ljudima u Bosni i Hercegovini ima dovoljno razumnih i mudrih ljudi, koji imaju vjere, znanja i morala da grade mostove među nama“.

Advertisement

„Pozivam ih da budu glasniji, odvažniji i smjeliji. Moramo pobijediti strah koji nam se nameće i kojim se vlada. Naš put je put mira, zajedništva, solidarnosti i prihvatanja naših različitosti“, rekao je reisul-ulema.

Tokom hutbe je, također, podsjetio na kur'anske ajete u kojim Bog govori da je On Gospodar puno svjetova, a ne samo jednog.

U Njegovom naumu ne postoje ekskluzivni svjetovi, koji bi isključivali druge. Zli ljudi takve svjetove zagovaraju i žele ih. Život, koji nam je darovan, moguć je jedino u različitostima. Takav je Božiji naum. Oni koji zagovaraju jednoumlje, koji podižu zidove i granice, koji dijele ljude, ustali su protiv Boga, ma koliko se na Njega pozivali. Oni svima donose zlo, a sebi ponajviše“, dodao je reisul-ulema.

Prema njegovim riječima, različitost je temelj života i princip najvišeg reda u kosmosu, te je u toj Božijoj mudrosti pouka za one koji su razumom obdareni.

Advertisement

Put istinske vjere je put ljubavi, mira i inkluzije, a put lažne vjere je put mržnje, prijetnje i eksluzivnosti. Isključivost je stranputica za svakoga koji misli da će se time usrećiti. Na našu žalost, valja nam priznati da postoje i takvi ljudi među nama, koji nastoje izgraditi jedan, ekskluzivni, samo njima dopadljiv svijet. To su isključivi ljudi. Oni su prijetnja samom temelju života i zato im se ne smije povlađivati. Uspiju li u svojoj nakani, to zlo će se proširiti, patnja i stradanje će preplaviti Zemlju“, poručio je reisul-ulema.

Zahvalnost na ramazanu

U hutbi je, također, naglasio radost i zahvalnost za duhovno iskustvo ramazana, ističući da su poteškoće na životnom putu poput kišnih oblaka – prividno teške, ali nosioci blagoslova.

Kroz primjer života poslanika Muhammeda, a. s., pozvao je na ustrajnost u vjeri i služenju Božijem, ističući da istinska snaga i inspiracija dolaze iz Božijeg nepresušnog izvora i njegovih uputa.

Na kraju je poželio da bajramski praznici budu vrijeme susretanja i zajedničke radosti: po našim selima, mahalama i gradovima.

Advertisement

Neka takav bude i ovaj Bajram! Pokažimo jedni drugima koliko nam je stalo do naših dobrih komšija i našeg komšiluka. Ojačajmo svoj komšiluk i pretvorimo to u novu šansu. Izgradimo ga još jačim i još otpornijim na izazove. Razmišljajmo o sebi svojim glavama i vodimo računa o našim interesima i našim životima“, poručio je reisul-ulema.

N1

Nastavi čitati

BiH

Muslimani širom svijeta danas obilježavaju Ramazanski bajram

Published

on

By

Muslimani širom svijeta danas slave jedan od najvećih islamskih blagdana koji traje tri dana, Ramazanski bajram.

Vjernici u Bosni i Hercegovini u 7 sati i 12 minuta klanjat će bajram-namaz, a centralna bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice bit će održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje će bajramsku hutbu kazivati reisul- ulema Husein-ef. Kavazović.

Ramazanski bajram dolazi nakon mjeseca ramazana, mjeseca posta, oprosta i Božije milosti, a za muslimane dani Bajrama su dani porodičnih okupljanja i radosti.

Bajram se kod muslimana čestita riječima: “Bajram šerif mubarek olsun”, što u prijevodu znači: “Neka je plemeniti Bajram blagoslovljen”.

Odgovor je: “Allah razi olsun”, što znači: “Neka je Allah zadovoljan tobom”.

Advertisement

Drugi dan Ramazanskog bajrama, odnosno ponedjeljak, se prema kalendaru Islamske zajednice obilježava kao Dan šehida.

Redakcija portala Cazin.ba svim muslimanima čestita Ramazanski bajram, uz želje da ovaj blagdan provedu u sreći i veselju uz svoje najmilije. Bajram šerif mubarek olsun!

Nastavi čitati

Cazin

Poznato vrijeme klanjanja Sabah i Bajram-namaza za područje Medžlisa IZ Cazin

Published

on

Sutra (30.3.2025.) je ako Bog da prvi dan Ramzanskog bajrama.

Nakon mjeseca posta, Kur'ana, ibadetam dobrih djela dolazi blagodat Bajrama

Sabah-namaz će se za područje  Medžlisa Cazin klanjati u 6 sati i 10 minuta.

Bajram-namaz će se klanjati u 7 sati i 22 miniute.

Advertisement

Molimo Allaha da primi naš post i sva dobra djela, da budemo bolji nakon ramazana i da ustrajemo u ibadetu.

Molimo Ga da pomogne muslimane na svakom mjestu i da nas ne iskušava sa iskušenjima koja nećemo moći podnijeti. Amin

Nastavi čitati

Religija

Bajramska poruka reisa Kavazovića: Čuvajmo svetost Bajrama, nemojmo činiti ništa što mu ne pripada

Published

on

By

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je muslimanima u Bosni i Hercegovini, domovinskim zemljama i dijaspori uputio poruku povodom nastupajućeg Ramazanskog bajrama.

“Draga braćo i sestre, danas završavamo ramazanski post i opraštamo se s ramazanom, svojim najdražim gostom. Ispraćamo ga sa sjetom, ali i s radošću – jer smo ga dočekali otvorenog srca, srdačno i ozarenog lica i radovali se njegovim darovima; i proveli ga u postu, namazu i čuvanju od svega ružnog i nevaljalog. Ramazan će nam biti svjedok da smo to činili iz uvjerenja i s nadom da ćemo za to biti nagrađeni kod Gospodara svjetova. Molim Uzvišenog Allaha, dž.š., da nam primi sve naše ibadete, naša ramazanska nastojanja i sačuva nam ih za Dan obračuna.

Sutra je, braćo i sestre, Bajram, blagdan radosti i sreće.

Provedimo ga veselog lica i otvorenog srca sa svojim porodicama, rodbinom, prijateljima i komšijama. Neka bajramskom radošću budu obuhvaćeni svi, a dovom se i ovog puta sjetimo i braće i sestara u Gazi i svugdje u svijetu, koji trpe užasno nasilje i suočavaju se s nezamislivim bolom i patnjom”, kazao je Kavazović.

Advertisement

Pozvao je na na očuvanje dostojanstva i svetost Bajrama.

“Nemojmo činiti ništa što mu ne pripada. Svim muslimanima i muslimankama u Bosni i Hercegovini čestitam nastupajuće dane Ramazanskog bajrama.

Posebne čestitke upućujem braći i sestrama u Sandžaku, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, na Kosovu, u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i u bošnjačkoj dijaspori te svim muslimanima i muslimankama u svijetu. Bajram šerif mubarek olsun!“, poručio je reis Kavazović.

Advertisement
Nastavi čitati

Religija

Muslimani večeras obilježavaju Lejletul-kadr: Zašto je ova noć toliko posebna?

Published

on

By

Muslimani širom svijeta i u BiH će noć sa srijede na četvrtak obilježiti kao Lejletul-kadr. Nju još nazivaju Noć želja, zatim noć u kojoj se određuje sudbina ili najjednostavnije 27. noć ramazana. Oni koji praktikuju islam, provode je u ritualnom obredu, upućujući molitve Bogu cijele noći do zore ili u zajedničkom obredu u džamiji, gdje 27. noć ramazana ima poseban program i najdužu teraviju.

Njeno utemeljene je u istoimenoj 97. suri/poglavlju Kur’ana.

Skriveno značenje

– Najvredniji dan/Nehar za muslimane je Dan arefata, a najvrednija noć/Lejl je Kader koja počinje sa akšamom i iftarom, a završava sa sabah-namazom. Ova noć je istaknuta, jer je u njoj poslat Kur’an, spušten je na zemaljsko nebo kao i sve ranije objave, odakle ih je melek Džibril prenosio poslaniku naredne 23 godine. Tako se potvrđivao kontekstualni značaj Kur’ana kroz stvarne životne prilike koje su se u tom periodu dešavale. Naprimjer, mi možemo djecu teorijski učiti o Starom mostu u Mostaru, ali tek kad ih odvedemo na mjesto događaja, ona najbolje nauče, kazao nam je profesor Nezir Halilović, voditelj Odjela za vjeronauku Rijaseta IZ-a BiH.

Nezir Halilović: Preispitajmo se šta želimo

Sura Lejletul-kadr navodi da je bolja od hiljadu mjeseci. Muslimani nemaju garancije da je 27. noć ramazana baš to, ta sveta noć, pa u samoj suri traže skriveno značenje. Naprimjer, sura ima 30 riječi, koliko je i dana u mjesecu, a riječ Hije (ovdje je ili u njoj je) dođe 27. u redoslijedu.

Advertisement

 

Noć je to u kojoj vlada mir, Allahova je milost na zemlji, a to je razlog zašto ljudi osjećaju nešto posebno te noći, kaže Halilović

– Nije eksplicitno navedeno koja je to noć u ramazanu, osim da je u zadnjoj trećini mjeseca i neparan broj. Gospodar jedino zna, ali vjernici nastoje biti tačni koliko najbolje mogu na osnovu indicija. Naziv sure ima dvije riječi, a sedam harfova (arapskih slova), zatim među dokazima navodi se idžmaa, odnosno usaglašenost kolektivne svijesti muslimana u cijelom svijetu, a postoji hadis koji garantuje da se većina nikad neće složiti na zabludi. Ali, kao što je Hasan el-Basri kazao da je ramazan maraton, te da je najveća bitka na kraju pred ciljem, po toj filozofiji treba se iznimno truditi zadnju trećinu mjeseca ramazana, govori nam profesor Halilović.

 

Advertisement

Večeras će džamije širom Bosne i Hercegovine biti najposjećenija mjesta, prepuna svih onih koji traže Božiju milost i oprost, kao i onih koji imaju različite želje pa ih u noćnoj molitvi žele iznijeti pred svojim Stvoriteljem u nadi da će one biti uslišene i ostvarene

U tradiciji muslimana praktikuju se itikafi, a to su osamljivanja zadnjih deset dana ramazana, najčešće konstantnim boravkom u mesdžidima. Tu su i mukabele, odnosno konstantna učenja Kur’ana. Hafizi uče svetu knjigu pred mentorima, a obični muslimani ili imami pred džematlijama, što je jako stara tradicija.

Slast vjere

– Tako je i Poslanik u mjesecu ramazanu učio Kur’an pod kontrolom samog meleka Džebraila, pa tako i mi čuvamo praksu iako nije propisano da se to mora. Ako se desi greška pri učenju, bilo ko u džematu može ispraviti učača, jer i hafiz može pogriješiti, tako da održavamo živom i tu duhovnu kontrolu, a sve zbog najbolje brige o Kur’anu. Imate hadise da meleci svojim krilima pokriju one koji se okupe oko Božije riječi, pa im Gospodar svima oprosti grijehe i spusti milost, čak i na one koji nisu imali namjeru doći tu. Tako su vrata naših džamija otvorena, pa sa ramazanom imamo više posjeta i ko god navrati, može osjetiti slast vjere, a to je upravo ta blagodat kojom Gospodar počasti sve prisutne, zaključuje profesor Nezir Halilović.

Tako noć Lejletul-kadr i mjesec ramazan na neki način pripadaju svim ljudima i narodima. Osjetno je to pogotovo u multietničkim podnebljima kao kod nas, gdje hiljadama godina zajedno koegzistiraju i međusobno se uvažavaju blagdani i svete noći.

Advertisement

 

Islamski učenjaci čak tvrde da milost može pokriti i sve one koji bi se tu slučajno našli, poput prolaznika koji bi se nakratko naslonili na ogradu mesdžida. U svakom slučaju, ozračje u džamijskim mahalama večeras bi moglo biti predivno, a nakon teravih-namaza bit će i vatrometa. Oni će označiti početak posljednjeg dijela ramazana, u kojem će se u domaćinstvima početi ulagati dodatni napori, jer preostaju još samo tri dana da sve bude spremno za doček Ramazanskog bajram, piše Oslobodjenje.

Večeras je noć kada će najveći broj ljudi u toku jedne godine ući u džamiju. Halilović smatra da bivaju otklonjene mentalne blokade ljudima jer tada i najveći broj meleka boravi na zemlji.

Advertisement
Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije