Connect with us

BiH

Mehmedović i Emrić: HDZ provodi dugogodišnji brutalni aparthejd nad Bošnjacima gdje god imaju većinu

Published

prije 10 mjeseci

on

Zastupnici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović i Jasmin Emrić obratili su se na današnjoj konferenciji za novinare u Sarajevu te su govorili o više tema.

Mehmedović je govorio o “nezakonitom radu institucija Bosne i Hercegovine, zahtjevu za smjenu Marinka Čavare i aparthejdu koji se provodi nad Bošnjacima u Stocu”.

“Nepostojanje profesionalne i lične odgovornosti i nerad pravosudnih institucija na prvom mjestu državnog tužilaštva doveli su do nepodnošljive društvene situacije u Bosni i Hercegovini. Podnošenje krivičnih prijava protiv onih koji više i ne skrivaju da čine brojna krivična djela ostao je jedini instrument borbe za pravnu državu. Tu danas, više od tri mjeseca nakon podnošenja krivične prijave protiv Darka Ćuluma, prema mojim saznanjima, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine apsolutno ništa nije poduzelo po ovom pitanju. Osim što je formiran predmet, kako kažu, i ima status otvorenog predmeta”, rekao je on.

Ističe kako “otvoren predmet” u principu “ne znači ništa”.

Naveo je da su Emrić i on podnijeli krivične prijave protiv bivšeg direktora SIPA-e zbog osnovane sumnje da je izvršio više krivičnih djela, među kojima je napad na ustavni poredak te su tražili da mu se odrede mjere zabrane, do čega nije došlo.

“Ćulum se nonšalantno ušetao u kancelariju direktora i rekao od danas sam opet direktor. Osnovna vladavina prava je da svi građani moraju biti jednaki pred zakonom i ne smije postojati politizacija rad državnih institucija, a posebno pravosudnih organa. Nedopustivo je da Tužilaštvo za tri mjeseca nije moglo utvrditi ono što je i svakom pravnom laiku jasno, a to je činjenica da je Ćulum nezakonito uzurpirao poziciju direktora te za to mora krivično odgovarati”, poručio je on.

Smatra da je to jedan od primjera u kojima se svjesno i namjerno urušavaju bh. institucije i provodi u djelo strateški cilj Milorada Dodika o nemogućnosti funkcioniranja istih.

Spomenuo je prijavu i protiv Borjane Krišto te je najavio:

“Ukoliko u narednih 15 dana od Tužilaštva Bosne i Hercegovine ne dobijemo zvaničnog obavještenja da je povodom krivičnih prijava podnesenih protiv Ćuluma i Krišto da su donijeli naredbu o provođenju istrage ili da nema osnova za provođenje istrage podnijet ćemo pritužbu protiv postupajućih tužitelja, ali i glavnog tužioca Milanka Kajganića. Ukoliko se to dogodi, pozivam predsjednika VSTV-a Sanjina Bogunića da se za ove predmete zainteresira jednako kao što je to učinio po pitanju sutkinje Sene Uzunović i njenog pisma upućenog Centralnoj izbornoj komisiji”, rekao je on.

Pozvao je i ministre iz reda Bošnjaka u Vijeću ministara da “ne pristaju na podjelu države i institucije na tri dijela”.

Govorio je i o Stocu te smatra da je “jedan u nizu primjera diskriminacije Bošnjaka”, a Mehmedović je prije više od godinu dana tražio podatke o nacionalnoj strukturi o zaposlenima u Stocu, Livnu i Srebrenici.

“U Stocu je, prema popisu iz 1991. godine, živjelo čak 49 posto Bošnjaka i 37 posto Hrvata, a sada je u gradskim službama, javnim ustanovama i preduzećima zaposleno samo pet posto Bošnjaka. Znači, deset puta manje od zakonom utvrđenog broja s tim da na pozicijama direktora javnih preduzeća i ustanova uopće nema Bošnjaka. Nema ni Srba, nažalost”, naveo je on.

Postavio je pitanje da li je sve to “maltretiranje Hrvata u BiH”, o čemu govore pojedini hrvatski političari.

“Dok se Dragan Čović i drugi funkcioneri HDZ u BiH godinama žale na tzv. majorizaciju, stvarno stanje je tako da HDZ provodi dugogodišnji brutalni aparthejd nad Bošnjacima u svim općinama gdje HDZ ima većinu. Pa je slično stanje u Čapljini, Livnu, Kiseljaku, Žepču, Kreševu gdje su građani drugog reda”, rekao je Mehmedović.

Upitao je i da li su funkcioneri Bošnjaka u FBiH “uopće svjesni poniženja koje Bošnjaci u ovim općinama godinama trpe pri čemu nemaju kome da se obrate za pomoć i zašto”.

Emrić je rekao kako je Predstavnički dom usvojio inicijativu kojom se obavezuju institucije Bosne i Hercegovine da poštuju i provode zakone Bosne i Hercegovine kojima je utvrđeno da radni odnos zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine prestaje po sili zakona kada navrše 65 godina života ili 40 godina penzijskog staža.

Naveo je kako sva tri člana Komisije za koncesije rade uprkos činjenici da su odavno ispunili zakonske uslove za penziju.

Klix

Povezane teme:
Nastavi čitati

BiH

Memorijalni centar Srebrenica prijavio Crvenu zvezdu UEFA-i, traži trajnu diskvalifikaciju – zbog veličanja Ratka Mladića

Published

prije 15 sati

on

28. Augusta 2026.

By

Memorijalni centar Srebrenica prijavio je UEFA-i FK Crvena zvezda zbog veličanja Ratka Mladića tokom utakmice protiv Viktorije Plzenj.

Tokom susreta, koji je Viktorija dobila rezultatom 5:1, navijači Crvene zvezde skandirali su ime Ratka Mladića i istakli transparent: „Generale, velika slava i hvala.“

Iz Memorijalnog centra posebno ističu da je Crvena zvezda nakon utakmice na svojim zvaničnim profilima objavila fotografije na kojima su vidljivi sporni transparenti, zbog čega smatraju da odgovornost ne može biti pripisana samo navijačima.

U prijavi UEFA-i pozivaju se na odredbe Disciplinskog pravilnika koje se odnose na diskriminaciju, vrijeđanje ljudskog dostojanstva i neprikladne političke i ideološke poruke.

Memorijalni centar zatražio je hitno pokretanje disciplinskog postupka, ali i trajnu diskvalifikaciju Crvene zvezde iz UEFA takmičenja.

Sada se čeka odluka UEFA-e o tome hoće li otvoriti novi disciplinski postupak protiv beogradskog kluba.

Nastavi čitati

BiH

Prvostepena presuda u korist Sebije Izetbegović: UNSA mora vratiti 23.428 KM troškova postupka

Published

prije 15 sati

on

28. Augusta 2026.

By

Općinski sud u Sarajevu usvojio je tužbeni zahtjev bivše generalne direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović protiv Univerziteta u Sarajevu, ocijenivši nezakonitim odluke kojima je poništen njen upis magistarskog zvanja. UNSA ima pravo žalbe na ovu prvostepenu presudu.

Općinski sud u Sarajevu donio je prvostepenu presudu u korist Sebije Izetbegović u sporu koji je vodila protiv Univerziteta u Sarajevu (UNSA), a kojom su poništene odluke najviših organa Univerziteta vezane za njeno akademsko zvanje magistra nauka.

Prema izreci presude, sud je poništio Odluku Senata Univerziteta u Sarajevu od 6. marta 2023. godine, kao i Rješenje rektora UNSA-e od 9. marta 2023. godine.

Sud je, osim poništenja spornih odluka, odlučio i o troškovima postupka. Univerzitet u Sarajevu obavezan je Sebiji Izetbegović nadoknaditi 23.428 KM troškova parničnog postupka, i to u roku od 30 dana, uz mogućnost prinudnog izvršenja ukoliko obaveza ne bude izvršena.

U obrazloženju presude navodi se da je Izetbegović tužbu podnijela 15. marta 2023. godine. Sud je konstatovao da je u Matičnoj knjizi magistranata Medicinskog fakulteta u Sarajevu evidentirano da je 19. marta 1998. godine odbranila magistarski rad pod naslovom „Efekti ishrane trudnica na incidenciju malformacija novorođenčadi za vrijeme rata u Sarajevu“, čime je stekla naučni stepen magistra nauka.

Senat UNSA-e je u martu 2023. godine donio odluku kojom je naloženo rektoru da donese rješenje kojim se navedeni upis poništava, uz obavezu objavljivanja odgovarajuće odluke u Službenim novinama Kantona Sarajevo.

Međutim, Općinski sud u Sarajevu sada je takve odluke ocijenio nezakonitim i poništio ih.

U sudskom obrazloženju posebno se navodi i da je odluci UNSA-e prethodila „duža medijska kampanja inicirana izvan akademske zajednice“, za koju se navodi da je imala za cilj stvaranje uvjerenja u javnosti da Izetbegović svoj akademski status doktora medicinskih nauka i profesora univerziteta nije stekla na zakonit način.

UNSA je ranije svoju odluku o oduzimanju magistarskog zvanja obrazlagala, između ostalog, nedostatkom adekvatne dokumentacije iz Zagreba i Sarajeva koja se odnosila na položene ispite tokom postdiplomskog studija.

Nakon odluke o poništenju magistarskog zvanja, Izetbegović je ostala i bez zvanja doktora medicinskih nauka, kao i statusa redovne profesorice na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Oduzimanje akademskih zvanja imalo je značajne posljedice i na njen profesionalni angažman, a predstavljalo je jedan od ključnih formalnih elemenata u procesu koji je prethodio njenoj smjeni sa funkcije generalne direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

Ipak, presuda Općinskog suda u Sarajevu nije pravosnažna. Univerzitet u Sarajevu ima pravo podnijeti žalbu Kantonalnom sudu u Sarajevu, koji će odlučivati o eventualnom nastavku sudskog postupka.

Nastavi čitati

BiH

Evo gdje možete online, u nekoliko koraka, prijaviti negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca

Published

prije 1 dan

on

27. Augusta 2026.

By

U narednim danima očekujemo ogroman broj negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca.
Sistem nam je poznat.
Zato: sve što vidite – prijavite na
Nema potrebe raspravljati, samo prijavite.
– Selmir Mujagić, fb
27.08.2026.

 

https://registar145a.com/?fbclid=IwY2xjawT9ewRwZG9mAWV4dG4DYWVtAjEwAGJyaWQRMUxPV2NOcVo3dUpET3FyTkxzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEeXxiqeX-MDejl3GUa3z6HxWM0WMv-bbx2vzC6Iu26qLT6gvcPBbjLGmcccKs_aem_KgvMdTttnVEwyzfrHb2FhQ

Nastavi čitati

BiH

Alarm za BiH: Za tri godine izgubljeno 7.758 učenika, Unsko-sanski kanton ostao bez 13 škola

Published

prije 2 sedmice

on

17. Augusta 2026.

By

Bosna i Hercegovina nastavlja bilježiti zabrinjavajući pad nataliteta, a posljedice se sve snažnije osjećaju u obrazovnom sistemu. Najnoviji statistički podaci pokazuju da je zemlja u posljednje tri školske godine izgubila 7.758 učenika, dok je broj upisanih prvačića manji za 853.

Posebno je pogođen Unsko-sanski kanton, koji je u posljednjih pet godina ostao bez čak 13 osnovnih škola, što predstavlja najveći apsolutni pad među svim kantonima u Federaciji BiH.

Sve manje učenika i prvačića

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u školskoj 2025/2026. godini u 1.622 osnovne škole upisano je 248.585 učenika, što je za 3.171 manje nego godinu ranije. U prve razrede krenulo je 26.962 djece, odnosno dva posto manje nego prethodne godine.

Pad je vidljiv i u ranijim godinama:

Školska godina

Učenici

Prvačići

2023/2024.

256.343

27.815

2024/2025.

251.756

27.506

2025/2026.

248.585

26.962

Za samo tri godine broj učenika smanjen je za 7.758, dok je broj djece koja prvi put sjedaju u školske klupe pao za 853.

Federacija ostala bez 47 škola

Negativni demografski trendovi odražavaju se i na školsku mrežu. U Federaciji BiH broj osnovnih škola smanjen je sa 1.043 u školskoj 2021/2022. na 996 u 2025/2026. godini, što znači da je ugašeno 47 škola.

Najveći gubitak zabilježio je Unsko-sanski kanton, gdje je broj škola pao sa 141 na 128, odnosno za 9,2 posto.

Gdje je stanje najteže?

Kanton

Zatvorene škole

Unsko-sanski

13

Srednjobosanski

10

Kanton 10

10

Posavski

4

Zapadnohercegovački

4

Hercegovačko-neretvanski

2

Zeničko-dobojski

2

Bosansko-podrinjski

2

Tuzlanski

1

Procentualno najteže stanje je u Kantonu 10, gdje je ugašena gotovo svaka peta škola.

Jedini kanton koji bilježi rast broja škola jeste Kanton Sarajevo, gdje je broj osnovnih škola povećan sa 96 na 97.

Škole sa svega nekoliko učenika

Podaci pokazuju ogromne razlike između općina.

Najmanji broj učenika ima općina Dobretići, gdje osnovnu školu pohađa svega sedam učenika.

Među općinama s najmanjim brojem osnovaca nalaze se i:

  • Ravno – 16 učenika

  • Trnovo – 41 učenik

  • Bosansko Grahovo – 54 učenika

S druge strane, najveće škole nalaze se u urbanim sredinama:

  • Novi Grad Sarajevo – 11.484 učenika

  • Zenica – 9.290

  • Mostar – 8.732

  • Tuzla – 8.013

Natalitet u stalnom padu

Obrazovni sistem prati širi demografski problem. Federacija BiH je ove godine zabilježila negativan prirodni priraštaj u svih deset kantona, dok državni podaci pokazuju da broj rođenih godinama opada.

Godina

Rođeni

Umrli

2023.

24.938

34.434

2024.

24.598

35.595

2025.*

17.465

26.600

*Podaci za 2025. odnose se na prvih devet mjeseci godine.

Na osnovu ovih podataka, Bosna i Hercegovina je za samo tri godine ostala bez najmanje 29.628 stanovnika prirodnim putem.

Upozorenje za budućnost

Pad broja učenika više nije samo statistički pokazatelj, već signal da se demografska kriza sve dublje odražava na lokalne zajednice. Dok se u pojedinim općinama škole bore za opstanak sa svega nekoliko učenika, najveći gradovi i dalje privlače stanovništvo, što dodatno produbljuje razlike između urbanih i ruralnih sredina.

Nastavi čitati

BiH

Zašto su najgledaniji bh. filmovi „Amanet“ i „Testament“ na crnoj listi Fondacije za kinematografiju? Kako je tretiran igrani film „Testament“ na Sarajevo Film Festivalu?

Published

prije 2 sedmice

on

15. Augusta 2026.

By

Zašto su najgledaniji bh. filmovi „Amanet“ i „Testament“ na crnoj listi Fondacije za kinematografiju?
Kako je tretiran igrani film „Testament“ na Sarajevo Film Festivalu?
— OTVORENO PISMO JAVNOSTI, INSTITUCIJAMA I MEDIJIMA —
Na novom javnom pozivu Fondacije za kinematografiju Sarajevo (čitaj: Federacije BiH, jer je to novac svih građana FBiH), produkcija igranog filma „Pekmez“ – nastavka trilogije započete filmom „Amanet“ – ponovo se našla u tabeli formalno-pravno neispravnih prijava.
Govorimo o sredstvima namijenjenim za produkciju filmova u Federaciji Bosne i Hercegovine, novcu svih građana – pa i onih koji u rekordnom broju pune kino-sale gledajući „Amanet“ i „Testament“, a kojih je, kada je filmska publika u pitanju, najviše u Bosni i Hercegovini.
Ovaj put, jedan od razloga je svojevrsna „crna lista“ na kojoj se nalazim ja, Mirza Begović, jer sam potpisnik u parničnom procesu s Fondacijom zbog filma „Testament“, kojem su dodijelili sredstva, a onda sami, jednostrano raskinuli taj ugovor, dok dodijeljeni novac nikada nije uplaćen.
Film „Amanet“ smo isfinansirali sami (Mirza Begović, Nevres Softić i Ajdin Hasanić) uz skromnu podršku općina. Taj film je postao jedan od najgledanijih u novijoj historiji Bosne i Hercegovine.
Nakon njega, ponovo smo aplicirali za projekt „Testament“ i opet su nas odbili pod krinkom da „fali papir“ – isti onaj koji vjerovatno „fali“ i ovoga puta.
„Testament“ smo također isfinansirali sami, uz podršku općina, kantona i prijatelja filma. Postao je najgledaniji bosanskohercegovački film od kada se mjeri box office u Bosni i Hercegovini, sa preko 180 hiljada gledalaca u BiH i više od 80 hiljada izvan naše zemlje. O kvalitetu i prepoznavanju ovih projekata dovoljno govori i činjenica da je prava za oba filma otkupila jedna od najvećih svjetskih striming platformi – HBO. Novac koji je film zaradio pokrio je 60 posto troškova, te nikome nismo ostali dužni niti jedan jedini novčić.
Kome smeta tema filmova „Amanet“ i „Testament“? Jesmo li zaista toliki problem ljudima koje poštujemo i uvažavamo?
Primjera radi, najgledaniji hrvatski film ikada, „Svadba“, ove godine je otvorio Pula Film Festival i već uveliko ima podršku države za snimanje nastavka. Isti film ima posebno mjesto i na Sarajevo Film Festivalu, uz ozbiljne razgovore s ekipom i tretman kakav svakako zaslužuju. S druge strane, kada je riječ o „Testamentu“ – najgledanijem bh. filmu ikada – ignorisan je na svim nivoima, pa i na spomenutom festivalu, gdje će igrati u jednoj maloj dvorani u okviru programa BH Film, čijoj se selekciji zahvaljujemo što nas je barem pozvala, za razliku od svih ostalih koji uveliko ignorišu i film i sve ljude okupljene oko njega.
Da, snimamo filmove koji nas podsjećaju na važnost odgoja, prijateljstva, ljubavi i tradicije. Da, snimamo filmove koji govore o identitetu bosanskog čovjeka i onom dobrom u svima nama. Da, naši filmovi su zaradili novac: kinima 60 posto, državi kroz poreze 17 posto, a ljudima koji su radili na ovim projektima (njih preko 300) ubjedljivo najmanji procenat.
Ovoj državi, pa i Federaciji BiH, „Amanet“ i „Testament“ su donijeli tri puta više novca (kroz prodaju ulaznica, porezi i doprinosi na angažman ljudi, prodaja kokica, sokova u kinima) nego što smo ikada tražili na ovom Javnom pozivu. Možda je upravo to stvarni razlog da nas odbijete, ugasite i sklonite!
Ekipa filma „Testament“ – i umjetnička i tehnička – nisu nikakvi amateri, nego filmski profesionalci sa desetinama i stotinama filmova iza sebe. Ove godine na Sarajevo Film Festivalu, u okviru programa BH Film, participiramo i sa dokumentarnim filmom „Hadžija“, kao i s kratkim filmom američke produkcije „No Clean Hammer“, u kojem je Hudhud produkcija noseći koproducent.
Nismo ni neobrazovani, što se u javnosti pokušavalo imputirati, a misli se prije svega na mene. Završio sam Filozofski fakultet na odsjeku za književnost i magistrirao na temu drame, sve u roku. Autor sam dva romana, više naučnih radova i dramskih tekstova, ali i dva najgledanija bosanskohercegovačka filma.
Ne, mi nismo politička priča. Mi smo ljudska priča do koje je, očito, stalo još samo običnim ljudima koji vole i osjećaju bosanskog čovjeka.
Mirza Begović, režiser filma
Nastavi čitati

BiH

Nakon dugotrajne suše stiže kiša: Prve padavine očekuju se već u utorak

Published

prije 2 sedmice

on

15. Augusta 2026.

By

Nakon dugotrajnog sušnog perioda, početkom naredne sedmice u Bosni i Hercegovini očekuje se promjena vremena i prve konkretnije kišne padavine.

Prema trenutnim prognozama, prve kišne kapi u većem dijelu zemlje očekuju se u noći s ponedjeljka na utorak, 18. augusta, a tokom utorka moguće su kiša i pljuskovi praćeni grmljavinom.

Do kraja ove sedmice zadržat će se uglavnom sunčano vrijeme. Nakon nešto podnošljivijih temperatura prethodnih dana, danas, 15. augusta, kao i sutra, 16. augusta, očekuje se ponovni porast temperatura, pa će biti vruće i vrlo vruće u većem dijelu zemlje.

Osvježenje početkom naredne sedmice

Početkom naredne sedmice hladna fronta donijet će promjenu vremena i osvježenje. Uz pad temperature, širom zemlje očekuju se prolazna kiša i pljuskovi s grmljavinom.

Ova promjena posebno će obradovati poljoprivrednike i sve one kojima su padavine potrebne nakon dugog perioda bez značajnije kiše.

Ipak, dolazak kiše ne znači i kraj ljeta. Prema trenutnim prognozama, do kraja augusta očekuje se još toplih i vrućih dana.

Promjena vremena početkom naredne sedmice više će predstavljati laganu tranziciju prema kasnom ljetu, kada se, uz povremene vrućine, mogu očekivati i češće kišne epizode te prolazna osvježenja.

U narednim danima bit će jasnije koliko će padavine biti obilne i koje će dijelove zemlje dobiti najviše kiše.

Nastavi čitati

Najčitanije